Zašto je neuobičajeno toplo?

Protekli tjedni u Hrvatskoj i velikom dijelu Europe bili su neuobičajeno topli.

Temperature u Španjolskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Njemačkoj kretale se su se između 20 do 30°C, s tim da su u jugozapadnoj Francuskoj zabilježene temperature više od 30 °C.

Jednako je bilo u Hrvatskoj gdje su krajem ožujka i početkom travnja temperature u nekim gradovima išle do 30 °C stupnjeva [1, 2].

Gledajući globalno, oboren je još jedan temperaturni rekord; protekli mjesec bio je najtopliji ožujak otkad postoje mjerenja, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je za 0,73°C iznad prosjeka za ožujak u periodu 1991.-2020.

Prema posljednjem izvješću Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, mjesec je bio 1,68°C topliji od prosjeka ožujka za period 1850.-1900., što se uzima kao predindustrijsko referentno razdoblje.

Zašto je to tako?

Oluja Kathleen

Za iznadprosječne temperature u ovom djelu Europe jednim dijelom je odgovorna oluja Kathleen koja je posljednjih dana u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Irske donijela poplave i snažne vjetrove koji su prouzročili probleme u prometu.

Pitali smo meteorologa Bojana Lipovšćaka s N1 televizije da nam objasni kako točno navedena oluja utječe na temperature u ovom dijelu Europe.

“Vjetrovi u cikloni vrte se u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Trenutna oluja Kathleen dolazi od zapada prema Velikoj Britaniji te se nalazi dosta visoko. Budući da se vrti protusatno, vjetrovi na  prednjoj, odnosno donjoj strani ciklone kreću se prema jugu i  jugoistoku. Sa svoje donje strane oluja vuče topli afrički zrak, dok na stražnjem dijelu premješta hladan zrak sa sjevernog pola”, kaže nam.

Meteorolog navodi kako je oluja Kathleen toliko duboka i jaka da se u okviru nje razvijaju i sekundarne ciklone po njenom rubu, a iza nje dolazi nova ciklona nad Atlantikom koja će uzrokovat novi toplinski val, onaj koji dolazi nakon ovog u kojem se trenutno nalazimo.

“Sad ide nova ciklona nad Atlantikom, a cirkulacija na sjevernoj hemisferi je takva da nam sve što dolazi sa zapada utječe na vremenske prilike. Manji dio hladnijeg zraka spustit će se nad sjevernu Afriku i formirati tamo polje povišenog tlaka”, kaže Lipovšćak.

U izvješću Copernicusa navodi se i kako je El Niño nastavio slabiti, ali da su unatoč tome temperature zraka iznad mora ostale na neuobičajeno visokoj razini. El Niño je prirodni fenomen povezan s promjenama klime u tropima koji se javlja u nepravilnim obrascima od tri do pet godina te ima globalan utjecaj na vremenske okolnosti, ne samo na Tihom oceanu već i u drugim dijelovima svijeta.

Kako navodi BBC, znanstvenici i dalje “mozgaju” oko toga zašto je ova zima bila tako topla. Rekordi su, naime, bili očekivani budući da El Niño, koji je započeo u lipnju prošle godine i dosegao vrhunac u prosincu, dodaje dodatnu toplinu u atmosferu. Međutim, temperature su rušile rekorde i u rujnu prošle godine u vrijeme kada se El Niño još razvijao, što znači da se tim fenomenom ne može objasniti sva dodatna toplina u atmosferi.

Upitali smo i meteorologa Lipovšćaka što on misli o tome.

“Ove neuobičajene prilike ne bi direktno povezao s El Niñom, budući da on sada slabi i prestaje djelovati. Smatram da je više povezano sa zagrijavanjem Atlantika kroz cijelu godinu, zbog čega se mijenjaju obrasci na koje smo navikli. Generalno, atmosferski klimatski pojasevi su se pomaknuli prema sjeveru”, odgovara.

