Istražili smo vjeruju li hrvatski građani u klimatske promjene

Građani Hrvatske uglavnom vjeruju da su klimatske promjene stvarne. Međutim, nisu tako uvjereni da se radi o problemu koji nas treba pretjerano zabrinjavati. Štoviše, više od polovice hrvatskih građana vjeruje da su štetne posljedice klimatskih promjena problem budućih generacija.

Proizlazi to iz istraživanja koje je za Klimatski portal i Sveučilište u Zadru provela agencija Ipsos, u sklopu projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Istraživanje je provedeno od 6. do 28. ožujka 2024. godine, na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih hrvatskih građana (pri čemu je 701 ispitanik anketiran telefonom, a 299 ih je sudjelovalo u online panelu).

Hrvati vjeruju u klimatske promjene, ali…

Djelomično ili potpuno slaganje s tvrdnjom da su klimatske promjene stvarne tako je izrazilo čak 82 posto ispitanika. Skeptika je znatno manje: njih 2,1 posto s tim se uopće ne slaže, dodatnih 2,1 posto se uglavnom ne slaže, a njih 4 posto se donekle ne slaže. U sredini, negdje između slaganja i neslaganja, ostalo je skoro 9 posto neodlučnih ispitanika.

Uvjerljiva većina misli i da će klimatske promjene dovesti do ozbiljnih negativnih posljedica. Potpuno ili djelomično slaganje s ovom tvrdnjom je izrazilo 77,2 posto ispitanika. Skoro 43 posto ispitanika potpuno se slaže da će klimatske promjene dovesti do ozbiljnih negativnih posljedica.

I ovdje je uočen značajan udio ljudi koji nemaju jasno formulirano mišljenje, tj. niti se slažu niti se ne slažu: takvih je 10,4 posto. Potpuno ili djelomično neslaganje s tvrdnjom da će klimatske promjene izazvati ozbiljne negativne posljedice je izrazilo 12,5 posto ispitanika.

Otprilike isti omjeri se dobivaju i kad se ispitanike upita misle li da će klimatske promjene imati utjecaj na područje na kojem žive. Njih 10,5 posto ne misli da će klimatske promjene na njih imati utjecaj, dodatnih 11,4 posto nije sigurno, a preostalih 78,2 posto djelomično se ili potpuno slaže s tvrdnjom da će klimatske promjene na njih imati utjecaja. Visokih 42 posto ispitanika izrazilo je potpuno slaganje s ovom tvrdnjom.

Kad se pred ispitanike stavi tvrdnja da su klimatske promjene posljedica ljudskih aktivnosti, broj ispitanika koji se ne slažu se osjetno povećava. Njih 3,8 posto s tom se tvrdnjom uopće ne slaže, 4,8 posto se uglavnom ne slaže, a 7,2 posto se donekle ne slaže. Nesigurnih, onih koji ne izražavaju niti slaganje niti neslaganje, je nešto više od 11 posto.

Drugim riječima, skoro 16 posto ispitanika izražava barem neku razinu neslaganja s tvrdnjom da je ljudska aktivnost uzročnih klimatskih promjena, a dodatnih 11,1 posto nisu sigurni je li to doista tako. Oni koji se slažu da su ljudi krivi za klimatske promjene i dalje su u osjetnoj većini: njih 35 posto se potpuno slaže, 18,6 posto se uglavnom slaže, a 19,5 posto ispitanika se donekle slaže s tom tvrdnjom.

Ovo istraživanje također je pokazalo i kako postoji znatan broj ljudi koji vjeruju da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan problem, ali istovremeno misle da će se njihove posljedice osjetiti tek u daljoj budućnosti.

Skoro 30 posto ispitanika u potpunosti se slaže s tvrdnjom da će se posljedice klimatskih promjena osjetiti tek u daljoj budućnosti, a dodatnih 32,9 posto se djelomično ili uglavnom slaže. Neodlučnih je 14,5 posto. Tek nešto više od 20 posto ispitanika misli da su klimatske promjene već danas ozbiljan problem, tj. izražavaju neslaganje s tvrdnjom da se posljedice klimatskih promjena tek trebaju manifestirati.

