Skoči do sadržaja
Screenshot: YouTube/BC Wildfire Service

Video helikoptera koji izbacuje zapaljivu smjesu prikazuje uobičajenu taktiku gašenja požara

calendar

Riječ je o namjernom paljenju vatre kako bi se spriječilo širenje glavnog požara ili kolokvijalno nazvanoj taktici paljenja kontravatre.

Na Facebook profilu Pinokio VelikogNosa II objavljen je video (arhivirano ovdje) koji prikazuje helikopter koji prelijeće iznad šume i ispušta zapaljivu tekućinu. Na samom videu vidljiv je tekst: “To su te klimatske promjene. Klimatske nego sta, ovo helikopter samo gasi sa vatrom”, a uz video piše i sljedeće: “Da, da….klimatske!”.

Screenshot/Facebook

Video je objavljen 1. kolovoza, a prikupio je više od 1100 dijeljenja, 114 komentara i više od 1000 ostalih reakcija.

U statusu se sugerira da s nastankom šumskih požara klimatske promjene nemaju nikakve veze, nego da ih izazivaju helikopteri koji po šumskom području bacaju vatru. No, znanstvenici su već utvrdili da su sve češći i razorniji šumski požari povezani s klimatskim promjenama za koje je odgovorno ljudsko djelovanje, odnosno povećano ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Reuters je u članku objavljenom 17. kolovoza naslovljenom “Kako klimatske promjene utječu na toplinske valove i šumske požare u Europi” (arhivirano ovdje) objasnio da klimatske promjene čine toplinske valove toplijima i češćima, što su utvrdili znanstvenici UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

“Zbog klimatskih promjena toplinski valovi koji se danas događaju su topliji i češći”, kazala je Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial College London. Uz ostale faktore, i klimatske promjene utječu na vruća i suha razdoblja koja su bitan faktor da se požari šire brže, traju duže i uništavaju većim intenzitetom. Stoga, sugestija iz statusa da klimatske promjene nemaju nikakve veze s razornim šumskim požarima nije točna.

U videu koji prikazuje helikopter koji iz kante ispušta zapaljivu smjesu ne radi se ni o kakvoj neuobičajenoj tehnici gašenja požara. Mnogi korisnici društvenih mreža redovito takve snimke koriste kako bi promovirali tezu da se požari namjerno podmeću, ali za takvo što nema dokaza. Riječ je o namjernom paljenju vatre kako bi se spriječilo širenje glavnog požara ili kako se u znanstvenim krugovima to naziva – taktici paljenja kontravatre.

Zašto vatrogasci u obrani od požara nekada pale kontravatru?

Dva stručna rada koja su objavljena u repozitoriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a autori su studenti Veleučilišta u Karlovcu, opisuju upravo navedenu tehniku koja se koristi i kod gašenja šumskih požara.

U završnom radu pod nazivom “Požari šuma i raslinja” autorice Branke Hulina-Bužimkić s Veleučilišta u Karlovcu objavljenom 2016. navodi da se radi o zahtjevnom i opasnom načinu gašenja požara raslinja kontravatrom koji je najučinkovitiji u nedostatku gasitelja i tehnike te kod velikih požara s dugačkom frontom.

“Princip paljenja kontravatre svodi se na kontrolirano paljenje gorive tvari (vegetacije) uređajem za paljenje kontravatre ili nekim priručnim sredstvima kao što su baklje ili grane. Na taj način formira se zaštitni pojas ispred fronte požara, čime se glavnom požaru onemogućuje daljnje širenje jer nema gorivog materijala”, navodi se u radu.

U završnom radu Velimira Košića, također s Veleučilišta u Karlovcu, objavljenom 2022. navodi se i da se taktika paljenja kontravatrom primjenjuje isključivo u slučaju kad nema vjetra ili kod promjene smjera vjetra.

Da bi taktika paljenja kontravatre uspjela, kombinira se s taktikom paljenja predvatre. “Uz pomoć konfiguracije terena i vegetacijskim pokrovom odabire se područje u blizini požara koje ima prirodnu granicu, potok, prosjek, cestu i slično kao liniju obrane od širenja paljenja predvatre. Paljenje predvatre vrši se paljenjem gorive mase u uskoj liniji u smjeru vjetra. Potom se pali druga i treća linija također u smjeru požara. Spajanjem kontravatre koja gori nasuprot smjeru širenja fronte požara i gorenja predvatre u smjeru širenja požara, stvara se prostor koji onemogućava širenje glavnog požara”, navodi se radu pod nazivom “Taktike gašenja požara na otvorenom prostoru” koji je nastao u sklopu Stručnog studija sigurnosti i zaštite.

O iskustvima preventivnog spaljivanja raslinja u Sloveniji na stručnom skupu Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, što je objavljeno i u zborniku u travnju 2018. godine, govorio je Darko Muhič iz slovenske Vatrogasne zajednice.

