Europska agencija za okoliš: Europa nije spremna, hitno nam trebaju klimatske politike

Europa nije spremna za posljedice klimatskih promjena. Zaključak je to prvog izvješća o procjeni rizika koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA), a u kojem se upozorava kako bi većina klimatskih rizika mogli doseći kritične ili katastrofalne razmjere do kraja ovog stoljeća.

Prosječna globalna temperatura u 12-mjesečnom razdoblju između veljače 2023. i veljače 2024. godine već je premašila predindustrijske razine za 1,5°C, upozorava EEA.

Pritom je Europa dio svijeta koji se ubrzano zagrijava; od 80-ih godina prošlog stoljeća zagrijavanje na europskom kontinentu bilo je dvostruko veće od globalne stope.

Posljedica toga su sve jači klimatskih ekstremi koji uključuju toplinske valove i dugotrajne suše te obilne oborine koje dovode do poplava.

Rizici

Kako se navodi u izvješću, ekstremna vrućina već sad ostavlja posljedice na zdravlje ljudi; pretpostavlja se da su toplinski valovi koji su se dogodili  u ljeto 2022. povezani sa 60.000 do 70.000 preuranjenih smrti.

Ekstremne padaline i velike poplave koje su postale uobičajena vijest svake godine uzrokuju golemu štetu; 2021. godine u Njemačkoj i Belgiji ubile su 200 ljudi te uzrokovale štetu u iznosu od 44 milijardi eura. U Sloveniji je šteta od prošlogodišnjeg nevremena procijenjena na 16 posto BDP-a.

“Ti su događaji ostavili teške posljedice na naselja, infrastrukturu, poljoprivredu i zdravlje ljudi. Također su doveli do širih gospodarskih posljedica u pogođenim regijama i velikih izazova na nacionalnim razinama te su dodatno opteretili proračun postojećeg EU fonda solidarnosti”, stoji u izvješću.

Najugroženije regije koje su u opasnosti od utjecaja suše na poljoprivrednu proizvodnju i od šumskih požara jesu one u južnoj Europi. Osim toga, na udaru klimatskih promjena su i priobalna područja koja će biti pod utjecajem porasta razine mora. Među najugroženijim područjima je, dakle, i Hrvatska.

Povećani rizik posebno se odnosi na regije čije se lokalne ekonomije oslanjaju na proizvodnju hrane, ribarstvo i turizam. Nadalje, očekuje se kako će nerazvijene regije imati više poteškoća u prilagodbi klimatskoj krizi. Zbog urbane izgradnje i manjka zelenila, gradska i prenapučena područja su pod rizikom od stvaranja toplinskih otoka, ali i poplava.

Ugroženost voda

Kada je riječ o morskom ekosustavu, postoji više faktora koji kombinirano utječu jedni na druge (morski toplinski valovi, zakiseljavanje mora, onečišćenje, eutrofikacija, ribolov).  Svaki od njih donosi dodatne rizike. Na primjer, eutrofikacija (starenje vodnih ekosustava, op.ur.) povećava štetno cvjetanje algi i količinu patogena u obalnim vodama, čime se pak povećava rizik za ljudsko zdravlje.

“Većina rizika povezanih s kopnenim i slatkovodnim ekosustavima trenutno je znatna, s potencijalom da dosegnu kritične razine oko sredine stoljeća i katastrofalne razine u drugoj polovici stoljeća, prema scenariju visokog zagrijavanja” , stoji u izvješću.

Uz to, mnogi vodeni i močvarni ekosustavi već su ozbiljno degradirani zbog neodrživog korištenja zemljišta i vodnih resursa te industrijskih djelatnosti. Takvi ekosustavi traže posebnu zaštitu jer se njihova ugroza može prenijet i na druga područja, naglašava agencija.

Nadalje, EEA navodi kako su u nekim dijelovima Europe (uglavnom južnim) rizici povezani sa šumskim požarima već ocijenjeni kao kritični, zbog čega je potrebno hitno djelovanje. Naime, klimatske promjene generalno utječu na povećanje šumskih požara, ali i pojavu insekata koji su u nekoliko zemalja već uzrokovali povećanu smrtnost stabala. Zbog toga znanstvenici iz EEA očekuju da će se stanje šuma pogoršati, kao i njihova mogućnost da apsorbiraju ugljik.

EEA navodi i rizike agrikulturnog sektora, odnosno rizike za sigurnost opskrbe hranom na koju također mogu utjecati ekstremni vremenski događaji te promjene u kvaliteti tla i u morskim i kopnenim vodnim sustavima.

Što učiniti?

U zaključku izvješća EEA navodi i preporuke koje bi zemlje članice Europske unije trebale usvojiti ako žele mitigirati rizike od štetnih posljedica klimatskih promjena.

U izvješću se također naglašava kako je potrebna bolja implementacija postojećih europskih politika, kao i kreiranje novih koje bi se bavile najrizičnijim aspektima klimatske krize, ali i bolje financiranje i praćenje programa prilagodbe.

“EU politike nisu dovoljno specifične da bi osigurale otpornost na brzorastuće razine rizika”, tvrdi EEA te naglašava kako su odlučnije politike posebno bitne za zaštitu ekosustava, proizvodnju hrane, te adresiranje zdravstvenih i okolišnih rizika od toplinskih valova, požara i poplava.

Ističe se kako su klimatske promjene sustavni problem koji traži ista takva rješenja, pri čemu ne smije biti zanemaren aspekt socijalne pravednosti i kohezije. “Zbog loše dizajniranih adaptacijskih politika, ranjive i marginalizirane društvene skupine mogu ispaštati na način da nemaju koristi od kolektivne adaptacije”, tvrdi EEA.