Pučka pravobraniteljica predlaže rješenja za ekološku devastaciju, institucije je ignoriraju

Ured Pučke pravobraniteljice prošle godine pokrenuo je 293 postupka vezana uz pravo na čist, zdrav i održiv okoliš, što je povećanje za 11 predmeta u odnosu na godinu ranije.

Podaci su to iz najnovijeg izvješća pravobraniteljičinog ureda obavljenog krajem ožujka. Izvješće se bavi slučajevima onečišćenja okoliša i prirode, nepropisnog gospodarenje otpadom, prekomjerne buke, svjetlosnog onečišćenja, itd.

Slučajevi na koje je u prošloj godini reagirao Ured pravobraniteljice odnose se na centre za gospodarenje otpadom Kaštijun i Marišćina, nesanirana odlagališta, sječu šuma na pulskim Valkanama, onečišćenje zraka u Slavonskom brodu, itd. Tu su i problemi ekoloških “crnih točaka” koje se već godinama ne rješavaju.

Neke od preporuka koje se mogu naći u izvješću također se ponavljaju već godinama, budući da se institucije, ustanove i investitori već neko vrijeme uspješno na njih oglušuju.

Ekološke “crne točke”

Proteklu godinu, navodi se u izvješću, obilježili su požari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, s tim da u budućnosti prijeti opasnost od sličnih događanja na više lokacija.

Osam takozvanih “crnih točaka”, lokacija u okolišu koje su visoko opterećene otpadom i identificirane u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023.-2028. godine, rezultat su dugotrajnog i neprimjerenog gospodarenja proizvodnim otpadom.

Riječ je o bazenima crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu, obalnom djelu nasuprot tvornice Salonit u Vranjicu, odlagalištu šljake u Kaštelanskom zaljevu u Kaštel Sućurcu, mazutu u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu, lokaciji praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu, odlagalištu fosfogipsa u kutinskoj Petrokemiji, Crnom brdu u Biljanima Donjim te Jami Sovjak kod Rijeke.

Tijekom protekle godine, resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije saniralo niti jednu od tih “crnih točaka”.

Preporuka je Pravobraniteljice toj instituciji da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje na svom području imaju “crne točke” propiše obvezu njihova označavanja te ih ogradi.

Problemi s otpadom

Dio pritužbi koje se su stigle na adresu Ureda pučke pravobraniteljice odnosi se i na neugodne mirise iz centara za gospodarenje otpadom (CGO) Kaštijun kraj Pule i Marišćina kraj Rijeke, ali i zagrebačkog odlagališta Jakuševec, osobito nakon odrona smeća u prosincu 2023.

Iako u devet inspekcijskih nadzora Državnog inspektorata u CGO Kaštijun nisu utvrđene nepravilnosti, Pravobraniteljica navodi kako je, jednako kao i u slučaju CGO Marišćina, potrebno provoditi biološki monitoring građana koji žive u blizini radi pravovremenog otkrivanja te prevencije mogućih štetnih utjecaja na život i zdravlje ljudi. Naročito je to potrebno u slučaju CGO Marišćina budući da je Ekološka studija utjecaja CGO-a na zdravlje mještana Marčelja i okolice potvrdila određene utjecaje iz okoliša na plućne funkcije mještana.

Postupak je pokrenut i zbog požara u tvornici za preradu plastike Drava International u listopadu 2023. godine u Osijeku; nakon tog incidenta inspekcijskim nadzorima utvrđena su kršenja brojnih zakona (Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o vodama, Zakona o Državnom inspektoratu, Zakona o radu i Zakona o strancima). Pravobraniteljica je postupala i u slučaju  požara koji je također u listopadu 2023. godine izbio u tvrtki za gospodarenje otpadom Eko flor u Oroslavlju, za koju je inspekcija zaštite okoliša utvrdila da je radila protivno dozvoli za gospodarenje otpadom.

