HERA ne posluje u skladu s propisima koji reguliraju njen rad

Poslovanje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u protekle dvije godine (2021. i 2022.) u značajnom dijelu nije obavljano u skladu sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima same HERA-e. Ustvrdila je to Državna revizija u Izvješću o obavljenoj reviziji usklađenosti HERA-e za 2021. i 2022. godinu. Revizori su HERA-i dali nepovoljno mišljenje o usklađenosti poslovanja, iznoseći pritom cijeli niz propusta u poslovanju te Agencije.

Predmet revizije bila je „usklađenost obavljanja osnovnih poslova u skladu sa zakonima, drugim propisima te unutarnjim aktima, ostvarenje prihoda s naglaskom na ostvarenje prihoda od naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti, aktivnosti praćenja gubitaka u prijenosnoj i distribucijskoj mreži, aktivnosti praćenja bilance proizvodnje i potrošnje električne energije, aktivnosti u vezi s uravnoteženjem elektroenergetskog sustava i pomoćne usluge, upravljanje ljudskim potencijalima s naglaskom na zapošljavanje, unaprjeđenje te obračun plaća, postupci javne nabave i druge aktivnosti u vezi s poslovanjem Agencije“.

Poslovanje HERA-e Državna revizija nadgledala je od 17. siječnja do 10. studenog 2023. godine te je o usklađenosti poslovanja te Agencije izrazila nepovoljno mišljenje.

Upravno vijeće HERA-e u krnjem je sastavu više od godinu dana te umjesto pet članova broji tri. Na tri člana to je tijelo palo u rujnu prošle godine nakon što je tadašnji predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Danijel Žamboki, podnio neopozivu ostavku (i prije njegove ostavke to je tijelo imalo četiri člana).

Članove i predsjednika Upravnog vijeća HERA-e imenuje i opoziva Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade koja više od godinu dana ne reagira.

Rep afere Škugor

Formalno, Žambokijeva ostavka uslijedila je nakon što je Vlada Izvješće o radu HERA-e te Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e za 2021. godinu ocijenila nezadovoljavajućim. No, tome je prethodila afera izvlačenja novca iz INA-e u kojoj je i HERA imala svoju ulogu.

U kolovozu 2022. godine uhićena je skupina koju je organizirao Damir Škugor i koja je optužena za izvlačenje novca iz INA-e. USKOK Škugora i njegove pomagače tereti da su kupovali INA-in plin ispod tržišne cijene te su ga potom preprodavali u inozemstvu zaradivši pritom više od milijardu kuna (1, 2). Tvrtki preko koje su Škugor i suradnici pljačkali INA-u, HERA je izdala licencu za rad iako nije zadovoljavala propisane uvjete.

HERA je imala ulogu i u zadnjoj aferi „plin za cent“. HEP je, podsjetimo, tijekom lipnja 2023. godine ostao bez desetak milijuna eura jer je prirodni plin proizveden na hrvatskim nalazištima morao prodati znatno ispod nabavne cijene.

Nedovoljna transparentnost

Nepotpuno Upravno vijeće HERA-e samo je jedan u nizu propusta u radu te Agencije jer Upravno vijeće nije ustrojeno u skladu sa Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti i Statutom Agencije.

Transparentnost rada HERA-e, prema nalazima revizora, narušena je. Naime, HERA je osnovala Savjet za regulatorne poslove i zaštitu potrošača kao savjetodavno tijelo. Tijekom dvije promatrane godine Savjet je održao četiri sjednice o kojima se ništa ne zna.

„Na mrežnim stranicama Agencije nisu objavljeni pozivi, kao ni zapisnici s održanih sjednica u cilju osiguranja transparentnosti rada Savjeta u skladu s odredbama Statuta i Pravilnika o radu Savjeta za regulatorne poslove i zaštitu potrošača, prema kojima je određeno da je rad Savjeta javan, uključujući i sjednice“, navodi revizija.

Novi Ministar gospodarstva i održivog razvoja trebat će žurno djelovati kako bi se HERA-u kadrovski kompletiralo, ali je i naučilo transparentnosti u poslovanju. Naime, Državni ured za reviziju naložio je HERA-i da u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja „poduzme aktivnosti u cilju imenovanja predsjednika i članova Upravnog vijeća u skladu s odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i Statuta“.

Osim toga, „nalaže objavljivati pozive za sjednice i zapisnike sa sjednica Savjeta za regulatorne poslove i zaštitu potrošača na mrežnim stranicama Agencije u cilju osiguranja transparentnosti rada Savjeta u skladu s odredbama Statuta i Pravilnika o radu Savjeta za regulatorne poslove i zaštitu potrošača“.

