Hrvatska traži tvrtku koja će sanirati “crno brdo”, ali kaznu Suda Europske unije neće izbjeći

Hrvatska je osigurala nepunih 25 milijuna eura kako bi, gotovo pet godina od prve presude Suda Europske unije, sanirala nezakonito odlagalište troske na lokaciji Biljane Donje.

Problem tog nelegalnog odlagališta, znanog kao „crno brdo“, star je više od desetljeća. Europska komisija, o čemu smo u više navrata pisali (1, 2, 4), Hrvatsku je lani po drugi puta uputila na Sud EU-a, nakon što nije postupila prema presudi tog suda iz svibnja 2019. godine i sanirala nelegalno odlagalište.

Početkom siječnja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni natječaj za provedbu otvorenog postupka javne nabave za sklapanje posla na radovima uklanjanja otpadne troske na lokaciji „crno brdo“ Biljane Donje. Vrijednost radova procijenjena je na 19,597 milijuna eura, bez poreza na dodanu vrijednost. Uključi li se PDV, riječ je o nepunih 25 milijuna eura osiguranih za sanaciju nelegalnog odlagališta troske.

Međutim, to neće biti kompletna cijena nečinjenja, odnosno kašnjenja u sanaciji nelegalnog odlagališta koje je, prema presudi Suda EU iz 2019. godine, već trebalo biti sanirano.

Hrvatskoj, bez obzira na ishod aktualnog postupka vlasti, prijeti i višemilijunska kazna zbog nepoštivanja sudske odluke, odnosno zbog neispunjavanja obaveza iz Okvirne direktive o otpadu (Direktiva 2008/98/EU).

Kolike će penale Hrvatska platiti još nije moguće izračunati. No, EK je Sudu EU u prošlogodišnjoj tužbi predložila da Hrvatskoj „naloži plaćanje paušalnog iznosa od 840 EUR pomnoženog s brojem dana od dana donošenja presude u predmetu C-250/18 do dana kad izvrši tu odluku ili dana donošenja presude u ovom postupku, ovisno o tome što je ranije, s minimalnim paušalnim iznosom od 392 000 EUR, te novčane kazne u iznosu od 7560 EUR po danu od dana presude u ovom postupku do dana kad Republika Hrvatska izvrši presudu u predmetu C-250/18“.

Predmet „C-250/18“ je sudski postupak kojeg je EK protiv Hrvatske pokrenula 2018. godine, a koji je rezultirao presudom Suda EU iz svibnja 2019. godine. U najboljem slučaju, Hrvatska bi mogla platiti najmanje 392 tisuće eura paušalne kazne, plus 7 560 eura novčane kazne po danu od donošenja nove presude (a taj postupak još traje) do sanacije nelegalnog odlagališta.

Kada bi, pak, odluka bila da se paušalni iznos plaća 840 eura po danu od dana donošenja presude iz 2019. godine, Hrvatska je već do sada na ime paušalnih penala „nabrala“ 1,5 milijuna eura, a to nije konačni iznos.

Odlagalište treba biti sanirano do kolovoza 2025.

Suočavanje s potencijalno višemilijunskom kaznom Hrvatsku je natjeralo na konkretnije postupke.

Nakon što je u veljači prošle godine EK ponovo Hrvatsku tužila Sudu EU, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provelo je postupak procjene vrijednosti odložene troske s namjerom njene prodaje. No, taj je natječaj propao jer nitko nije bio zainteresiran za otkup troske.

Nakon toga, u kolovozu prošle godine, Vlada je donijela Zaključak o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje (Vlada, točka 9.). Tim je Zaključkom Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zaduženo za donošenje Odluke o sanaciji lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje, odnosno zadužen je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura potrebna sredstva i provede sanaciju lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje. Rok za obavljanje sanacije je dvije godine od donošenja tog zaključka. Tako, nelegalno odlagalište treba biti sanirano najkasnije do 24. kolovoza 2025. godine.

Taj bi rok, međutim, mogao biti i prekoračen, ako ne bude zainteresiranih ponuđača za sanaciju „crnog brda“, odnosno ako se, u slučaju da ima zainteresiranih za posao, odabrani ponuđač brzo ne uvede u posao, s obzirom na rokove koji su im postavljeni za dovršetak posla.

Rok za dostavu ponuda u veljači

Naime, prema dokumentaciji javnog natječaja, rok za dostavu ponuda za sanaciju „crnog brda“ ističe 5. veljače u 13 sati (2. veljače za oglas objavljen u Elektroničkom oglasniku javne nabave, odnosno 5. veljače u 13 sati za oglas objavljen u Službenom listu Europske unije).

Pod uvjetom da natječaj ne propadne, odnosno da bude zainteresiranih gospodarskih subjekata koji bi preuzeli posao, najprije je potrebno proučiti njihove ponude i odabrati potencijalnog izvođača kojeg u konačnici treba potvrditi i Vlada. Nakon što ishodi suglasnost Vlade, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u roku od 90 dana treba sklopiti ugovor o javnoj nabavi s odabranim gospodarstvenikom. No, u cijelom postupku postoji i mogućnost žalbi na odabir izvođača, što bi cijeli postupak odabira izvođača produljilo.

Koliko će cijeli taj postupak trajati, teško je predvidjeti. No, posao treba biti dovršen do kolovoza 2025. godine. Odnosno, kako se u natječajnoj dokumentaciji navodi, rok je 16 mjeseci od dana uvođenja u posao u slučaju da odabrani ponuđač nudi postupak uklanjanja otpadne troske i zbrinjavanja.

S druge strane, ako ponuditelj nudi postupak uklanjanja otpadne troske s lokacije i postupak oporabe ili kombinirani postupak oporabe i zbrinjavanja „rok izvršenja radova iznosi 36 mjeseci, od dana uvođenja u posao, pri čemu je rok od 16 mjeseci rok za uklanjanje s lokacije, zbrinjavanje i oporabu otpadne troske + dodatnih 20 mjeseci samo za oporabu preostale količine troske“.

Predmet nabave, naime, daje mogućnost ponuditeljima da u dijelu koji se odnosi na gospodarenje otpadnom troskom odabere i ponudi sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom jednu od tri varijante obrade otpadne troske – zbrinjavanje, oporabu ili kombinirani postupak koji se sastoji od oporabe i zbrinjavanja u količinama koju određuje ponuditelj.

Bez obzira koji od varijanti ponuđači ponude, morat će s ilegalnog odlagališta ukloniti cjelokupnu trosku.

Iako se ranije procjenjivalo kako je na lokaciji Biljane Donje, nakon sanacije nekadašnje šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), „pohranjeno“ oko 140 tisuća tona troske, odnosno ostataka od obrade feromangana i silikomangana, u natječajnoj dokumentaciji se procjenjuje kako je riječ o 150 tona otpada. Osim njegova zbrinjavanja i obrade, potencijalni izvođač radova trebat će sanirati i sam prostor na kojem je troska odložena kao i njegov okoliš.