Skoči do sadržaja
Foto: Lomig/Unsplash

Veliko istraživanje s Harvarda: Znanstvenici se slažu da moramo uzgajati manje stoke

calendar

Stočarstvo je odgovorno za većinu metana koji se otpušta u atmosferu. Znanstvenici smatraju da se klimatski ciljevi ne mogu ispuniti bez da se smanji broj uzgojene stoke.

Znanstvenici i stručnjaci su jasni; svijet mora smanjiti emisije iz stočarskog sektora ako želi ograničiti rast temperature do najviše 2°C s obzirom na predindustrijsko razdoblje.

Budući da nisu sve države ravnomjerno doprinijele klimatskoj krizi, tempo smanjenja ne bi trebao biti jednak za sve. Sektori stočarstva u zemljama s visokim i srednjim dohotkom moraju dosegnuti vrhunac emisija prije 2025. godine, dok se u onima s niskim prihodom to treba dogoditi nakon 2030.

U tim je preporukama suglasna većina od 210 stručnjaka iz 48 zemalja koji su dio nedavno objavljenog istraživanja znanstvenika s Harvarda. Preko 90 posto sudionika istraživanja svoje su profesionalne karijere usmjerili na istraživanja uzroka, utjecaja ili ublažavanja klimatskih promjena, a gotovo dvije trećine ispitanika dio su Međuvladinom panela za klimatske promjene (IPCC).

Znanstvenici upozoravaju kako je jaz između potrebne akcije i one koje je obećana, a kamoli realizirana, alarmantan. Pritom nije ostalo ni puno vremena za djelovanje; do 2030. godine, kad bi globalne emisije stakleničkih plinova morale biti smanjene za 43 posto u odnosu na razine iz 2019. kako bi se izbjeglo ili ograničilo prekoračenje porasta globalne temperature od 1,5°C, ostalo je nešto više od pet godina.

“Trenutno samo 12 zemalja od 175 potpisnica Pariškog sporazuma (174 zemlje plus EU) su se obvezale smanjiti emisije stakleničkih plinova iz svojih stočarskih sektora”,  naglašava se u izvješću.

Činjenice

Prehrambeni sustavi čine oko trećine globalnih emisija stakleničkih plinova, a samo stočarska proizvodnja čini 50 posto tog iznosa.

Stoka pridonosi klimatskim promjenama putem crijevne fermentacije (ispuštanje plinova i podrigivanje), a staklenički plinovi se ispuštaju i u slučaju proizvodnje stočne hrane i gnojiva, prerade i transporta. Najveće stočarske kompanije utječu i na gubitak bioraznolikosti budući da ta industrija “guta” ogromne površine zemljišta, na kojem se često raskrčuju šume kako bi se dobili pašnjaci.

Pritom se ne čini da se situacija popravlja jer svijet konzumira sve više mesa. Kako smo nedavno pisali, globalna proizvodnja mesa porasla je za 9 posto između 2015. i 2022., dok je proizvodnja mliječnih proizvoda u istom periodu skočila za 13 posto.

Stočarstvo je sektor kojem su potrebne što hitnije mjere prilagodbe na klimatske promjene.

Ključni koraci

Smanjenje konzumacije mesnih proizvoda, kao i broja životinja koje se uzgajaju na farmama, imaju najveći potencijal doprinosa smanjenju stakleničkih plinova, složna je većina ispitanika Harvardovog istraživanja.

Emisije bi se također mogle smanjiti i povećanjem učinkovitosti stočarskog sektora zbog tehnološkog napretka, boljim gospodarenjem gnojem te sekvestracijom ugljika u tlu.

Osim toga, većina stručnjaka (85 posto) slaže se kako je važno promijeniti ljudsku prehranu tako da ona uključuje više zamjenskih alternativa mesu. Najznačajnije promjene, u smislu prelaska na prehranu koja je više biljna, trebale bi se dogoditi među potrošačima u zemljama s visokim i srednjim dohotkom, ujedno i onima koje konzumiraju najviše mesnih proizvoda.

