Skoči do sadržaja
Izvor: Pexels, Pixabay

Studija: Fleksitarijanska prehrana bogata biljkama pomaže protiv globalnog zagrijavanja

calendar

Fleksitarijanstvo neće samo pomoći klimi, već i zdravlju ljudi. Takva prehrana dokinula bi i glad i pretilost, smatraju autori studije.

Promjene u prehrani povećavaju šanse da ostvarimo cilj zadržavanja temperatura na razini od 1,5°C  u odnosu na predindustrijsko doba, u skladu s Pariškim sporazumom, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances koju su načinili znanstvenici Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. Oni preporučuju – fleksitarijanstvo.

Fleksitarijanska prehrana je, kako joj i naziv sugerira, bazirana na fleksibilnom pristupu odabiru namirnica. Pobornici fleksitarijanstva baziraju svoju prehranu na hrani biljnog porijekla, ali konzumiraju i mliječne proizvode te manju količinu mesa.

Primjerena dijeta, prema autorima, u skladu je s preporukama Lancetove komisije za hranu. Ona se uvelike oslanja na hranu biljnog porijekla, prvenstveno žitarice te voće i povrće, a drastično se smanjuje unos crvenog mesa, pogotovo govedine i janjetine te šećera. Naglašava se da se ne radi o jedinstvenoj globalnoj dijeti, već o preporučenoj količini kalorija i njihovom porijeklu koji su podložni lokalnim interpretacijama.

Izvor: EAT Lancet Commission Summary Report

“Važno je naglasiti da fleksitarijanac nije vegetarijanac niti vegan”, kaže za Guardian jedan od autora, Florian Humpenöder. “Manje je stočnih proizvoda, posebno u regijama s visokim prihodima, a prehrana se temelji na tome što bi bila najbolja prehrana za ljudsko zdravlje.”

Prikazano na tanjuru, Lancetova komisija na sljedeći način zamišlja idealan dnevni obrok od 2500 kilo kalorija:

Izvor: EAT Lancet Commission

Autori nove studije navode kako bi unos kalorija po scenariju koji nazivaju SSP2-1,5°C-DietShift bio u skladu s preporučenim indeksom tjelesne mase, odnosno BMI-jem, čime bi se prevalencija pothranjenosti smanjila na nulu do 2050. Zdrav unos kalorija također eliminira pretilost do 2050., dok se pretilost snažno povećava pod pretpostavkom da takvih promjena nema. U prikazu je vidljivo da preporučuju smanjenje unosa mesa na pola do trećine u odnosu na ono što je svijet konzumirao u 2020. godini.

Izvor: Science Advances

Kako potaknuti takvu prehranu?

Priznaju da je veće oporezivanje mesa kontroverzno i do sada nije polučilo uspjeh. Ipak predlažu visoki porez na govedinu i janjetinu, koji imaju najveće emisije stakleničkih plinova. To bi potencijalno moglo doprinijeti smanjenju emisija metana, što je ključno za ishod ove studije, a istovremeno dopušta potrošačima da pređu na svinjsko ili pileće meso, koje nema toliki utjecaj na klimu.

“Još više obećavaju politički instrumenti koji, umjesto da mijenjaju monetarnu strukturu poticaja, mijenjaju prehrambena okruženja (npr. opskrba hranom u kantinama i sheme distribucije hrane) ili ciljaju na preferencije potrošača (npr. zabrane oglašavanja, obrazovanje ili savjetovanje o prehrani). Pregled literature koji analizira 99 studija o intervencijama u prehrambenom sustavu pokazuje da informiranje potrošača o ekološkim i zdravstvenim aspektima prehrambenih obrazaca te o dobrobiti životinja može učinkovito smanjiti konzumaciju mesa”, navode, među ostalim, u studiji.

Upotreba zemlje

Šesto izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da je sektor “Poljoprivreda, šumarstvo i ostalo korištenje zemljišta (AFOLU)” u prosjeku činio 13-21% ukupnih globalnih antropogenih emisija stakleničkih plinova u razdoblju 2010.-2019.

Najviše emitiraju ponovo najmoćniji. Globalna platforma za transformaciju prehrane koja je partner s Potsdamskim institutom za klimu, EAT Forum, navodi kako zemlje koje spadaju u G20 prakticiraju prehranu s nerazmjernim utjecajem na našu klimu i zdravlje. Kada bi se čitav svijet hranio kao stanovnici zemalja G20, za uzgoj dovoljne količine hrane bi nam trebalo do sedam planeta Zemlje. Među zemljama G20 su rijetki primjeri država (poput Kine i Indonezije) koje hranu troše na održiv način.

Analiza znanstvenika iz Potsdama navodi kako se procjenjuje da bi u zemljama s višim srednjim do visokim dohotkom cijena zdrave prehrane u usporedbi s cijenom trenutne prehrane bila 22 do 34% niža.

Međutim, u zemljama s niskim do nižim srednjim dohotkom, koje trenutno uključuju populaciju od više od 3 milijarde ljudi, zdrava prehrana bila bi 18 do 29% skuplja od trenutne prehrane. Pomaci prema zdravoj prehrani u tim zemljama stoga su ostvarivi samo ako se kombiniraju s drugim mjerama, primjerice redistribucijom hrane.

Zaključno, fleksitarijanska prehrana mogla bi smanjiti emisije metana i dušikovog oksida iz poljoprivrede i smanjiti utjecaj proizvodnje hrane na vodu, dušik i biološku raznolikost. To bi zauzvrat moglo smanjiti ekonomske troškove povezane s ljudskim zdravljem i degradacijom ekosustava te smanjiti troškove smanjenja emisija stakleničkih plinova za 43% do 2050. godine, navodi se u studiji.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.