Revizori dodaju i kako HERA nije uspostavila registar rizika u skladu s odredbama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru prema kojima odgovorna osoba institucije treba uspostaviti upravljanje rizicima kao cjelovit proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika u odnosu na poslovne ciljeve te poduzimanja potrebnih mjera radi smanjenja rizika.

„Unutarnjim aktima Agencije nije detaljno uređen način provedbe pojedinih osnovnih poslova utvrđenih odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti“, navode revizori. Prema njihovim nalazima HERA nije utvrdila „što obuhvaća i kako se provodi nadzor energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti, nadzor poštivanja zabrane subvencija između energetskih djelatnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuju pojedina tržišta energije, nadzor poštivanja načela transparentnosti, objektivnosti i nepristranosti u radu operatora tržišta energije, nadzor operatora prijenosnog, transportnog i distribucijskog sustava, odnosno vlasnika sustava, drugog energetskog subjekta ili korisnika sustava u pridržavanju obveza propisanih Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, zakonom kojim se uređuje energetski sektor i drugim zakonima i uredbama, nadzor transparentnosti funkcioniranja tržišta energije, nadzor stupnja otvorenosti, natjecanja i zlouporaba na tržištu energije i u opskrbi kupaca“.

Nedovoljan nadzor

Osim toga, HERA nije utvrdila postupke i rokove odobravanja suglasnosti na opće akte kojima se uređuje tržište energije. Tijekom 2021. godine i 2022. godine, HERA uopće nije obavljala postupke nadzora iako joj je to u opisu posla. Odnosno, nadzori su obavljeni samo na temelju prijava i prigovora drugih energetskih subjekata i krajnjih kupaca. S tog osnova „obavljeno je 15 nadzora energetskih subjekata te na temelju javno dostupnih podataka iz medija i uvida u financijske i druge izvještaje prema kojima je obavljeno 13 nadzora energetskih subjekata“.

Istodobno, prema podacima iz Registra dozvola Agencije, koncem 2021. bila su registrirana 273 energetska subjekta, a koncem 2022. bilo ih je 295.

Tijekom 2021. godine HERA je izdala 41 dozvolu za obavljanje energetskih djelatnosti dok je 70 dozvola izdano u prošloj godini. Revizija je pritom utvrdila kako u periodu od 2020. do siječnja 2023. godine kod 12 pregledanih postupaka dokumentacija za izdavanje dozvole nije bila kompletna. Iako to iz revizorskog izvještaja nije vidljivo, među tvrtkama koje su dobile dozvolu, iako prema zakonskim odredbama nisu trebale je i OMS Upravljanje iz afere izvlačenja novca iz INA-e, a kojoj je HERA trogodišnju dozvolu izdala u lipnju 2020. godine.

[fzine_newsletter]

Problematičan je i način na koji HERA produžuje već izdane dozvole. Revizija tako podsjeća kako je Pravilnikom o dozvolama propisano da se one produžuju na rok od jedne do 30 godina za djelatnost proizvodnje električne energije, jedne do 15 godina za opskrbu električnom energijom te jedne do 20 godina za distribuciju toplinske energije. Ukupno je Agencija u 2021. godini produžila 62, a u 2022. godini 55 dozvola.

„Revizijom je utvrđeno da su u okviru iste vrste energetske djelatnosti različito određena razdoblja važenja dozvola“, navodi Državna revizija. Tako je, primjerice, u 2021. godini u djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima produženo 18 dozvola pri čemu jedna dozvola na devet godina, četiri dozvole na sedam godina, dvije dozvole na pet godina, devet dozvola na tri godine i dvije dozvole na godinu dana. U djelatnosti skladištenja nafte i naftnih derivata produžene su četiri dozvole na 15, devet, sedam i pet godina.

Tijekom 2022. godine, pak, u djelatnosti proizvodnje električne energije produženo je deset dozvola – dvije na devet godina, sedam na sedam godina i jedna na tri godine: U trgovini na veliko naftnim derivatima produženo je jedanaest dozvola pri čemu dvije na sedam godina, pet na pet godina i četiri dozvole na tri godine.

„Agencija nije unutarnjim aktom odredila kriterije na temelju kojih utvrđuje razdoblje na koje produžava dozvole u okviru pojedinih vrsta energetskih djelatnosti te nije moguće potvrditi opravdanost produženja dozvola na razdoblje navedeno u pojedinoj dozvoli“, ustvrdila je Državna revizija.