U tom kontekstu, klimatske i poljoprivredne javne politike koje su usmjerene na alternativu hrani životinjskog porijekla trebale bi imati prednost te bi ih se trebalo prioritizirati pri nabavkama hrane za institucije i javne ustanove, sugeriraju stručnjaci.

Ključno je smanjiti i emisije metana. Usklađivanje s porastom temperature od 1,5°C zahtijeva oko 33 posto manje emisija metana (CH4) do 2030. godine, navodi se u izvješću. Stočarstvo je, naime, sektor koji daje najveći doprinos antropogenim emisijama tog stakleničkog plina. Procjenjuje se da oko trećina metana koji se otpušta u atmosferu dolazi od stočarskog sektora.

Emisije tog plina iz sektora stočarstva mogle bi dodati 0,75 °C zagrijavanja u ovom stoljeću.

Korištenje zemljišta

Još jedan kritičan aspekt klimatskog utjecaja stočarskog sektora koji se ističe u izvješću je golema količina zemljišta koja je potrebna industriji. Naime, kad bi cijela svjetska populacija konzumirala onoliko mesa koliko zapadni svijet konzumira, procjene su da bi potrebno globalno zemljište bilo za dvije trećine veće od površine koja se trenutno koristi.

Sektor stočarstva zauzima 78 posto poljoprivrednog zemljišta i 39 posto svog iskoristivog zemljišta, a sama promjena zemljišta kao što je krčenje šuma odgovorna je za 12 posto emisija stakleničkih plinova.

Jedan od najvećih uzroka deforestacije upravo je proizvodnja govedine. Osim uzgoja životinja, proizvodnja usjeva za stočnu hranu također zahtjeva velike poljoprivredne površine.

Vlade, ističu stručnjaci, i dalje ne čine dovoljno za smanjenje krčenja šumskog zemljišta.

Deklaracija o šumama i korištenju zemljišta koja je usvojena na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu ima za cilj smanjiti degradaciju zemljišta i dosad ju je podržalo 145 zemalja, čime se pokriva 91 posto globalnog šumskog zemljišta.

Usvajanjem deklaracije države su obećale smanjiti krčenje za 10 posto do 2030. godine, međutim, kako se navodi u izvješću, trenutni pokazatelji napretka nisu u skladu s ciljevima navedenima u dokumentu.

Budući da šumski sustavi apsorbiraju oko 30 posto antropogenih emisija stakleničkih plinova, stručnjaci napominju da je važno obnoviti ponore ugljika i izvorni vegetacijski pokrov na dijelovima zemlje koje trenutno zauzima stočarski sektor.

Preporuke

Više je preporuka koje stručnjaci ističu da bi bile korisne u usklađivanju emisija sektora stočarstva s ciljevima iz Pariškog sporazuma.

Vlade bi trebale odrediti vremenski okvir koji se odnosi na vrhunac emisija iz stočarstva, što bi na neki način pripremilo tržište i omogućilo poduzetnicima, investitorima, poljoprivrednicima da se pripreme za promjene unaprijed.

U skladu s tempom promjene koju je potrebno postići, stručnjaci preporučuju vladama revidiranje nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) kako bi se izvršile pripreme za ispunjenje drugih relevantnih obećanja.

Osim toga, sugerira se usklađivanje poljoprivrednih subvencija s klimatskim ciljevima tako da bi mehanizmi financiranja trebali uključivati pomoć poljoprivrednicima da se prebace sa stočarstva na neke druge prakse.

U zemljama s visokim dohotkom to bi moglo potaknuti obnovu izgubljenih ponora ugljika na dijelovima zemlje koji se trenutno koriste za uzgoj stoke, dok bi u onim s niskim dohotkom moglo učiniti poljoprivredne sektore otpornijima na klimu te dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.