Polarni vrtlog

Ovih dana mediji su izvijestili kako je arktički polarni vrtlog promijenio svoj smjer. Naime, polarni vrtlog događa se u stratosferi koja počinje na oko 6-20 kilometara od Zemljine površine i proteže se 50 km u visinu (većina vremenskih prilika koje iskusimo događaju se u troposferi).

Kako stoji na stranici američke Agencije za oceane i atmosferu (NOAA), polarni vrtlog formira se inače u kasno ljeto kada se počinje smanjivati količina sunca koja dolazi do polova. Budući da sjeverni pol primi manje sunca, polarni stratosferski zrak postaje hladniji nego tropski stratosferski zrak. Kako bi se eliminirala ta temperaturna razlika, topli tropski zrak putuje prema prema sjeveru, a Zemljina rotacija u smjeru od zapada prema istoku čini to da i vjetrovi pušu u tom smjeru. Polarni vrtlog drži se u atmosferi kroz zimu,  sve do sredine proljeća. Do tad se sjeverni pol zagrije te se smanjuju temperature razlike, zbog čega polarna stratosfera postaje toplija od tropske stratosfere. Kao rezultat, zapadni vjetrovi se smanjuju i lagano mijenjaju smjer prema istoku.

Portal Science Alert piše kako se cirkulirajući vjetrovi vrtloga okreću prema istoku najčešće tijekom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi, no kada se to događa u zimskim mjesecima, onda to ima utjecaja na vrijeme. Promjena putanje u ožujku ove godine jedan je od šest najjačih preokreta od 1979. Znanstvenici navode kako je još rano raditi analize posljedica preokreta polarnog vrtloga, međutim, sumnjaju kako je upravo on odgovoran za trenutačni porast razine ozona iznad Arktika. To se događa jer slabiji polarni vrtlog uzrokuje da više ozona teče prema polovima i tamo ostaje.

Kako se planet zagrijava, ne zna se točno kako će se putanje polarnog vrtloga mijenjati, navodi Science Alert.

Prognoze

Iznadprosječne temperature u zimskim mjesecima neuobičajeni su trendovi koji se mogu povezati s raspadanjem polarnog vrtloga.

“Međutim, nisu to nenormalne stvari i ne treba paničariti. Razlog za zabrinutost je činjenica da se cijela atmosfera zagrijala za jedan i pol stupanj što dovodi do više vlage u atmosferi, a to pak dovodi do 10 puta više energije u atmosferi koja se mora negdje “ispustiti””, kaže Lipovšćak.

Globalna prosječna temperatura za proteklih dvanaest mjeseci (travanj 2023. – ožujak 2024.) najviša je zabilježena, s 0,70°C iznad prosjeka 1991.-2020. i 1.58°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900.

Procjena je i Svjetske meteorološke organizacije da postoji velika vjerojatnost da će i ova, 2024. godina, biti najtoplija godina otkad postoje mjerenja (Al Jazeera).

Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus Climate Service, bila je jasna kada je govorila o jedinom rješenju za temperaturne anomalije.

“Zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja zahtijeva brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova”, stoji u priopćenju Copernicusa koje se odnosi na temperature u ožujku.

Za kraj, pitali smo i Lipovšćaka da nam kaže kada će se vrijeme normalizirati, odnosno kada će doći do pada temperature u Hrvatskoj.

“U nadolazećem periodu možemo očekivati kratkotrajne hladne prodore uz jake oluje. Kratkoročno posljednji izlazi numeričkih modeli govore da bi promjena, odnosno, pad temperature, mogla doći do sredine idućeg tjedna. Tada se vraćamo na normalne temperature, karakteristične za ovaj dio godine. Teško je govoriti sada što nas čeka na ljeto, ali ne vjerujem da će biti hladnije, kada već sad imamo ovakve temperature. Razdoblje suše u našim krajevima će se sigurno nastaviti”, kaže.