Kako širitelji klimatskih dezinformacija narušavaju povjerenje u znanost

Udruga Faktograf, nakladnik Klimatskog portala, objavila je analizu dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj.

Analiza autorice Tajane Broz, naslovljena “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost”, pokazala je da širitelji dezinformacija o klimatskoj krizi najviše truda ulažu u diskreditiranje znanstvenih autoriteta. Tako su i na primjeru klimatskih dezinformacija prisutnih u hrvatskom javnom prostoru potvrđeni zaključci sličnih inozemnih istraživanja.

“Analiza pokazuje da glavnina dezinformacija vezanih za klimatske promjene koje je redakcija Faktografa uočila u promatranom razdoblju promovira narativ prema kojem klimatska znanost nije pouzdana. Iz navedenog proizlazi da je narušavanje povjerenja u znanost primarni cilj aktera koji promoviraju klimatske dezinformacije”, piše autorica analize.

Metodologija

Za potrebe analize prikupljeno je 90 članaka koje je portal Faktograf.hr objavio od 2018. do rujna 2023. godine, a u kojima je razotkrivana činjenična netočnost i neutemeljenost dezinformacija vezanih za klimatsku krizu.

Definicija klimatskih dezinformacija preuzeta je od globalne koalicije Climate Action Against Disinformation (CAAD). Klimatskim dezinformacijama tako se smatraju tvrdnje koje potkopavaju razumijevanje postojanja i/ili utjecaja klimatskih promjena odnosno nedvosmislenog ljudskog utjecaja na klimatske promjene i razumijevanje potrebe za odgovarajućim hitnim djelovanjem, pogrešno predstavljaju znanstvene podatke te lažno prikazuju pojedine aktivnosti kao podršku ostvarenju klimatskih ciljeva.

Tvrdnje su klasificirane u šest dezinformacijskih narativa, prema CARDS taksonomiji koju je razvio tim međunarodnih stručnjaka.

CARD taksonomija sadrži sljedeće narative: 1) klimatske promjene ne postoje, 2) ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene, 3) utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan, 4) javne su politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne, 5) klimatska znanost nije pouzdana.

Za potrebe Faktografove analize ista je proširena s još jednim narativom, nazvanim “prenaglašavanje ekstremnih vremenskih pojava”, koji obuhvaća dezinformacije kojima se klimatska kriza ne poriče, već potencira, ali se u tu svrhu također koriste netočne i obmanjujuće tvrdnje.

Rezultati

Pokazalo se da su uvjerljivo najzastupljenije tvrdnje koje spadaju u dezinformacijski narativ “Klimatska znanost nije pouzdana”; takve tvrdnje čine čak 44 posto uzorka.

Zatim slijede narativi “Ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene” sa 18 posto i “Javne su politike za suzbijanje klimatskih promjena nepotrebne” sa 17 posto. U manjoj mjeri pojavljuju se preostali narativi – “Klimatske promjene ne postoje” (8 posto) i “Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan” (3 posto).

Dodatno se u 7 posto uzorka pojavljuje i narativ nazvan “Prenaglašavanje ekstremnih vremenskih pojava”.

Ovi rezultati sukladni su nalazima istraživanja koje je u siječnju 2024. objavila međunarodna organizacija Centar za suprotstavljanje digitalnoj mržnji (CCDH), a u kojoj je promatrano više od 12 tisuća video zapisa objavljenih nakon 2018. na ukupno 96 YouTube kanala.

“Podaci koje su dobili ukazuju na trendove slične onima koje je pokazala i naša analiza. Dezinformacijski narativ ‘Klimatske promjene ne postoje’ pao je s 48 % svih tvrdnji o poricanju u 2018. na 14 % u 2023. godini. Dezinformacijski narativ ‘Ljudsko djelovanje ne uzrokuje klimatske promjene’ relativno je stabilan i bilježi malen pad, sa 17 % na 16 %. Dezinformacijski narativ ‘Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan’ pak bilježi porast s 4 % na 6 %. Najveći rast kao i najveći udio među svim dezinformacijskim narativima imaju narativi ‘Javne su politike za suzbijanje klimatskih promjena su nepotrebne’, koji bilježi porast s 9 % na 30 %, te ‘Klimatska znanost nije pouzdana’, koji bilježi porast s 23 % na 35 %”, navodi se u Faktografovoj analizi.

Uobičajeni sumnjivci

“Ono što primjećujemo u ovoj analizi jest da postoji određeni krug aktera među rubnim medijima i na društvenim mrežama koji redovito objavljuju dezinformacije vezane za različite teme, a među njima je i tema klimatskih promjena”, također stoji u analizi.

Naime, pokazalo se da se netočne i obmanjujuće tvrdnje redovito distribuiraju na isti način, neovisno o njihovom sadržaju. Isti profili na društvenim mrežama i rubni mediji koji su hrvatski javni prostor zadnjih godina zasipali dezinformacijama o kovidu-19 promoviraju i dezinformacije o klimatskoj krizi, kao i o drugim temama.

Većina dezinformacijskog sadržaja preuzima se iz inozemstva i prevodi na hrvatski jezik, a domaće klimatske dezinformacije uglavnom nastaju nakon ekstremnih vremenskih pojava (poput npr. razorne oluje koja je 2023. pogodila Sloveniju i Hrvatsku).

Nije stoga iznenađujuće što dezinformatori koriste dokazano uspješne taktike. Upravo su se napadi na znanost tijekom pandemije kovida-19 pokazali kao vrlo učinkovit način narušavanja povjerenja javnosti u zdravstvene i znanstvene institucije.

“Naime, upravo je razina povjerenja građana u javne institucije (među koje spadaju znanost i mediji) najsnažnije korelirala s kapacitetom različitih država da upravljaju tijekom pandemije, kako kroz obuzdavanje širenja bolesti nefarmakološkim epidemiološkim mjerama (‘mjere u zajednici’) tako i kroz provođenje kampanja cijepljenja. Države čiji građani imaju više povjerenja u institucije bilježe veći udio procijepljenosti i manju stopu smrtnosti stanovništva u odnosu na države čiji građani imaju niže stope povjerenja u institucije”, navodi se u analizi Tajane Broz.

Identificirana je i još jedna štetna posljedica promoviranja teze o nepouzdanosti klimatske znanosti. Taj narativ, navodi se u analizi, dovodi i do uznemiravanja znanstvenika putem digitalnih kanala komunikacije.

“Dokazano je da uznemiravanje može imati utjecaj na povlačenje znanstvenika iz javnog prostora, čime se kvaliteta javnog diskursa dodatno narušava te dolazi do lakšeg prodora dezinformacija u javni prostor”, zaključuje se u analizi “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost”.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.