Svijet se u 2023. zagrijao znatno više od očekivanja, znanstvenici ne znaju zašto

Kada se svi faktori uzmu u obzir, planet se prošle godine zagrijao 0,2 °C više nego što su klimatolozi očekivali, piše za Nature klimatolog Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije u New Yorku.

Time je 2023. ne samo zabrinula njegove kolege, već i unijela konfuziju u mogućnosti predviđanja budućih trendova.

“Očekuje se opći trend zagrijavanja zbog sve većih emisija stakleničkih plinova, ali ovaj iznenadni skok topline uvelike premašuje predviđanja statističkih klimatskih modela koji se oslanjaju na prošla promatranja. Predloženi su mnogi razlozi za ovu razliku, ali do sada nijedna njihova kombinacija nije uspjela pomiriti naše teorije s onim što se dogodilo”, piše Schmidt.

Tih 0,2 °C je velika razlika na planetarnoj razini i ne može se objasniti isključivo rastom koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, koja je zaslužna za tek oko 0.02 °C dodatnog zatopljenja.

La Niña i El Niño

Na početku komentara, Schmidt objašnjava faze La Niñe i El Niña u 2023. Početkom prošle godine, tropski Tihi ocean izlazio je iz trogodišnjeg razdoblja La Niñe, klimatskog fenomena povezanog s relativnim hlađenjem središnjeg i istočnog Tihog oceana.

Sudeći po prijašnjim godinama, nekoliko je klimatskih znanstvenika, uključujući Schmidta, procijenilo da 2023. godina ima izglede od samo jedan prema pet da bude rekordno topla.

Iako je u drugom dijelu godine nastupilo razdoblje suprotnog fenomena, zvanog El Niño, koji uzrokuje zagrijavanje istočnog tropskog dijela Tihog oceana, Schmidt smatra kako to nije trebalo znatnije utjecati na prosječnu temperaturu. Zabilježeni učinci El Niña su, naime, prilično blagi u usporedbi s podacima prikupljenim u prošlosti.

“Trenutno je razdoblje blaže od sličnih događaja 1997./98. i 2015./16.“, navodi klimatolog. NASA, naime, izrađuje vizualizacije El Niña pa usporedba s prijašnjim godinama izgleda ovako:

Direktor Goddarda podsjeća da se paralelno Atlantik, od ožujka do lipnja 2023. godine, toliko zagrijao da je opseg morskog leda oko Antarktike bio daleko najniži zabilježen. U usporedbi s prosječnim ledenim pokrivačem između 1981. i 2010., nedostajala je površina morskog leda velika otprilike kao Aljaska.

“Uočena temperaturna anomalija ne samo da je mnogo veća od očekivane, već se također počela pojavljivati nekoliko mjeseci prije početka El Niña”, dodaje Schmidt.

Aerosoli: Vulkan Tonga i brodovi

Kao druge faktore navodi aerosole od vulkanske erupcije te pomorskog prometa. Naime, 15. siječnja 2022. podmorski je vulkan u arhipelagu Tonga u Tihom oceanu, zvan Hunga Tonga–Hunga Ha’apai, snažno eruptirao.

Eksplozija je zauzela šesto mjesto na indeksu vulkanske eksplozivnosti, što je čini najnasilnijom erupcijom bilo gdje u svijetu od planine Pinatubo na Filipinima 1991. godine.

Eksplozija se čula preko oceana na Aljasci, oko 6000 milja daleko, i izazvala je valove tsunamija koji su stigli do Rusije, SAD-a i Čilea. Oblak pepela, plina i vode izbačen je oko 57 km u atmosferu – najveći oblak ikada zabilježen iz nekog vulkana.

Pojedini su znanstvenici lani predvidjeli da će ta erupcija povećati šanse da srednja svjetska temperatura ubrzo prijeđe 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba.

No Schmidt piše kako je zagrijavanju mogla doprinijeti s najviše nekoliko stotinki stupnja. Poziva se na kasnije procjene te tumači da je erupcija Tonga doista imala učinke zagrijavanja zbog povećanja količine vodene pare (također stakleničkog plina) u stratosferi, ali i učinke hlađenja zbog ispuštanja aerosola u zrak.

Što se aerosola tiče, Schmidt podsjeća i da su od 2020. na snazi novi propisi za pomorsku industriju, kojima se zahtijeva da koriste čišća goriva sa smanjenim emisijama sumpora. Spojevi sumpora u atmosferi su reflektirajući i utječu na nekoliko svojstava oblaka, čime imaju ukupni učinak hlađenja.

Preliminarne procjene utjecaja ovih pravila pokazuju zanemariv učinak na globalne srednje temperature — promjenu od samo nekoliko stotinki stupnja. No pouzdane procjene emisija aerosola oslanjaju se na mreže koje uglavnom pokreću volonteri i mogla bi proći godina ili više prije nego što potpuni podaci iz 2023. budu dostupni, piše Schmidt.

Razumijevanju učinka aerosola trebala bi pomoći NASA-ina misija PACE, no direktor Goddardovog instituta za svemirske studije piše kako se čini malo vjerojatnim da učinci aerosola daju išta približno potpunog odgovora o povećanju temperature u zadnjoj godini.

Kao dodatni faktor koji bi mogao utjecati na neočekivani porast temperature Schmidt ističe i pojačanu solarnu aktivnost, ali zaključuje kako ni kumulativni učinci svih tih faktora najvjerojatnije nisu dovoljni da bi se objasnile rekordne temperature zabilježene u 2023. godini.

Samo anomalija?

Podsjetimo, UN-ova agencija za meteorologiju, Svjetska meteorološka agencija (WMO), izdala je “crveno upozorenje” u ožujku zbog rekorda potučenih u 2023. godini: od razina emisija stakleničkih plinova, preko temperatura zraka i vode na kopnu te otapanja glečera i leda na moru. WMO je pritom poručila kako je moguće da je ovo zatopljenje privremeno.

No, ako se anomalija ne stabilizira do kolovoza – što je razumno očekivanje temeljeno na prethodnim El Niño događajima – tada će svijet biti u neistraženom području, piše Schmidt.

“To bi moglo značiti da sve topliji planet već sad iz temelja mijenja način na koji klimatski sustav funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali. To također može značiti da su statistički zaključci temeljeni na prošlim događajima manje pouzdani nego što smo mislili, dodajući više neizvjesnosti sezonskim predviđanjima suša i uzoraka padalina. Velik dio svjetske klime pokreću zamršene veze na velikoj udaljenosti — poznate kao telekonekcije — potaknute morskim i atmosferskim strujanjima. Ako je njihovo ponašanje u fluktuaciji ili značajno odstupa od prethodnih opažanja, moramo znati za takve promjene u stvarnom vremenu. Trebaju nam odgovori zašto se 2023. pokazala najtoplijom godinom u zadnjih 100.000 godina. I trebamo ih brzo”, zaključuje Schmidt u komentaru za Nature.

Što učiniti?

Koji god bio razlog neočekivanog zatopljenja u 2023. godini, jasno je kako se radi o još jednom signalu da je nužno što prije smanjiti količinu stakleničkih plinova koji se otpuštaju u atmosferu.

To se ne može postići bez znatnih promjena u načinima na koje proizvodimo hranu i energiju.

Stručnjaci upozoravaju da je iz energetskih sustava potrebno što prije izbaciti fosilna goriva, dok je u poljoprivredi nužno smanjiti broj uzgojenih grla stoke (prvenstveno goveda) te pošumljavanjem smanjiti površinu zemljišta koje se koristi za ispašu.