Kako vrućina utječe na ponašanje i mentalno zdravlje

Svake godine kad krenu toplinski valovi, institucije upozoravaju javnost na štetne zdravstvene posljedice visokih temperatura. Poznato je da su visoke temperature vodeći uzrok smrti među ekstremnim vremenskim pojavama; mogu dovesti npr. do srčanog zastoja ili pogoršati simptome postojećih bolesti.

Puno se manje, međutim, govori o utjecaju visokih temperatura na mentalno zdravlje i ponašanje ljudi.

Podaci iz znanstvenih istraživanja provedenih na ovu temu su prilično zabrinjavajući. Ukazuju da bi porast temperatura mogao dovesti do povećane iritabilnosti, nasilničkog ponašanja i smanjenja kognitivnih sposobnosti, kao i da bi mogao dodatno razbuktati postojeću epidemiju mentalnih bolesti.

Kad nam je vruće smo agresivniji i teže razmišljamo

U različitim istraživanjima se visoke temperature povezuju s povećanom agresivnošću i smanjenom kognitivnom sposobnošću. U jednom se istraživanju tako pokazalo da broj nasilnih zločina (na primjeru američkog grada Los Angelesa) raste s porastom temperature. Isti uzorak potvrdio se i u istraživanju iz Seula, glavnog grada Južne Koreje. U drugoj studiji pokazalo se da šansa za nasilni ispad među zatvorenicima u američkim kaznionicama značajno raste kad temperatura poraste iznad 27 °C. Trendove porasta nasilja u društvu koji koreliraju s razdobljem visokih temperatura psiholozi uočavaju već desetljećima.

Istraživanja o utjecaju velikih vrućina na kognitivne sposobnosti uglavnom su nešto novijeg datuma, iako i takve spoznaje postoje već dulje od desetljeća. Zadnjih godina objavljeno je više studija koje potvrđuju štetan utjecaj visokih temperatura na kognitivne sposobnosti i percepciju [1, 2, 3].

Drugim riječima, visoke temperature dokazano čine ljude agresivnijima i utječu na njihovu sposobnost rasuđivanja. To se očituje ne samo u porastu broja nasilnih incidenata, već i u gubitku radne produktivnosti.

Američko udruženje psihologa (APA) u svom se časopisu temom utjecaja povišenih temperatura na mentalno zdravlje pozabavio ovoga ljeta. Pozivajući se na svoj raniji izvještaj, APA upozorava da su riziku od mentalnih bolesti izazvanih rastom temperature najviše izloženi mladi ljudi, a s obzirom na štetne utjecaje koje bi visoke temperature mogle imati na kognitivni razvoj djece.

Poznato je i da visoke temperature mogu pogoršati simptome postojećih mentalnih bolesti. Potvrđeno je to međunarodni tim istraživača u radu iz 2021. u kojem su analizirali rezultate 120 studija provođenih između 2001. i 2020. godine.

“Nekoliko klimatskih čimbenika, uključujući toplinu, vlažnost, kišu, sušu, požare i poplave, povezani su s psihološkim stresom, pogoršanjem mentalnog zdravlja i većom smrtnošću među osobama s već postojećim mentalnim poremećajima, povećanim psihijatrijskim hospitalizacijama i povećanim stopama samoubojstava”, stoji u sažetku njihovog rada.

Dodatni problem je i što većina lijekova koji se koriste za tretiranje mentalnih bolesti mogu negativno utjecati na sposobnost tijela da podnosi vrućinu pa tako doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i potaknuti druge simptome povezane s temperaturnim šokom.

Što učiniti?

Zaključno ostaje još samo razmotriti što možemo napraviti da zaštitimo svoje fizičko i mentalno zdravlje od štetnih posljedica visoke temperature. Nažalost, opcija nema puno.

Kratkoročno, svi koji su pogođeni toplinskim udarima trebali bi poduzimati ono što mogu za zaštitu vlastitog zdravlja. Potrebno je izbjegavati izlaganje jakom suncu i koristiti kremu za sunčanje. Za vrijeme toplinskih valova poželjno je tijekom najvrućeg dijela dana boraviti u klimatiziranim prostorima, ili se rashlađivati na druge dostupne načine (poput npr. korištenja ventilatora ili spuštanja tjelesne temperature uz pomoć hladne vode).

Srednjoročno, moguće je drugačije planiranje životnih prostora, na način da se u naseljima ostavi više prostora za zelene površine, što dovodi do smanjenja temperature. Visoke temperature vjerojatno najviše ugrožavaju stanovnike gradova, posebno onih u kojima primjerenim urbanističkim planiranjem nije ostavljeno dovoljno prostora za stabla i zelene površine. Projekti ozelenjavanja stoga se smatraju se ponajboljim načinom nošenja s visokim temperaturama.

Ništa od toga, međutim, neće zaustaviti zagrijavanje. Stoga je dugoročno jedino stvarno rješenje eliminirati uzročnike klimatskih promjena, tj. stakleničke plinove poput ugljičnog dioksida, metana ili dušičnih oksida koje u atmosferu otpuštaju proizvodni i drugi procesi u energetici, poljoprivredi, teškoj industriji, prometu… Glavni izvor stakleničkih plinova su eksploatacija i korištenje fosilnih goriva pa se upravo fosilna industrija najžešće suprotstavlja sustavnim reformama koje bi omogućile rješavanje klimatske krize i tako zaustavile podizanje temperature na Zemlji.