Skoči do sadržaja
Foto: HINA/ Greenpeace/ Pablo Blazquez/

Troma birokracija koči osnivanje energetskih zajednica u Hrvatskoj

Marina Bujan/Hina Energija
calendar

U Hrvatskoj je zakonom omogućeno osnivanje energetskih zajednica, ali zbog administrativnih prepreka još nema nijedne.

U Hrvatskoj još uvijek nema niti jedne energetske zajednice koje bi građanima omogućile zajedničku proizvodnju obnovljive energije kao što ih imaju druge zemlje EU-a, primjerice u Španjolskoj ih ima 300.

U resornom ministarstvu kažu da su u potpunosti ispunili svoju zadaću i osigurali zakonodavni okvir, ali da su tu uključene i druge institucije pa zbog toga nemaju potpuni uvid u razloge zbog kojih se energetske zajednice nisu uspostavile.

Energetske zajednice su pravni entiteti koji omogućavaju građanima, malim tvrtkama i lokalnim vlastima da proizvode, upravljaju i troše vlastitu obnovljivu energiju. Time imaju manje račune, pomažu ranjivim potrošačima te doprinose čuvanju okoliša i klime.

Investiciju mogu financirati privatna sredstva ili financijske sheme na razini EU-a, nacionalnoj i lokalnoj.

Zajednica odlučuje kako će se podijeliti proizvedena energija među članovima i/ili prodati. U većini slučajeva članovi dobivaju besplatnu obnovljivu energiju i/ili udio u dobiti od prodaje viška energije.

Diljem Europe osnovane su različite vrste energetskih zajednica. Ponekad općine, kao u Barceloni, pokreću energetsku zajednicu sa svojim građanima kako bi im osigurali jeftinije račune.

U nekim slučajevima, kao Ecopower u Belgiji, energetske zajednice su narasle do te mjere da postaju pružatelji obnovljive energije za tisuće ljudi.

Greenpeace: Nema političke volje

Greenpeace je krajem veljače organizirao studijsko putovanje za medije jugoistočne Europe u Španjolsku kako bi ih upoznao s najboljim praksama organizacije i funkcioniranja energetskih zajednica. Posjetili su ruralne zajednice u blizini Barcelone.

Cijela regija Osona, sa središtem Vicom, podržava projekte energetske tranzicije svojih građana. Regija se sastoji od 50 općina te ima pet energetskih zajednica, a u 19 općina formiraju se projekti energetskih zajednica.

Zadruga Osona Energy osnovana je kako bi pomagala građanima koji žele pokrenuti energetsku zajednicu, što se pokazalo ključnim za uspjeh u regiji.

Energetska zajednica Balenya Sostenible ima pet krovova s fotonaponskim sustavima na javnim i privatnim zgradama financiranim od općine koji podržavaju 191 obitelj. Instalirali su pet stanica za punjenje električnih vozila i imaju flotu električnih vozila koju iznajmljuju članovi zajednice. Kroz dva projekta financirana od EU, besplatno daju dio energije ranjivim obiteljima. Rade na instalaciji geotermalnog grijanja s ciljem postizanja potpune energetske samodostatnosti.

Projekt “Viure de l’aire” je instalacija vjetroturbine u vlasništvu energetske zajednice, izgrađena uz doprinose obitelji i tvrtki koja strujom opskrbljuje 2000 obitelji.

Pionirski projekt energetske tranzicije je i “Vilawatt”, partnerstvo između javnog i privatnog sektora te građana, potaknut od Gradskog vijeća Viladecansa u cilju opskrbe obnovljivom energijom i energetskom obnovom domova.

“Za razliku od Španjolske koja ima više od 300 energetskih zajednica, u Hrvatskoj još nema niti jedne. Interes građana postoji, ali nedostaje političke volje da se uklone administrativne i tehničke prepreke za osnivanjem energetskih zajednica”, ocijenila je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.

Potrebno je, istaknula je, osigurati financijske potpore i informirati građane o prednostima energetskih zajednica – od mogućih ušteda energije i manjih računa do čuvanja okoliša i klime.

“Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture. Sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca u kojoj u Hrvatskoj imamo ogromne potencijale. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju”, poručila je Andrić.

Ministarstvo: U potpunosti smo ispunili svoju zadaću

“U Hrvatskoj trenutno nema registriranih energetskih zajednica, ali nekoliko je projekata energetskih zajednica koji su u fazi registriranja i uspostavljanja”, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Ističu kako je zakonodavni okvir za uspostavu i funkcioniranje energetskih zajednica već uspostavljen i usklađen s EU regulativom, a zadnjim izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije dodatno su se poboljšali uvjeti za djelovanje energetskih zajednica.

“U aktivnosti nužne za uspostavu energetskih zajednica uključene su i druge institucije koje samostalno određuju opseg i stupanj svog djelovanja, posebice kada je riječ o regulatoru ili sudstvu. Zbog toga nemamo potpuni uvid u potencijalne razloge zbog kojih se energetske zajednice nisu u većoj mjeri uspostavile”, kažu u Ministarstvu.

Ističu kako se radi o novom obliku udruživanja te je za bržu i snažniju uspostavu energetskih zajednica važno i informiranje javnosti te njihova dodatna edukacija.

“Uspostavljanje zajednica ubrzat će se kako informacije budu više i brže kolale, široke se mogućnosti unutar zakonodavstva, pa građani žele biti u potpunosti informirani”, kažu.

“Vlada intenzivno radi na olakšavanju svih koraka u uspostavi energetskih zajednica”, a ta pomoć će biti vezana uz educiranje, kao i mogućnosti financiranja, poručuje Ministarstvo i dodaje kako je već sada dosta sredstava osigurano za samoopskrbu što će svakako olakšati i veći interes za ulazak u energetske zajednice.

Prepreke za osnivanje energetskih zajednica

Senior voditelj projekta u Zelenoj energetskoj zadruzi Goran Čačić kaže da su u listopadu 2021., usvajanjem Zakona o tržištu električne energije u hrvatski zakonodavni okvir uvedene energetske zajednice građana, kao pravne osobe čiji su članovi fizičke ili pravne osobe, uključujući jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeća ili mala poduzeća, a koje mogu sudjelovati i u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, opskrbi ili dijeljenju energije i na tržištu električne energije.

Međutim, upozorava kako su im zakonom uvedena i ograničenja, poput toga da djeluju na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i da djelatnost obavljaju na temelju izdane dozvole za energetsku djelatnost što je u nadležnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije i propisuje 18 dokumenata te zapošljavanja na puno radno vrijeme stručnog radnika.

Problem je, kaže Čačić, i što postupak dijeljenja energije s članovima energetske zajednice i s njim povezani procesi i troškovi, poput naknade za korištenje distribucijske i prijenosne mreže, u Hrvatskoj još nisu jasno definirani, pa u praksi dijeljenje energije još uvijek nije moguće, niti se zna koliko će koštati.

“U mnogim zemljama EU, energetske zajednice se potiču, oslobođene su plaćanja dijela mrežarine, primjerice u Austriji imaju popust od 40 do 70 posto na naknadu za mrežarinu. Slično je potrebno osigurati i u Hrvatskoj jer će inače energetske zajednice ostati kao dosad, ‘mrtvo slovo na papiru'”, poručuje Goran Čačić.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.