Stanovnici gradova gube sposobnost probavljanja biljaka
Novo istraživanje koje dolazi iz Izraela pokazuje da život u urbaniziranim područjima znatno utječe na sastav crijevnog mikrobioma.
Voće i povrće simbol su zdrave prehrane, ne samo za pojedinca, već i za okoliš.
Poznata je, naime, činjenice da prehrambene navike modernih ljudi, posebno u bogatijim državama, imaju znatan utjecaj na klimatsku krizu; stočarska industrija je među najvećim izvorima emisija stakleničkih plinova, kako zbog krava čiji probavni sustav otpušta značajne količine metana, tako i zbog neodgovornog korištenja zemljišta, tj. krčenja šuma kako bi se napravio prostor za ispašu stoke.
Međutim, studija nedavno objavljena u časopisu Science pokazuje da ljudi, posebno stanovnici gradova, sve teže probavljaju biljna vlakna. Kako prenosi portal ScienceAlert, uzrok tome su promjene u crijevnom mikrobiomu, tj. u količini i vrsti mikroba koji naseljavaju ljudski probavni sustav.
Dugo se, naime, smatralo da ljudi uopće ne mogu probaviti biljnu celulozu, da bi 2003. bilo objavljeno znanstveno otkriće koje pokazuje da je to ipak moguće. Nova studija tima istraživača sa Sveučilišta Ben-Gurion u Izraelu, objavljena u ožujku 2024., identificirala je nekoliko dosad nepoznatih vrsta mikroba koji omogućuju probavljanje celuloze.
Međutim, isto istraživanje donosi i loše vijesti. Znanstvenici su utvrdili da ljudi u različitim dijelovima svijeta imaju različiti crijevni mikrobiom. Također se pokazao da se sastav mikrobioma mijenjao kroz vrijeme; u uzorcima fekalija lovaca sakupljača koji su živjeli prije više od tisuću godina su mikrobi zaslužni za probavljanje biljne tvari pronađeni u velikom broju, dok to nije slučaj kod ljudi koji danas žive u velikim gradovima.
“Ova otkrića zajedno upućuju na smanjenje ovih vrsta u ljudskom crijevu, na što je vjerojatno utjecao pomak prema zapadnjačkom načinu života”, pišu autori istraživanja, koji teoretiziraju da je na promjene u mikrobiomu utjecala upravo moderna prehrana.
Naime, u prošlosti su se ljudi hranili znatno drugačije. Primarni izvor hranjivih tvari bile su biljke, a meso su jeli relativno rijetko.
Autori studije vjeruju kako se dodacima prehrani i probioticima može potaknuti obnova crijevnog mikrobioma, za što smatraju da bi imalo i pozitivne zdravstvene učinke.
Poticanje zdravih prehrambenih navika, tj. veći unos hrane biljnog porijekla i smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda, važno je ne samo za pojedince, nego i za zdravlje planeta. Prema nedavnom istraživanju koje nam dolazi sa Sveučilišta u Oxfordu, ljudi čija je prehrana primarno bazirana na hrani biljnog porijekla stvaraju 75 posto manje emisija stakleničkih plinova od onih koji se primarno hrane mesnim proizvodima.