Nastavila je postupati i zbog više tisuća tona otpada koji je prije više od tri godine uvezen iz Italije i protuzakonito odložen u bivšoj tvornici Istraplastika u Pazinu.

“Izneseni primjeri ukazuju da neke tvrtke krše Zakon o gospodarenju otpadom i druge povezane propise, pri čemu nadležna tijela nerijetko utvrđuju nepravilnosti, izriču prekršajne novčane kazne koje tvrtke uglavnom plaćaju, a problem se ne rješava. Poslovni model kojim se krši zakon i plaćaju kazne jer je to financijski isplativije nego zakonito poslovati, prepreka je ostvarivanju ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš”, stoji u izvješću.

Zagađeni zrak

Dio pritužbi stigao je i od stanovnika Slavonskog Broda koji su se žalili zbog onečišćenog zraka, zbog čega je Ministarstvu zdravstva i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije dana preporuka da evaluiraju i objedine podatke o zdravlju građana prikupljene od 2016. godine te da nastave provoditi biološki monitoring građana Slavonskog Broda do 2025. godine.

Osim zbog spomenute “crne točke” nasuprot bivše tvornice Salonit, mještani Vranjica već godinama se bune i radi izloženosti štetnim utjecajima onečišćenja zraka emisijama prašine koja nastaje obavljanjem raznih djelatnosti na području Vranjičko-solinskog bazena.

Još je prije dvije godine pravobraniteljica je preporučila resornom ministarstvu da u suradnji s gradskim i županijskim vlastima donese program praćenja stanja i zaštite svih sastavnica okoliša na području Vranjičko-solinskog bazena. Međutim, prema saznanjima Ureda pravobraniteljice, stanje tla i dalje se ne prati, a zaštitu mora i obalnog područja je potrebno unaprijediti zbog učestalih ekoloških incidenata na moru i obali.

Pravobraniteljica navodi kako njen ured nastavlja pratiti sanaciju područja bivše tvornice ferolegura u Dugom ratu; prema podatcima Ministarstva gospodarstva iz siječnja 2024. godine, u tijeku je postupak jednostavne nabave za analizu odložene troske jer o njezinu sastavu ovisi način sanacije. Potrebno je prikupiti podatke o utjecaju odložene troske na zdravlje mještana te pratiti njihovo zdravstveno stanje, ističe se.

I u najnovijem izvješću ponovljena je preporuka Ministarstvu zdravstva, županijama i zavodima za javno zdravstvo da se na lokacijama centara za gospodarenje otpadom, “crnih točaka”, industrijskih postrojenja i drugih zahvata s emisijama onečišćujućih tvari u okoliš, izrade programi zaštite zdravlja mještana i provodi kontinuirani biološki monitoring lokalnog stanovništva.

Zaštita vode, mora i prirode

Tijekom protekle godine, ističe pravobraniteljica, lučke su kapetanije postupale u 34 slučaja po dojavama o onečišćenju mora, a onečišćenje je u sklopu nadzora utvrđeno u 12 slučajeva.

“Pratili smo sanaciju na području luke posebne namjene Brodosplit zbog curenja mazuta iz cjevovoda oborinskih i mješovitih voda, koja je prema podatcima MMPI-a završena u siječnju 2023. godine. Sanacija u Kostreni zbog curenja lož ulja iz kanalizacije uslijed kvara na pumpaoni TE Rijeka i dalje traje, a veći dio zahvaćenog područja je saniran. Postupali smo i zbog onečišćenja mora otpadnim sanitarnim vodama iz sustava odvodnje restorana u jednoj uvali na splitskom području”, navodi Ured pučke pravobraniteljice.

Pratili su i  postupak sanacije INA-ine plinske platforme “Ivana D” koja je krajem 2020. godine potonula u sjevernom djelu Jadranu. Iako je u rujnu 2021. godine energetski inspektor za naftno rudarstvo naredio sanaciju bušotine i povezane infrastrukture te njezino uklanjanje s morskog dna u roku od godine dana, to se još nije dogodilo.

