Još neobjavljeni znanstveni rad o LNG-ju “gorem od ugljena” uznemirio SAD

Plin pri gorenju i stvaranju energije u atmosferu otpušta daleko manje CO2 od ugljena. Ali što se događa kad njegovim emisijama pridodamo curenje metana prilikom zahvaćanja podzemnih zaliha, kao i u transportu?

Istraživanje s kraja 2023. godine, koje je proveo profesor Robert Howarth sa Sveučilišta Cornell, naslovljeno “Otisak stakleničkih plinova ukapljenog prirodnog plina (LNG) izvezenog iz Sjedinjenih Država”, već mjesecima izaziva kontroverze bez da je objavljeno u znanstvenom časopisu.

Howarth, naime, u predobjavi tvrdi da ukapljeni zemni plin (LNG), ako se transportira po svijetu, ima ukupne emisije veće od onih koje nastaju paljenjem (lokalno iskopanog) ugljena.

Howarth navodi da su ukupne emisije LNG-a između 24 i 274 posto veće od emisija ugljena, ovisno o tome kako se LNG transportira. Ove enormne emisije posljedica su visokih energetskih zahtjeva za ukapljivanje i transport goriva, koji postaju veći kada se ono transportira uz pomoć starijih, manje učinkovitih tankera.

Najveći izvor emisija u starijim tankerima je ispuštanje metana iz skladišnih tankova, dok moderniji tankeri to mogu ublažiti. No, čak i u ovim učinkovitijim scenarijima, primarni izvor emisija dolazi iz proizvodnje, obrade, skladištenja i transporta zemnog plina, piše Canary Media.

LNG je, naime, ukapljeni oblik zemnog plina tj. metana (kojeg njegovi pobornici uglavnom nazivaju prirodnim, a protivnici fosilnim plinom). Da bi se metan pretvorio iz plinovitog u tekuće stanje, nužno ga je ohladiti na ekstremno nisku temperaturu od oko -160 °C. To se radi na terminalima za ukapljivanje, odakle se tankerima prevozi prema kupcima, koji ga prihvaćaju na terminalima gdje se metan opet zagrijava kako bi se vratio u plinovito stanje.

Howarth protiv ministarstva energetike

Predobjava je izazvala prijepore u SAD-u, državi koja je uslijed ruskog napada na Ukrajinu 2022. i posljedične odluke ruskog režima da ograniči izvoz plina u Europu postala najveći svjetski izvoznik LNG-ja.

Pritom, SAD je u siječnju zaustavio planove izgradnje novih 17 LNG terminala, kako bi se američki predsjednik Joe Biden u predizbornoj utrci umilio mlađim i klimatski osvještenijim biračima.

American Enterprise Institute (AEI), moćni think tank na platnoj listi naftaša, reagirao je tekstom u kojem se navodi kako se Howarthove teze kose sa “širokim znanstvenim konsenzusom”.

Suradnik AEI-ja, politolog Roger Pielke Jr., u tekstu objavljuje poveznicu na članak Paula Bledsoea, komunikatora koji je blisko surađivao s američkom vladom na osmišljavanju okolišnih politika te međunarodnih klimatskih sporazuma. Pielke nadalje navodi i da ministarstvo energetike SAD-a smatra kako LNG emitira mnogo manje stakleničkih plinova nego ugljen.

“Ideja da je LNG gori za klimu od ugljena također je u suprotnosti sa stajalištima Odjela za energetiku (DOE) Bidenove administracije, koje je zaključilo da američki LNG izvoz u Europu ima mnogo manje emisija od ugljena ili čak LNG izvoza od drugdje”, navodi Pielke, dodajući da su rezultati za Aziju slični.

Prema spomenutom izvješću o životnom ciklusu LNG-ja iz 2019. godine, LNG izvezen u Aziju smanjuje emisije u rasponu od 54 do 2 % u odnosu na ugljen tijekom 20 godina. Prema istom izvoru, LNG izvezen u Europu rezultira s rasponom od 56 posto manje emisija od ugljena do 1 posto emisija više nego ugljen.

Raspon ovisi o tome kako se plin koristi – najviše se štedi na emisijama kada se koristi za proizvodnju struje, a najmanje kada se koristi za grijanje. Ovo je potvrdila i revidirana studija iz 2015. koju su načinili znanstvenici Sveučilišta Carnegie Mellon.

Nema vremena za novu veliku plinsku infrastrukturu

Međutim, curenje metana još uvijek predstavlja nesigurnu varijablu. Poznatiji moment je ocjena da je velika plinska infrastruktura nespojiva s ciljevima Pariškog sporazuma. On nalaže da se do 2050. potražnja za fosilnim gorivima smanji za 80 posto do sredine stoljeća, što ne ostavlja prostora za nove dugoročne naftne i plinske projekte, prema Međunarodnoj agenciji za energetiku.

Sara Hastings-Simon, izvanredna profesorica na Odjelu za Zemlju, energiju i okoliš na Sveučilištu u Calgaryju, koautorica je studije objavljene 2022. u časopisu Environmental Research Letters, a koja govori upravo o tome: proširena upotreba LNG-a nekompatibilna je s ograničavanjem porasta globalne temperature na 2 stupnja Celzija ili manje.

Kako prenosi Scientific American, ona nije htjela direktno komentirati nalaze Howarthove studije, samo je poručila da se o plinu ne može pričati tako da se tek navede kako je “bolji od ugljena i točka”.

“Priroda LNG-a je da ima manje emisije, ali ne i nula emisija”, rekla je Hastings-Simon.