Od 2024. godine plaće u državnoj i javnim službama regulirat će se jedinstvenim zakonom o plaćama. No, HERA je samo jedan u nizu izuzetaka koji tim zakonom nije obuhvaćen, odnosno ona će i dalje samostalno određivati koeficijente za pojedina radna mjesta. Revizorsko češljanje poslovanja te Agencije donekle daje uvid u to zbog čega, ne samo zbog HERA-e, načelo „jednake plaće za jednak rad“ neće biti ostvareno.

„Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta utvrđeni su fiksni koeficijenti za radna mjesta predsjednika, zamjenika i članova Upravnog vijeća, glavnog savjetnika Agencije, savjetnike predsjednika Upravnog vijeća, glasnogovornika, viših eksperata i eksperata, glavnog tajnika, direktore sektora i službi, a za sva druga radna mjesta koeficijenti su utvrđeni u rasponima (od najmanjeg do najvećeg)“, navodi se u revizijskom izvješću.

Tako Državna revizija, primjerice, navodi kako je za radno mjesto poslovnog tajnika II. utvrđen raspon koeficijenata od 0,8 do 1,2 dok je za voditelja odnosa s javnošću utvrđen raspon od 2,2 do 2,6.

Pojedinačne odluke o visini koeficijenata donosio je predsjednik Upravnog vijeća samostalno ili na prijedlog direktora sektora ili službe. Koeficijenti radnih mjesta nisu jednoobrazno primjenjivani za ista radna mjesta. Primjerice, za radno mjesto samostalnog stručnog suradnika za tarifne sustave i tržište plina i nafte ugovoreni su koeficijenti radnih mjesta u rasponu od 1,8 do 2,0, za radno mjesto specijalista za elektroenergetski sustav i kvalitetu opskrbe ugovoreni su koeficijenti radnih mjesta od 2,2 do 2,3, a za radno mjesto specijalista za tarifne sustave i tržišta plina i nafte od 2,2 do 2,3“, navode revizori, dodajući kako se, prema očitovanju Agencije, kod određivanja koeficijenta za isto radno mjesto uzimaju u obzir kvaliteta rada, pravodobnost i ažurnost te stupanj samostalnosti i kreativnosti u obavljanju poslova i radnih zadataka.

No, Državna revizija primjećuje kako „Agencija nije unutarnjim aktima utvrdila kriterije i mjerila za vrednovanje rezultata rada u svrhu transparentnosti dodjele koeficijenata zaposlenicima za isto radno mjesto“. Nije utvrdila ni „postupke, uvjete, kriterije za unaprjeđene zaposlenika na radno mjesto s višim koeficijentom“.

Tako je revizija utvrdila da je HERA tijekom promatranog dvogodišnjeg razdoblja povećala koeficijente radnih mjesta za 54 radnika ili 65,9 posto ukupnog broja zaposlenih, ali nisu jasni kriteriji na osnovu kojih je to napravila.

Povoljni ugovori za članove Upravnog vijeća

Za reviziju je sporna i praksa HERA-e koja članove Upravnog vijeća nakon što im istekne mandat zapošljava. Naime, predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na sedam godina s mogućnošću još jednog reizbora. HERA s imenovanim članovima Upravnog odbora sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme od sedam godina. Tim ugovorima HERA se obvezuje da će nakon isteka ugovora na određeno vrijeme s predsjednikom i njegovim zamjenikom u Upravnom vijeću sklopiti ugovor o radu na neodređeno za obavljanje radnog mjesta „direktora sektora, odnosno službe ili drugog radnog mjesta istog ili višeg ranga i plaće“, a ako to nije moguće, onda će biti zaposleni na radnom mjestu pomoćnika direktora sektora, odnosno službe ili na radnom mjestu u skladu sa stručnom spremom i radnim iskustvom, ali „uz isplatu plaće direktora sektora, odnosno službe za razdoblje od pet godina od zaključenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme“.

Na sličan način se zbrinjavaju i članovi Upravnog vijeća nakon isteka mandata koji na svojim novim radnim mjestima zadržavaju istu plaću.

O kojim je iznosima riječ ukazuju podaci iz nalaza revizora. Oni su utvrdili kako je u 2022. godini prosječna plaća bila 20 285 kuna bruto, odnosno 13 782 kuna neto. Najniža plaća isplaćena je u bruto iznosu od 7 313 kuna, odnosno 5 414 kuna neto. Najviša plaća, pak, pet je puta veća. U bruto iznosu ona je bila 47 459 kuna što je u neto iznosu 30 103 kuna.

Zbrinjavanje članova Upravnog vijeća međutim nije regulirano nikakvim aktom HERA-e te Državni ured za reviziju „preporučuje preispitati opravdanost zaključivanja ugovora o radu prema kojima je ugovorena mogućnost nastavka rada zaposlenika na neodređeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme s obzirom na to da navedeno nije uređeno unutarnjim aktima Agencije“.