Hrvatska pregovara oko novog bloka NE Krško, eko aktivisti su protiv

Proteklih dana u javnom je prostoru više puta spomenuta nuklearna energija kao opcija koju Hrvatska ne smije zanemariti u procesu dekarbonizacije.

Ministar gospodarstva Damir Habijan rekao je na nedavnoj konferenciji Poslovnog dnevnika kako se proizvodnja električne energije iz nuklearne elektrane pokazala važnom zbog sigurnosti opskrbe i stabilizacije cijena pa zbog toga daje punu potporu nuklearnoj tehnologiji.

Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, na istoj je konferenciji izjavio da HEP razmišlja o sudjelovanju u izgradnji novog bloka NE Krško. Saša Medaković, član Uprave Nuklearna elektrana Krško, potvrdio je da se između Hrvatske i Slovenije vode razgovori o izgradnji novog bloka elektrane iz koje Hrvatska trenutno pokriva oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom (Poslovni dnevnik).

Da je nuklearna energija ključna za energetsku tranziciju EU poručio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je 21. ožujka u Bruxellesu sudjelovao na sastanku europskih lidera na temu nuklearne energije.

Najveći promotor nuklearne energije među državama članicama Europske unije je Francuska, jedina nuklearna velesila u EU, kako po broju nuklearnih bojevih glava, tako i po broju aktivnih nuklearnih elektrana. Francuska državna kompanija Électricité de France (EDF) je među malobrojnim svjetskim tvrtkama koje su sposobne izgraditi nuklearnu elektranu.

Cijena veća od 5 milijardi eura

Zbog svih sve učestalijih najava novih investicija u nuklearnu energiju, reagirao je hrvatski ogranak međunarodne okolišne organizacije Greenpeace Hrvatska. Njihov je stav da Hrvatska ne bi trebala biti dio projekta izgradnje novog bloka NE Krško.

Jedan od razloga je i cijena izgradnje.

Naime, kako smo nedavno pisali u tekstu o argumentima za i protiv nuklearne energije, gradnja elektrana  je izrazito skupa i dugotrajna, a cijene često premašuju izvorne procjene.

Pokazuje se to i na slučaju novog bloka NE Krško. Prije devet godina ukupna vrijednost projekta procjenjivana je na 3,5 do 5 milijardi eura. Prošle godine je cijena projekta za novi reaktor od 1600 MW procijenjena na 11 milijardi eura (1, 2). Hrvatska bi morala snositi polovicu tog troška.

“Ako bi Hrvatska ušla u novi nuklearni projekt po istom modelu suvlasništva, a to sugeriraju slovenski mediji, to bi značilo da bi se hrvatski građani našli pred investicijom koja u startu stoji barem pet milijardi eura, s otvorenom godinom završetka izgradnje i iznosom troška. Usporedbe radi, za pet milijardi eura danas je moguće izgraditi pet do šest gigawatta solarnih elektrana, stvarnog obnovljivog izvora energije kojim Hrvatska obiluje i tako malo ga koristi. Time bi energetsku tranziciju provodili odmah, praktički riješili sve potrebe za strujom i ne bi nepotrebno i preskupo čekali 15 ili 20 godina, koliko obično treba da se nuklearni projekt realizira. U pravilu, investicije u nuklearnu energiju znače manjak ili odsutnost ambicije za ulaganja u obnovljive izvore, odnosno alibi za neprovođenje istinske tranzicije”, kaže direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić.

Dodatno naglašavaju da ni nakon više od četiri desetljeća suvlasništva nad NE Krško Hrvatska nema riješeno pitanje zbrinjavanja nuklearnog otpada.

“Dok se ovaj krajnje ozbiljan problem ne riješi, neodgovorno je ulaziti u nove opasne, skupe avanture” poručili su u pismu Vladi i predsjedniku RH.

Dokle se stiglo?

Protivnici izgradnje novog bloka često kao argument ističu da sadašnja elektrana nalazi na trusnom području. Prve studije utjecaja novog bloka počele su se provoditi još prije više od deset godina; neke su pokazale da seizmičke aktivnosti na tom području ne predstavljaju rizik dok su druge dale negativnu ocjenu za projekt (1, 2).

Sredinom 2021. godine slovensko je Ministarstvo infrastrukture izdalo dozvolu za navedeni projekt čime je otvorena mogućnost pokretanja dokumentacije i projektne procedure. U danima koji su prethodili izdavanju dozvole, austrijska organizacija za zaštitu okoliša Global 2000, u suradnji sa slovenskom udrugom Focus i hrvatskom Zelenom akcijom, pokrenula je peticiju za zaustavljanje svih procesa oko NEK2. Sa zahtjevima aktivista složilo se oko 43.000 ljudi.

Zbog izdavanja energetske dozvole, tri organizacije za zaštitu okoliša (Društvo za prirodni razvoj Focus, Centar za pravnu zaštitu ljudskih prava i okoliša i Društvo budućnosti) podnijele su tužbu protiv slovenskog Ministarstva infrastrukture jer smatraju da je nezakonita.

Kako je u travnju prošle godine najavljeno iz Gen Energije, tvrtke koja upravlja elektranom, novi blok NE Krško mogao bi biti dvostruko veće snage od najavljenog, budući da je izmijenjena zakonska regulativa koja se odnosi na granicu od 1100 MW snage. Na taj bi način Slovenija zadovoljila velik dio svoje potrebe za električnom energijom, a navodno se računa da bi povećani kapacitet elektrane privukao i potencijalne suinvestitore (Energetika-net).