UN-ova odluka o klimatskim izbjeglicama neće izazvati masovni dolazak migranata u Hrvatsku

“MIGRANTI IZ BiH MASOVNO KREĆU NA HRVATSKU! UN-presudio, države ne smiju vraćati ‘klimatske izbjeglice’”, objavio je portal Paraf.hr (tekst arhiviran ovdje). Citirani naslov netočno stvara dojam kako je donesena presuda koja će izbjeglicama trenutno smještenima u Bosni i Hercegovini olakšati naseljavanje u Hrvatskoj.

“Ova značajna presuda, smatraju mnogi politički komentatori, mogla bi stvoriti poplavu pravnih zahtjeva raseljenih ljudi širom svijeta. To pogotovo prijeti Hrvatskoj u čijem susjedstvu deseci tisuća migranata čekaju proljeće i novi pokušaj prelaska granice za putu na zapad Europe”, navodi se u nepotpisanom tekstu portala Paraf.

U nastavku se teksta citira CNN-ova vijest o odluci Odbora za ljudska prava Ujedinjenih naroda, koji smatra da bi vraćanje klimatskih izbjeglica u zemlje u kojima klimatska kriza direktno ugrožava njihove živote predstavljalo kršenje njihovih ljudskih prava. Teitiota je izbjegao u Novi Zeland iz otočke države Kiribati. Skupina otoka u Tihom oceanu koji čine Republiku Kiribati izrazito je ugrožena klimatskom krizom. Procjenjuje se da će Kiribati nestati pod vodom do 2100. godine (The Washington Post).

Bježeći od razornih efekata klimatske krize, Teitiota je izbjegao u Novi Zeland, gdje je zatražio azil tvrdeći da mu je u domovini život ugrožen. Iako je UN-ov Odbor za ljudska prava odlučio da bi odbijanje azila klimatskim izbjeglicama predstavljalo kršenje njegovih ljudskih prava, Teitiotin je zahtjev odbijen. UN je zaključio da Teitiotin život u Kiribatiju nije bio izravno ugrožen, zbog čega je njegov zahtjev za azilom odbačen kao neosnovan.

U CNN-ovom tekstu se navodi da bi odluka UN-ovog Odbora za ljudska prava mogla imati važan utjecaj na buduće slične slučajeve, s obzirom da će efekti klimatske krize u predstojećim desetljećima raseliti milijune ljudi. Neosnovano je, međutim, tvrditi da će predmetna UN-ova odluka na bilo koji način utjecati na status izbjeglica koji stižu u Europu iz ratom zahvaćenih krajeva Bliskog istoka i sjeverne Afrike, uključujući i one trenutno smještene u BiH. Status klimatskih izbjeglica moći će dobiti samo one osobe koje će moći dokazati da klimatska kriza u njihovim matičnim državama predstavlja izravnu egzistencijalnu ugrozu.

Hrvatske su vlasti i dosad svojim postupcima kršile ljudska prava izbjeglica i migranata. U više je navrata ustanovljeno da hrvatska policija silom sprečava ulazak izbjeglica i migranata iz BiH u Hrvatsku, zbog čega su, među ostalim, reagirali nevladina organizacija Human Rights Watch, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe i UNHCR, a na zlostavljanje izbjeglica upozoravale su i domaće nevladine organizacije, kao i pučka pravobraniteljica RH (Novi list).