CERN nije uzrokovao razornu oluju u Hrvatskoj

Olujno nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku prošloga tjedna, izgubljeni ljudski životi i nastale materijalne štete, okupirali su maštu šokiranom stanovništvu. O nekim pokušajima tumačenja uzroka ovih ekstremnih vremenskih neprilika već smo pisali, no pojavilo i jedno potpuno originalno tumačenje: da se oluje “štancaju”, odnosno proizvode u najvećem svjetskom akceleratoru čestica, odnosno u Velikom hadronskom sudarivača ili supersudarivaču (engl. Large Hadron Collider, LHC). LHC je najslavniji instrument i projekt CERN-a, Europskog vijeća za nuklearna istraživanja.

Prema istom tumačenju, CERN uzrokuje ne samo oluje, već i potrese.

Počelo je kao teorija koja je pala na pamet jednom korisniku Facebooka, blogeru Igoru Kostelcu. Radi se o istom Igoru Kostelcu koji je najavljivao smrt 70 milijuna ljudi od Covida, a kojega je policija privela zbog širenja panike “predviđanjem” potresa [1, 2]. Sudeći prema njegovim objavama zadnjih dana, okrenuo se proročanstvima kataklizmičnih događaja iz sfere meteorologije povezavši ih s nuklearnom fizikom. Tezu o manufakturi oluja na CERN-u podijelio je sa svojim brojnim pratiteljima na Facebooku, a ona je postala viralna.

Primjetio sam nešto i to vam moram napisati. Sve oluje koje su se desile prošlih dana formirane su u Alpama iza Venecije, a na tom djelu ispod Alpa prolazi tunel/akcelerator od CERN-a. Oluje se naprosto štancaju odatle,.. evo još jedne koja je upravo nastala sa istog mjesta i ide prema južnoj Italiji i Dalmaciji

Ovaj post podijeljen je 1.200 puta. Uslijedila je i serija pojašnjenja. Među njima je i prikaz LHC-a na mapi Europe koji je imao 155 dijeljenja:

Ovo vam je otprilike veličina glavnog CERN-ovog tunela/akceleratora koji nije predstavljen javnosti. Do ovoga sam došao prateći potrese uzrokovane akceleratorom koji pokretanjem napravi niz povezanih potresa koji se podižu a zatim spuštau po magnitudama. Ovaj krug je “otprilike” točan nisam samo siguran koliko daleko ide lijevi dio kruga. , ali znam da prolazi ispod La Manche kanala. Inače da samo znate za orijentaciju da se CERN nalazi točno ispod sjevernjače što nikako nije slučajno.

Upozorenje da stiže novoformirana oluja imalo je pedesetak dijeljenja, a nešto slabije su prošle poveznice između oluja i kretanja kometa iznad Europe, kao i napisi o kraken oblacima.

Kakve to veze ima s atmosferom?

Kostelčevu teoriju o proizvodnji oluja izložili smo dekanu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i fizičaru koji već niz godina surađuje na eksperimentima CERN-a, Mirku Planiniću. Profesor nas je pažljivo slušao. U jednom je trenutku prasnuo u smijeh, a kada smo došli do dijela da se LHC rasprostire ispod La Manchea, prekinuo nas je i poučio:

Opseg tunela je 27 kilometara, tako da to ne može biti. Drugo, sjevernjača je više pitanje astrologije nego rada u CERN-u, s tim da se i zvijezde u odnosu na objekte na Zemlji miču. Ne znam zašto bi išta od toga imalo utjecaja na oluje. Sve što se tvrdi nije dokazano, niti postoji ijedan rad koji bi potvrdio ovu hipotezu. Svatko može tvrditi što god hoće, no drugo je što znanost može dokazati. Ako je ovo hipoteza, mora se moći na znanstveni način provjeriti.

Ipak smo upitali profesora Planinića zna li za bilo koji eksperiment na CERN-u koji bi na bilo koji način mogao utjecati na atmosferu, s naglaskom na podzemni LHC.

Ne, kakve veze to ima s atmosferom? Ondje se eksperimentira sa sudarima malih čestica. Svi naši detektori su smješteni na dubini od sto metara ispod zemlje kako bi bili zaštićeni od kozmičkog zračenja, a ne obratno.

LHC

Inače, na ovoj mapi prikazane su koordinate LHC-a. Nalazi se na francusko-švicarskoj granici u blizini Ženeve. Na dubini od sto metara nalazi se prstena opsega 26 659 m smješten u tunelu i akceleratorske strukture. One služe ubrzavanju električki nabijene čestice u dvjema vakuumiziranim cijevima, u suprotnim smjerovima, gotovo do brzine svjetlosti.

Kako navodi Hrvatska enciklopedija, za usmjeravanje snopova čestica u LHC-u koriste se supravodljivi magneti hlađeni s pomoću tekućeg helija do temperature od –271,3 °C zbog čega je veliki dio akceleratora povezan na distribucijski sustav tekućega helija. Snopovi u LHC-u mogu kružiti brzinom približnom brzini svjetlosti desetak sati i pritom prijeći put od desetak milijardi kilometara, obilazeći prsten svake sekunde 11 245 puta. Na četiri mjesta na kojima se snopovi čestica sudaraju, četiri velika detektora čestica (ATLAS, CMC, ALICE i LHCb) prikupljaju informacije o česticama nastalim u sudarima mjerenjem njihova položaja u prostoru, električnoga naboja, brzine, mase i energije.

U detektorima ATLAS i CMS potvrđeno je postojanje Higgsova bozona (2012). Više o samom projektu pročitajte ovdje i ovdje.

Državni hidrometeorološki zavod je o olujnom nevremenu koje je Hrvatsku pogodilo 19. srpnja objavio priopćenje za javnost i klimatološki osvrt, u kojima su objasnili kako se i zbog čega oluja formirala. U pitanju je prirodna pojava vjerojatno potaknuta klimatskim promjenama. Inicijativa “Znanstvenici za klimu” također je objavila osvrt na tu oluju, koji potpisuje Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković. On također ističe da se radi o ekstremnoj vremenskoj pojavi potaknutoj klimatskim promjenama.