Europska Uredba o obnovi prirode odgođena jer se političari boje poljoprivrednika

Ministri zaštite okoliša na sastanku Vijeća Europske unije danas su trebali potvrditi Uredbu o obnovi prirode, ali finalni dogovor oko nove regulative ipak nije postignut. Ta je točka prošli tjedan maknuta s dnevnog reda, unatoč tome što su zastupnici u Europskom parlamentu krajem veljače 2024. izglasali uredbu. Još uvijek je stoga nepoznato kad će Uredba o obnovi prirode stupiti na snagu i u kojem obliku (Euroactiv).

Naime, na sastanku koji se održao 22. ožujka predstavnici zemalja članica EU nisu se uspjeli dogovoriti oko podrške uredbi. Procedura je takva da, uoči sastanka na kojem ministri usvajaju dokumente, predsjedništvo Vijeća EU ispituje jesu li države članice suglasne s određenim odlukama. Da bi Uredba o obnovi prirode stupila na snagu treba imati potporu najmanje 55 posto zemalja članica EU koje predstavljaju 65 posto stanovništva Unije (1, 2).

U Europskoj uniji postoje različite vrste zakonodavnih akata. EU institucije tako, osim uredbi, mogu donositi direktive, odluke, preporuke i mišljenja. Uredbe su najsnažniji zakonodavni akti Unije jer su obvezujuće i moraju se u cijelosti primjenjivati u svim državama članicama.

Ciljevi Uredbe o obnovi prirode

Belgija, kao zemlja koja presjeda Vijećem EU, nije uspjela prikupiti potrebnu većinu za “prolazak” uredbe na sastanku ministara zaštite okoliša. Protiv prijedloga bile su Nizozemska, Italija, Švedska i Poljska, dok su Austrija, Finska i Belgija bile suzdržane. Mađarska, čiji su europarlamentarci ranije u EP glasali za uredbu, također se izjasnila protiv.

Usvajanjem Uredbe o obnovi prirode države članice EU bi se obvezale na obnovu barem 30 posto devastiranih prirodnih staništa do 2030. godine, 60 posto do 2040. i 90 posto do 2050.

Cilj je uredbe EU-a o obnovi prirode, među ostalim, i obnoviti 25.000 vodnih puteva, posaditi 3 milijarde novih stabala te obnoviti specifične ekosustave; od morskih livada do isušenog tresetišta. Budući da je oko 80 posto europskih staništa u lošem stanju, Europska je komisija predložila uredbu sredinom 2022. godine.

Strah od prosvjeda poljoprivrednika

Kako je ranije pisao Euroactiv, među EU diplomatima vlada strah zbog raširenih prosvjeda poljoprivrednika.

Naime, nacionalne vlade ne žele da ih se percipira kao neprijatelje poljoprivrednog sektora zbog uvođenja “zelenih” mjera. U svom početnom obliku, Uredba o obnovi prirode je predviđala djelomično vraćanje u prirodu nekih poljoprivrednih površina, no to je naknadno izbačeno iz konačnog teksta zakona.

Prema pisanju briselskih medija, belgijski premijer Alexander De Croo (koji je nedavno u svojoj zemlji imao prosvjede poljoprivrednika), u danima uoči dogovora o uredbi lobirao je protiv njenog usvajanja.

Kako je za Euronews poručio izvor iz belgijskog predsjedništva, glasanje će biti odgođeno za neki sljedeći sastanak “u dogledno vrijeme”.

Greenpeace: Bez prirode nema hrane

Zbog odgode usvajanja Uredbe o zaštiti prirode reagirao je i Greenpeace Europe koji navodi kako je odobrenje zakona zamrznuto možda čak i do izbora za Europski parlament i imenovanja nove Europske komisije.

“Priroda diljem Europe ozbiljno je degradirana, zbog čega nas ostavlja osjetljivima na suše i toplinske valove te ugroženu vodu i tlo. Vlade koje onemogućuju prve male korake prema obnovi europske prirode su sramota te se igraju sa životima budućih generacija te farmera za koje tvrde da ih štite. Bez prirode, nema hrane ni budućnosti”, poručila je Špela Bandelj Ruiz, aktivistica za bioraznolikost pri Greenpeaceu za srednju i istočnu Europu.