OECD i UN: Klimatske politike i zelena tranzicija donose ogromni gospodarski rast
Analiza OECD-a i UNDP-a pokazuje da će gospodarstvo rasti puno brže ako budemo ulagali u dekarbonizaciju gospodarstva. Ako to ne budemo radili, rezultat će biti trajna recesija.
Sigurno ste čuli tu priču: klimatske politike su skupe, zelena tranzicija je skupa, ne možemo si to priuštiti. Ako budemo slušali trabunjanja histeričnih aktivista opsesivno fokusiranih na obranu klime i okoliša od zagađenja i devastacije, svi ćemo skupa bankrotirati.
Kritičari klimatskih politika redovito ponavljaju taj uvijek isti argument. Mogli smo ga čuti i u Hrvatskom saboru, tijekom rasprave o predloženom tekstu Zakona o klimatskim promjenama.
Možda se na prvi pogled ova teza čini logičnom. U dekarbonizaciju gospodarstva (dakle energetike, poljoprivrede, prometa i teške industrije) ipak treba uložiti dosta novca. Međutim, kad stručnjaci sjednu za stol i prouče brojke, pokazuje se da je priča o navodnoj visokoj cijeni klimatske akcije potpuna besmislica.
Stručnjaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i UN-ovog Programa za razvoj (UNDP) precizno su izračunali što dobivamo ulaganjem u borbu protiv klimatskih promjena, a što gubimo ako ćemo se praviti da problem ne postoji. Rezultat do kojeg su došli može iznenaditi samo najzagriženije propagandiste fosilne industrije: zelena tranzicija najlakši je put prema blagostanju.
OECD i UNDP nisu još objavili čitavu studiju, ali počeli su predstavljati najvažnije nalaze. U najkraćim crtama, njihov zaključak je sljedeći: globalno gospodarstvo puno će više rasti ako u naredna dva desetljeća prestanemo zagađivati Zemljinu atmosferu stakleničkim plinovima, nego ako se budemo pravili da problem ne postoji.
Procjenjuje se da bi uspješna i pravovremena zelena tranzicija do 2040. povećala rast globalnog gospodarstva za 0,23 posto godišnje. Nakon toga bi se stopa godišnjeg rasta dodatno ubrzavala.
Korist je ogromna
Ta brojka pritom ne uključuje procjenu koristi koju bi donijelo izbjegavanje gospodarske štete izazvane klimatskim promjenama, tj. vremenskim ekstremima koji izazivaju ogromnu materijalnu štetu i utječu na produktivnost u više-manje svim sektorima gospodarstva, a posebno u proizvodnji hrane.
Novinarka britanskog The Guardiana, koja je bila na predstavljanju preliminarnih nalaza studije u Berlinu, donosi gotovo nevjerojatan podatak: uspješno provedena tranzicija bi do 2050. godine u razvijenim zemljama povećala BDP po glavi stanovnika za 60 posto, a u siromašnijim zemljama za čak 124 posto.
S druge strane, ako ne budemo ulagali u dekarbonizaciju gospodarstva, globalni BDP će padati. Prema ranijim istraživanjima, do kraja stoljeća mogao bi se smanjiti za više od trećine.
“Klimatski slom je recept za trajnu recesiju. Katastrofe će povećavati broj predjela u kojima se ne može živjeti, proizvodnja hrane će padati, milijuni ljudi će morati migrirati, unutar država i preko granica. Klimatska kriza je hitna nacionalna sigurnosna kriza koja bi trebala biti na vrhu agende svake vlasti”, poručuje Simon Stiell iz UN-a.
Achim Steiner, glavni tajnik UNDP-a, dodaje kako sada imamo “neumoljive dokaze da ulaganje u klimatsku tranziciju ne donosi regresiju”. Štoviše, donosi rast BDP-a, isprva skroman, a onda sve veći i veći, naglašava Steiner.
Podatke iz njihovog istraživanja već sada potvrđuju i podaci iz stvarnog svijeta. Rast kineskog BDP-a pogonjen je primarno ulaganjima u zelenu tranziciju. Kina je, podsjećamo, država koja ispumpava najviše stakleničkih plinova u Zemljinu atmosferu, ali istovremeno ulaže i daleko najviše novca u zelenu tranziciju.
Politika dekarbonizacije sad im se počela obilato isplaćivati. Kineski BYD, najveći svjetski proizvođač električnih automobila, bilježi iznimne poslovne rezultate: lani su prodali više od pet milijuna automobila i uprihodovali 107 milijardi dolara, osjetno više od razvikane Tesle, koja zbog ekshibicija svog direktora Elona Muska ubrzano gubi na vrijednosti i tržišnom udjelu. Raste i potražnja za kineskim solarnim panelima, vjetroelektranama te baterijama za pohranu struje proizvedene iz obnovljivih izvora.
Profitiraju svi, osim velikih zagađivača
Učinci dekarbonizacije vrlo su uočljivi i u podacima Međunarodne energetske agencije. Svjetska potražnja za električnom energijom je u 2024. povećana za 2,2 posto, što znatno brže od prosjeka u zadnjem desetljeću. Oko 80 posto te dodatne potrošnje zadovoljeno je strujom iz obnovljivih izvora, koji u globalnom energetskom miksu već sad čine uvjerljivo dominantnu stavku (38 posto), ispred zemnog plina (28 posto), ugljena (15 posto), nafte (11 posto) i nuklearne energije (8 posto).
Važno je znati i da porast potražnje za električnom energijom uglavnom dolazi iz slabije razvijenih zemalja, a prednjače Kina i Indija. Još uvijek raste i potražnja za fosilnim gorivima, najviše zemnim plinom (na globalnoj razini za 2,7 posto), ali emisije stakleničkih plinova i rast BDP-a više nisu neodvojivo povezani. U 2024. su emisije rasle za 0,8 posto, a globalni je BDP porastao za 3 posto.
Drugim riječima, nema više nikakve dvojbe da od zelene tranzicije skoro svi profitiramo. Ako je provedemo, živjet ćemo zdravijim životom, u ugodnijoj klimi, s većom razinom blagostanja. Na gubitku će biti samo vodeći svjetski zagađivači, primarno industrija fosilnih goriva, koja nas je na rub klimatske katastrofe dovela svjesno i namjerno. Tko god vas uvjerava da to nije tako, ili laže zbog vlastitih ekonomskih interesa, ili ne zna što govori.