Tko u Hrvatskoj vjeruje u klimatske dezinformacije?

Istraživanje Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, temeljeno na anketi koju provela agencija Ipsos (a u sklopu projekta u kojem sudjeluje i Klimatski portal), pokazalo je da bi se velika većina hrvatskih građana složila oko toga da su klimatske promjene stvarne, da će imati utjecaja na nas, kao i da se nešto treba poduzeti. Većina ih se slaže i da je ljudsko djelovanje odgovorno za povišenje globalnih temperatura.

I dalje postoje brojni drugi faktori oko kojih bi se teško složili. Mnogi od tih prijepora počivaju ili na slaboj ili pogrešnoj informiranosti o pojedinim temama, kao i usvajanju skupova pogrešno informiranih stavova, odnosno “supernarativa“. U sklopu istraživanja mjereno je u kojoj mjeri ispitanici prihvaćaju pet takvih narativa o klimatskim promjenama, a proučavane su i sociodemografske karakteristike onih građana koji su skloniji prihvaćanju dezinformacijskih narativa.

Istraživanje je, podsjetimo, provedeno na reprezentativnom uzorku i omogućava usporedbu izraženih stavova i vjerovanja s demografskim podacima, ali i deklariranim pozicijama na političkom spektru. Više o rezultatima anketnog istraživanja na Klimatskom portalu smo već pisali ovdje i ovdje.

Što se demografskih faktora tiče, istraživanje je pokazalo da na usvajanje dezinformacijskih narativa ne utječe spol, ali itekako utječu dob, razina obrazovanja, visina prihoda (za koju istraživači pretpostavljaju da je povezana s razinom obrazovanja) te veličina naselja u kojemu ispitanici žive, kao i geografska regija kojoj to naselje pripada.

Izvor: Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru

Među ostalim, istraživanje je pokazalo kako su starije generacije i osobe s nižim stupnjem obrazovanja sklonije usvajanju neznanstvenih tumačenja uzroka i posljedica klimatskih promjena.

Kako utječu mediji

Ispitanici su upitani da otkriju i koje je njihovo dominantno sredstvo informiranja. Premda se radi o širokim i raznorodnim kategorijama s velikim rasponom u kvaliteti sadržaja, na usvajanje dezinformacija bili su prijemčiviji građani koji su se dominantno informirali putem podcasta, videa na društvenim mrežama te općih, odnosno neinformativnih programa na televiziji.

Informativni program televizija iznjedrio je nešto bolje poznavanje i slaganje s informacijama o klimi uvriježenim u znanstvenim krugovima, a kao najbolji prediktor su se pokazali portali.

Utvrđena je i razlika između publikâ različitih emisija te portala, kao i njihov odnos prema vjerodostojnosti tih izvora informacija. Ispitanici koji su prema emisijama “Bujica” na Z1 televiziji te “Na rubu znanosti” na HRT-u izjasnili pozitivno, pokazali su se najslabije informirani o klimatskim promjenama. Također, pokazalo se i da s rastom razine sviđanja raste i nepovjerenje prema znanosti, odnosno prihvaćanje dezinformacijskih sadržaja.

Pritom su gledatelji koji “Bujicu” smatraju maksimalno vjerodostojnom pokazali najupečatljiviji rezultat što se tiče prijemčivosti na dezinformacije, čak više od publikâ koje su izrazile najveće nepovjerenje prema objavama portala Faktograf. Iznimno popularna emisija Nove TV “Provjereno”, koja doduše rijetko tematizira klimatsku krizu, pokazala se neutralnom – slagali se s njom ili te, to ne utječe značajno na usvajanje dezinformacijskih narativa.

Politički stavovi

Kao i brojna ispitivanja u inozemstvu do sada, i prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj pokazalo je da je krajnja desnica izrazito nepovjerljiva prema klimatskoj znanosti, a isto vrijedi i za osobe koje navode da ih politika ne zanima.

Pomicanjem prema lijevo na političkom spektru, kada govorimo o percepciji vlastitih stavova, raste i povjerenje u znanost te se smanjuje podložnost dezinformacijskim narativima.

Slično je i s odnosom prema strankama u Hrvatskoj. Deklarirani glasači Domovinskog pokreta pokazali su da najmanje prihvaćaju vjerodostojnost znanosti, dok je situacija obratna kod glasača zelene ljevice, odnosno stranke “Možemo!”. Glasači HDZ-a i SDP-a pokazali su relativno male razlike u razini prihvaćanja dezinformacijskih sadržaja o klimi.

Istraživanje o prihvaćanju dezinformacijskih narativa vezanih za klimatske promjene provodi se u sklopu projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”, koji provode udruge Faktograf i Sveučilište u Zadru. Anketno istraživanje putem kojeg su se ispitivali stavovi građana je agencija Ipsos provodila od 6. do 28. ožujka 2024. godine na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih hrvatskih građana, pri čemu je 701 ispitanik anketiran telefonom, a 299 ih je sudjelovalo u online panelu.

Rezultate istraživanja stavova hrvatskih građana o klimatskim promjenama i klimatskim dezinformacijama su na znanstveno-stručnom skupu “Činjenice o klimatskoj krizi – istraživanje, komunikacija i rješenja”, koji se u petak 18. listopada održao u Zadru, predstavili asistentica Odjela za sociologiju Sara Čović te vanjski suradnik Ivan Puzek.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.