“Kontrolirano ili preventivno spaljivanje raslinja, kojim se reducira opasnost od požara, paljenja predvatre i protuvatre, stvaranje protupožarnog pojasa, namijenjeno je za šumski management u svrhu gospodarenja šumama, uzgoja, obnavljanja površina ili smanjenja stakleničkih plinova… U Sloveniji se u posljednjih godinah uvodi preventivno spaljivanje raslinja na kritičnim površinama. Iskustva su dobra”, navodi se u sažetku tog rada.

“Princip paljenja vatre ili kontravatre svodi se na kontrolirano paljenje gorive tvari (vegetacije) uređajem za paljenje vatre ili nekim priručnim sredstvima kao što su baklje ili grane. Kontroliranim spaljivanjem gorivog materijala formira zaštitni pojas ispred fronte požara, i time se glavnom požaru onemogućuje daljnje širenje. Kontravatra može se izvesti na nekoliko načina. Kao dodatni zaštitni pojas od neželjenog širenja kontravatre mogu poslužiti putovi, vodotoci, zaštitni pojas pjene ili zaštitni pojas bez gorivog materijala”, navodi se u tom radu što dokazuje kako ta tehnika nije nepoznata.

Muhič je u svojem radu objasnio i koji su alati i pribori za paljenje te između ostalog naveo i: “U nekim zemljama koriste čak i dronove za spaljivanje (bacanje zapaljivih kugli), helikoptere, ATV vozila i drugo”.

Iz tih se radova jasno može utvrditi da bacanje zapaljive tvari tijekom gašenja požara vatrogascima nije neuobičajena pojava.

Sličan video namjernog paljenja vatre iz helikoptera objavili su u lipnju kanadski vatrogasci

Video prenesen na stranici Pinokio VelikogNosa II prvo je objavljen 27. srpnja na Tik Tok profilu Alhemija Života.  Detaljnom pretragom interneta nismo pronašli identičan video.

Vrlo sličan video 5. lipnja objavile su vatrogasne službe kanadske provincije Britanske Kolumbije. Ta snimka prikazuje helikopter koji također zapaljivom smjesom namjerno pali vatru. Dijelove Kanade u svibnju i lipnju poharali su katastrofalni šumski požari, a upravo taj video poslužio je širiteljima dezinformacija da promoviraju tezu da su požari namjerno podmetnuti – za što ne postoje nikakvi dokazi.

Radi se o videu u kojem vatrogasci objašnjavaju da se radilo o taktici namjernog paljenja vatre kako bi se zaštitili vatrogasci na terenu i spriječilo daljnje širenje inicijalnog požara. “Koristimo planirana paljenja kako bi naši vatrogasci bili korak ispred. Vatra ne može ponovno izgorjeti, pa koristimo planirana paljenja kako bismo osigurali sigurnost naših posada”, kaže jedan od članova protupožarnih snaga u videu. Dodaje da je jedan od prvih prioriteta kod planiranih paljenja uvijek sigurnost.

Da je uistinu riječ o planiranom paljenju vatre potvrdio je i glasnogovornik vatrogasnih snaga British Columbije Jean Strong za USA Today.

Planirana paljenja su “bitna i učinkovita” tehnika koju koriste vatrogasci kako bi usporili i ograničili širenje velikih šumskih požara, rekao je Strong. “Kada se donese odluka o provođenju takve operacije spaljivanja, šumski požar je obično već nadišao prvu fazu obrane od požara. Cilj je ukloniti većinu raspoloživog materijala koji može gorjeti ispred šumskog požara kako bi bilo manje goriva dostupnog za šumski požar koji se širi”, objašnjava.

Zaključno, video koji prikazuje helikopter koji ispušta zapaljivu smjesu ne dokazuje da se šumski požari namjerno podmeću. Naime, radi se o uobičajenoj taktici paljenja kontravatre koja se koristi kako bi se spriječilo širenje glavne požarne fronte i uobičajeno se koristi kad je veliko opožareno područje koje je teže dostupno. Taktika paljenja kontravatre izvodi se ciljano, uz nadzor stručnih vatrogasaca, kako ne bi došlo do nekontroliranog širenja vatre. Također, znanstveno je utvrđeno da klimatske promjene utječu na učestalost, duljinu i razornost šumskih požara pa je netočna sugestija iz statusa da šumski požari nemaju nikakve veze s njima.

S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da videu na profilu Pinokio VelikogNosa II nedostaje kontekst.

Novinarstvo fokusirano na rješenja (solutions journalism) u prvom koraku identificira problem, zatim kreće u potragu za rješenjima, primjerima implementacije predloženih rješenja te podatcima o rezultatima i naučenim lekcijama.
Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.