Prošireni BRICS neće kontrolirati 80 posto svjetske proizvodnje nafte

Proširenje BRICS-a na još šest članica potaknulo je analize i spekulacije o ulozi toga bloka u globalnom geopolitičkom poretku i na svjetskom energetskom tržištu.

Dosad su blok činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a ove su godine Argentina, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvani da im se pridruže. Očekuje se da će u punopravno članstvo tih šest država ući 1. siječnja 2024. godine.

Među deset najvećih svjetskih proizvođača nafte nalaze se tri starije članice BRICS-a (Rusija, Kina i Brazil) i tri koje će bloku tek pristupiti (Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Iran).  Dok podaci strukovnih organizacija i stručnjaci tvrde da će udio BRICS-a u svjetskoj proizvodnji nafte iznositi oko 40 posto, pojedini korisnici društvenih mreža iznijeli su neutemeljene tvrdnje da će prošireni BRICS dominirati tim sektorom.

“Novi sastav BRICS-a kontrolirat će 80% globalne proizvodnje nafte. Uz dodatak Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana zemljama BRICS-a, Unija će moći kontrolirati lavovski udio u svjetskoj proizvodnji nafte.

Isto se odnosi i na snažan rast BDP-a novih zemalja BRICS-a. Činit će 30% svjetskog BDP-a i premašit će 30 trilijuna dolara”, stoji u javnoj objavi korisnice Facebooka (arhiviranoj ovdje).

Status je objavljen 31. kolovoza 2023. godine, a ima 20 reakcija i sedam komentara.

Objave istog ili sličnog sadržaja širile su se među Facebook korisnicima širom naše regije (1, 2, 3, 4, 5, 6), ali su se, kako piše AFP Provjera činjenica, prethodno pojavili i na drugim jezicima, uključujući francuski, slovački, poljski. Engleska verzija objave na X-u, odnosno Twitteru, pregledana više od 2,5 milijuna puta.

AFP je već utvrdio da su tvrdnje o BRICS-ovoj kontroli 80 posto svjetske proizvodnje nafte netočne, pozivajući se na nekoliko različitih izvora.

Proširenjem BRICS-a njegov udio u svjetskoj proizvodnji nafte porast će na 40 posto

Prema podacima Uprave za energetske informacije SAD-a (EIA) ukupna svjetska proizvodnja nafte u 2022. godini iznosila je 97.227 milijuna barela dnevno, a ukupna proizvodnja pet članica BRICS-a 19.827 milijuna barela dnevno, što je 20,39 posto svjetske proizvodnje. EIA predviđa da će za 2023. godinu globalna proizvodnja tekućih goriva porasti za 1,2 milijuna barela dnevno.

Ukoliko zbrojimo iznose starih i nadolazećih članica BRICS-a, njihova ukupna proizvodnja nafte u 2022. godini iznosi 41,267 milijuna barela dnevno. To je 42,44 posto svjetske proizvodnje nafte.

Sličan postotak navode i drugi izvori. Portal specijaliziran za energetiku, Energy Intelligence, tvrdi da će pridruživanjem novih članica BRICS-u povećati udio u globalnoj proizvodnji nafte s 20 na 42 posto. Turska novinska agencija Anadolu govori o 41 posto, a američki poslovni magazin Forbes, citirajući nedavnu analizu s platforme VisualCapitalist, o 43 posto. Stoga je procjena koja je često cirkulirala društvenim mrežama – da će BRICS zauzeti 80 posto globalne proizvodnje nafte – netočna.

BRICS će držati oko 30 posto svjetskog BDP-a

S druge strane, tvrdnja korisnika Facebooka o tome da će prošireni BRICS činiti 30 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) jest utemeljena. Prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2023. godinu, ukupan globalni BDP iznosit će nešto više od 105 bilijuna američkih dolara, a ukupan zbroj BDP-ova 11 zemalja BRICS-a bit će nešto više od 30,7 bilijuna američkih dolara. To znači da će prošireni BRICS činiti oko 29 posto svjetskog BDP-a.

Prema Investopediji, BRICS je neformalna skupina zemalja koje nastoje uspostaviti dublje međusobne veze i surađivati na gospodarskom i trgovinskom širenju, a djeluju kao protuteža tradicionalnom zapadnom utjecaju. Interes za takvom vrstom suradnje iskazali su državni dužnosnici Brazila, Rusije, Indije i Kina 2006. godine na marginama Glavne skupštine UN-a. Četveročlanoj grupi, dotada poznatoj pod akronimom BRIC, 2010. godine pridružuje se Južnoafrička Republika.

Pet država BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) godinama su svrstavane među tržišne ekonomije s veoma brzim rastom “zahvaljujući niskim troškovima rada, povoljnoj demografiji i obilnim prirodnim resursima u vrijeme globalnog procvata roba”.

BRICS je često tragao za koherentnom politikom usred različitih ekonomskih i političkih prioriteta svojih članica i rivalstva između Kine i Indije, pisao je Associated Press u kolovozu ove godine. Jedan od konkretnijih ciljeva bloka je umanjivanje utjecaja MMF-a i Svjetske banke, zbog čega su članice 2015. godine zajedno osnovale Novu razvojnu banku.

Veliki interes za učlanjenje u BRICS

Associated Press piše i da se na proširenje BRICS-a gleda se kao potencijalni poticaj Kini i Rusiji u formiranju simbolične koalicije usred rastućih trvenja između Kine i Sjedinjenih Američkih Država i kolapsa odnosa Rusije i Zapada zbog rata u Ukrajini.

Zanimanje za BRICS prije odluke o proširenju bilo je poprilično veliko: preko 40 zemalja je pokazalo interes da mu se pridruži, a 23 je službeno to i zatražilo. “Dok se BRICS bori da ispuni svoj ekonomski potencijal, prikazuje se kao geopolitička alternativa svjetskom poretku pod vodstvom SAD-a, pozicionirajući se kao predstavnik globalnog juga. Nove članice željne su kapitalizirati utjecaj i gospodarsku moć BRICS-a”, stoji u prošlomjesečnoj analizi Deutsche Wellea.

Tijekom 15. BRICS-ovog summita koji se održavao 22-24. kolovoza 2023. godine u Johannesburgu, odlučeno je da s početkom iduće godine grupi pristupaju Argentina, Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zaključno, u statusima se netočno tvrdi da će prošireni BRICS “kontrolirati 80 posto globalne proizvodnje nafte”. Prema analizama stručnjaka i institucija prošireni BRICS će imati udio od oko 40 posto proizvodnje nafte. S druge strane, točan je navod da će zemlje BRICS-a “držati” oko 30 posto svjetskog BDP-a. Zbog navedenog, status ocjenjujemo djelomično netočnim.