Kako AI tehnologija doprinosi ubrzanom zagrijavanju Zemlje

Alati tzv. generativne umjetne inteligencije, kao što su npr. OpenAI-jev ChatGPT ili Googleov Gemini, troše ogromnu količinu električne energije.

Njihova potrošnja struje dovoljno je velika da je Međunarodna energetska agencija ove godine po prvi put projicirala znatni porast potražnje za električnom energijom upravo zbog napretka računalne tehnologije.

Već u 2022. godini su podatkovni centri, rudarenje kriptovaluta i alati umjetne inteligencije na globalnoj razini potrošili oko 460 TWh električne energije. U pitanju je oko 2 posto ukupne godišnje globalne potrošnje električne energije; otprilike jednaka količina struje se godišnje potroši npr. u Francuskoj.

Samo u Europskoj uniji je na podatkovne centre u 2022. potrošeno oko 100 TWh električne energije. To je oko 4 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije u EU; otprilike isto toliko struje na godišnjoj razini troši Nizozemska.

Potreba podatkovnih centara za strujom do 2026. godine u svijetu bi se mogla udvostručiti. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da bi mogla dosegnuti između 620 i 1050 TWh, tj. da bi se, u slučaju da dosegne maksimalne projicirane razine, mogla otprilike izjednačiti s godišnjom potrošnjom struje kakvu imaju Japan ili Rusija.

Koliko košta Google pretraga?

“Uvježbavanje AI modela troši energiju. U biti uzimate sve podatke na kojima želite trenirati svoj model i provodite ih kroz svoj model tisuće puta. Bit će to nešto poput tisuću čipova koji rade tisuću sati. Svaka generacija GPU-a — specijaliziranih čipova za obuku AI modela — obično troši više energije od prethodne generacije”, tumači u razgovoru za Vox Sasha Luccioni, istraživačica utjecaja AI tehnologije na klimatsku krizu pri AI kompaniji Hugging Face.

Luccioni je bila među istraživačima koji su u nerecenziranom radu iz 2023. demonstrirali energetsku (ne)učinkovitost generativnih AI alata. Pokazali su da generiranje slika troši puno više energije nego generiranje teksta, ali i da veliki AI modeli opće namjene troše do 30 puta više električne energije od manjih modela, razvijenih za neku specifičnu namjenu.

Kako se AI alati budu integrirali u postojeće digitalne usluge, tako će potrošnja struje samo rasti. Međunarodna energetska agencija u svom izvješću navodi da jedna Google pretraga troši 0,3 Wh električne energije, u usporedbi s 2,9 Wh električne energije koliko se potroši na svaki zahtjev upućen ChatGPT-u.

Problem je što Google, kao i druge big tech kompanije, namjeravaju AI alate integrirati u svoje postojeće aplikacije. Kad bi se Googleov generativni AI alat Gemini integrirao u pretraživač, tj. kad bi morao reagirati na svaku Google pretragu (kakvih dnevno ima oko devet milijardi), doprinio bi godišnjoj globalnoj potrošnji električne energije za 10 TWh; otprilike istu količinu struje godišnje potroši Bosna i Hercegovina.

Troši se i voda

Dodatni problem predstavlja potreba za hlađenjem podatkovnih centara, što se uglavnom radi korištenjem tekuće vode. U nedavno objavljenom, još uvijek nerecenziranom radu američkih znanstvenika sa sveučilišta u Kaliforniji i Teksasu, procijenjeno je da će se do 2027. na hlađenje svjetskih podatkovnih centara ukupno trošiti između 4,2 i 6,6 milijardi kubičnih metara vode; otprilike jednako ukupnoj godišnjoj potrošnji Rumunjske.

Ovaj način hlađenja podatkovnih centara također je energetski vrlo intenzivan. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da oko 40 posto električne energije koja se troši u podatkovnim centrima otpada na hlađenje, što je otprilike jednako količini električne energije potrebnoj da bi računala mogla raditi svoj posao. Dodatnih 20 posto potrošnje čini povezana IT oprema.

Digitalna trezvenost

Razvoj AI tehnologije sasvim sigurno neće stati. Pitanje je stoga kako osigurati da taj razvoj bude održiv, tj. da se potrošnja električne energije svede na najmanju moguću.

Naime, centralna ideja tzv. zelene tranzicije je da treba elektrificirati sve sektore koje je moguće elektrificirati (a kako bi se npr. izbacili plin iz grijanja i industrijskih procesa te nafta iz prometa), kao i da što veća količina električne energije treba dolaziti iz izvora koji u atmosferu ne otpuštaju stakleničke plinove.

Potrebe za električnom energijom stoga će u budućnosti izgledno rasti pa je važno i da se dostupna struja konzumira što štedljivije moguće.

Sasha Luccioni u razgovoru za Vox ističe da je goli minimum potrošače informirati o posljedicama njihovih odluka.

“Eventualno moći odabrati model, na primjer, koji je energetski učinkovitiji, ako je to nešto do čega je ljudima stalo, ili model obučen na podacima koji nisu zaštićeni autorskim pravima. Trenutno radim na nečemu što je slično ocjeni Energy Star za AI modele. Možda neke ljude nije briga, ali drugi će izabrati učinkovitiji model”, kaže Luccioni.

Ona također ističe da je važno od samog početka razmišljati o prikladnim načinima korištenja nove tehnologije.

“Definitivno nisam protiv posjedovanja pametnog telefona ili upotrebe umjetne inteligencije, ali zapitajte se: ‘Trebam li ovaj novi gadget?’, ‘Trebam li stvarno koristiti ChatGPT za generiranje recepata?’, ‘Moram li moći razgovarati sa svojim hladnjakom ili mogu samo, znate, otvoriti vrata i pogledati unutra?’. Takve stvari imaju smisla, zar ne? Ako nije pokvareno, ne treba popravljati generativnom umjetnom inteligencijom”, kaže Luccioni.

Pohvalno se izražava o pristupu koji promovira Francuska, a koja poziva na “digitalnu trezvenost”.

Ovaj koncept objašnjava se na internetskim stranicama francuskog Ministarstva kulture, gdje je moguće doznati da je digitalna ekonomija 2020. činila oko 2,5 posto ugljičnog otiska Francuske, s očekivanjem da će se taj udio utrostručiti do 2050. Digitalne usluge trenutno troše oko 10 posto godišnje potrošnje struje u Francuskoj, s očekivanjem da će potreba digitalnih usluga za električnom energijom rasti za 80 posto do 2050. godine.

“Udio digitalnog u nacionalnom ugljičnom otisku je značajan. Kako bi ga sada smanjili i izbjegli njegovo povećanje u budućnosti, kulturne strukture moraju svakodnevno provoditi digitalnu trezvenost”, poručuje se na stranicama francuskog Ministarstva kulture.

U praksi to znači da treba poticati ne samo odgovorno korištenje tehnologije, već i održivost proizvodnje: “Kupujte visokokvalitetne proizvode odgovarajuće veličine kako bi dugo trajali, zaštitite ih, odaberite popravak umjesto zamjene u slučaju kvara… Ako je moguće, kupnja obnovljene opreme dobar je ekonomski izbor”.