Postupak je otvoren i zbog ugroze voda u blizini lokacije crne točke Botovo uz rijeku Dravu, kada je u kolovozu 2023. godine došlo do izlijevanja rijeke i poplavljivanja zemlje natopljene kemikalijama.

Neki od slučajeva u kojima su također pokrenuti postupci odnose se i na devastacije obale i parka Kamenjak bespravnom gradnjom, sječu šuma na pulskim Valkanama, devastaciju krajobraza “Rovinjski otoci i priobalno područje”, pomora pčela na području Međimurske županije, itd.

U izvješću se naglašava i problem odlaganja otpada u speleološke jame. Prema katastru speleoloških objekata, njih  611 onečišćeno je otpadom, a 122 minsko- eksplozivnim sredstvima.

Buka, svjetlost, bazne stanice

I u prethodnoj godini građani su se žalili i zbog prekomjerne buke odnosno svjetlosti. Od 804 nadzora sanitarne inspekcije, pretežno u ugostiteljskim objektima, njih 99 rezultiralo je novčanim kaznama, 88 prekršajnim nalozima te 16 optužnim prijedlozima.

Zbog svjetlosnog onečišćenja je inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata provela 16 nadzora. Problem je, ističe Pravobraniteljica, u neujednačenom tumačenju određenih jedinica lokalne samouprave i DIRH-a o tome jesu li za nadzor zaduženi komunalni redari ili inspektori zaštite okoliša.

Preporuka je Ureda pravobraniteljice da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja rastumači tu dilemu.

Nadalje, protekle je godine na adresu ombudsmana stiglo i 20 pritužbi koje se odnose na bazne stanice mobilnih operatera i njihovo postavljanje bez da se građane i JLS-ove pita žele li ih uopće. Prema podatcima DIRH-a, građevinska inspekcija je zaprimila 18 prijava te obavila 16 nadzora. Protiv sedam investitora pokrenula je inspekcijski postupak, donesena su četiri rješenja o uklanjanju bazne stanice te podnesena četiri optužna prijedloga zbog korištenja bazne stanice bez uporabne dozvole.

“I u ovim slučajevima duži niz godina prepoznajemo poslovni model u kojem se krše propisi te plaćaju prekršajne kazne, dok se nepravilnosti ne otklanjaju”, navodi Pravobraniteljica.

Aktivisti i zaštita okoliša

Dio problema koji se odnose na zaštitu okoliša ponavljaju se iz godinu u godinu; poput manjkavosti savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa iz područja zaštite okoliša i prirode, nepoštivanja načela hitnosti rješavanja okolišnih sporova i povrede načela predostrožnosti, kao i pritisaka na branitelje ljudskih prava, posebice od strane privatnih investitora koji ih ponekad putem SLAPP tužbi nastoje obeshrabriti u daljnjem djelovanju.

Navodi su to organizacija civilnog društva koje često zaprimaju prijave građana zbog izvođenja zahvata za koje se nisu proveli postupci procjene utjecaja na okoliš iako su predviđeni.

“Nakon što inspekcija obavi nadzor, investitoru se najčešće naredi provođenje odgovarajućeg okolišnog postupka iako je zahvat u okolišu već izveden, posebice u predmetima ilegalnog nasipavanja mora i obale”

Dio prigovora organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša odnosi se i na natječaj za okolišne organizacije koji raspisuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a za koji udruge navode da je neredovit, s velikim udjelom sufinanciranja te limitiranim mogućnostima financiranja, kao i nejasnim trajanjem postupka procjene projektnih prijedloga.

Budući da se okolišnim aktivistima na području EU sve više prijeti, Ured pravobraniteljice uspostavio je suradnju s  izvjestiteljem za branitelje okoliša u okviru tzv. Aarhuške konvencije, odnosno, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.