Povjerenje u znanost

Istraživanje pokazuje i da je među hrvatskim građanima zabrinjavajuće rašireno nepovjerenje u znanost. Skoro 35 posto ispitanika potpuno ili djelomično se složilo s tvrdnjom da ljudi vjeruju znanstvenicima puno više nego što bi trebali, a skoro 18 posto je neodlučnih. Oni koji ne misle da previše vjerujemo znanstvenicima ukupno je skoro 48 posto.

Otprilike trećina ispitanika (37,3 posto) se potpuno ili djelomično složilo s tvrdnjom da ljudi ne shvaćaju koliko su mnoga znanstvena istraživanja zapravo manjkava. Čak 23,6 posto ispitanika nije sigurno jesu li znanstvena istraživanja manjkava ili ne, a tek njih 39,1 posto izrazilo je potpuno ili djelomično neslaganje s tvrdnjom da ljudi ne shvaćaju koliko su znanstvena istraživanja manjkava.

Da su mnoge znanstvene teorije pogrešne, misli 37 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, a čak 21,5 posto ispitanika nije znalo ponuditi odgovor na ovo pitanje. Natpolovična većina ispitanika, njih 51,4 posto, ipak izražava potpuno ili djelomično neslaganje s tvrdnjom da su mnoge znanstvene teorije potpuno pogrešne.

Trećina ispitanika je pak izrazila potpuno ili djelomično slaganje s tvrdnjom “ponekad mislim da previše vjerujemo znanosti”. Njih 16,5 posto se niti slaže niti ne slaže, a 49,7 posto sudionika istraživanja je s tvrdnjom da previše vjerujemo znanosti iskazalo potpuno ili djelomično neslaganje.

Oko 26 posto ispitanika se potpuno ili djelomično složilo da naše društvo stavlja previše naglaska na znanost, dok ih 17,4 posto nije ponudilo mišljenje o ovoj tvrdnji. Većina ispitanika ipak se ne slaže s tvrdnjom da naše društvo previše naglaska stavlja na znanost; potpuno ili djelomično neslaganje izrazilo je 58,6 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.

Na koncu, skoro 29 posto ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog količine utjecaja koji znanstvenici imaju u društvu, a njih 17,2 posto o ovoj tvrdnji nije ponudilo mišljenje. Ipak, natpolovična većina ispitanika, njih 54 posto, izrazilo je potpuno ili djelomično neslaganje s tvrdnjom da je zabrinjavajuća količina utjecaja koju znanstvenici imaju u društvu.

Iz odgovora sudionika ankete na pitanja o povjerenju u znanost proizlazi da je oko trećina hrvatskih građana skeptična prema znanstvenicima. Takvi stavovi u skladu su s dominantnim trendovima vezanim za klimatske dezinformacije, predstavljenima u analizi “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost”, autorice Tajane Broz, koju je u travnju 2024. objavila udruga Faktograf. Ta je analiza pokazala da širitelji klimatskih dezinformacija najviše truda ulažu u diskreditiranje klimatske znanosti, kao i da odustaju od pokušaja uvjeravanja javnosti da klimatske promjene ne postoje, umjesto toga plasirajući tvrdnje kojima ljude uvjeravaju da su javne politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne te da ljudsko djelovanje nije uzrok klimatskih promjena.

Cjeloviti rezultati istraživanja stavova hrvatskih građana o klimatskim promjenama i klimatskim dezinformacijama bit će predstavljeni na znanstveno-stručnom skupu “Činjenice o klimatskoj krizi – istraživanje, komunikacija i rješenja” koji se ovoga tjedna održava u Zadru, a o prikupljenim podacima i uvidima koji iz njih proizlaze narednih ćete dana moći detaljnije čitati i na Klimatskom portalu.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.