Ova zima bila je oskudna burom. Što to znači za Jadran?

Mještani naselja koja se nalaze na obali Karinskog i Novigradskog mora ovo su proljeće primijetili promjene u svojoj okolini. Nijanse plavetnila nisu bile uobičajene za taj dio godine. Mora su bila zamućena, zbog čega su izgledala više kao – jezera.

Gotovo cijelu veljaču i ožujak nije bilo bure, uobičajene za taj dio godine i za taj dio zadarskog zaleđa koji se proteže ispod Velebita. Došla je tek sredinom travnja.

Bura, jak, suh i hladan, mahovit i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora, dio je identiteta ovog kraja. Puše po više dana i može doseći orkansku snagu. Upravo je na ovom području zabilježen rekord koji na svojoj stranici navodi DHMZ; bura je 1996. na Masleničkom mostu puhala brzinom od 248 kilometara na sat.

Mještani sada svjedoče drugačijim zimama. Klimatski obrasci se mijenjaju; granica između zime i proljeća postaje sve fluidnija, a promjene su vidljive golim okom.

Modificiranje pučkih vjerovanja

Ovog ožujka izostale su tri marčane bure, one bure za koje se u puku vjeruje kako donose kraj zime te se pojavljuju na određene datume. Iako je statistika već pobila tezu da se javljaju na uvijek iste datume, stanovnici sjeverne Dalmacije znaju da ožujak oduvijek donosi neku vrstu “čišćenja” – koje je ove godine izostalo.

Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže nam kako će u bliskoj budućnosti puno pučkih vjerovanja o vremenu, poput onog o marčanim burama, trebati napustiti ili barem modificirati.

Objašnjava nam kako je ove godine buru zamijenilo jugo koje dominira već više od šest mjeseci.

“To je vjerojatno povezano s promjenom opće cirkulacije atmosfere, s klimatskim promjenama i trajanjem El Niña, on još nije završio. Indirektno je utjecala i oluja Kathleen koja je napravila poremećaje u cirkulaciji, prvi pravi prodor arktičkog hladnog zraka bio je povezan s tom ciklonom. Tijekom ove godine mi nismo imali takvih prodora, koji zapravo otvaraju teren za buru”, kaže nam.

O meteorološkom objašnjenju zašto je ovaj ožujak bio rekordno topao smo nedavno također pisali.

Kako će to utjecati na more?

O utjecaju bure na more razgovarali smo s Hrvojem Čižmekom, biologom iz Društva istraživača mora 20000 milja, te znanstvenicima s Instituta oceanografije i ribarstva u Splitu (IZOR).

Čižmek dobro poznaje područje budući da je ranije radio monitoring morskih cvjetnica na području Karinskog i Novigradskog mora pa nam je bio prva adresa za pitanje je li Karinsko more zamućenije nego inače baš zbog nedostatka bure. Odgovara nam da smo u pravu, i da su generalno zime sve manje hladne. Ove zime do kraja ožujka nije bilo niti jedne prave, jače bure.

“Nisam siguran je li se to prije događalo”, kaže Čižmek.

Kako nam objašnjava, bura gura površinsko more prema Italiji, a kontrastruja ga vraća nazad. Može se reći da i Jadransko more duguje svoj izgled buri, ono u suprotnom ne bi bilo takve boje i svojstava.

“Kada puše bura, hladan zrak ohladi površinu mora i ona postaje gušća i teža. Zbog toga površinsko more ‘tone’ u dubinu. U veljači i ožujku događa se miješanje stupaca u cijelom moru, odnosno miješaju se topliji i hladniji sloj mora. Kada se morski stupci miješaju, nutrijenti idu u gornje slojeve mora, gdje ga koristi fitoplankton. On tako dobiva hranu te se krene razvijati i uslijed prekomjernog razvoja ubrzo potroši sve nutrijente te ugiba”, kaže Čižmek.

Ugibanje fitoplanktona je zapravo “cvjetanje mora”, što se događa u proljeće i pred ljeto.

Na njegovu misao nadovezala se Živana Ninčević Gladan, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja nam kaže kako vjetrom izazvane cirkulacije i turbulencije imaju važnu ulogu u prestanku cvjetanja mikroalgi jer miješanje vodenog stupca rasprši stanice algi i smanjuje njihovu koncentraciju u površinskom sloju.

“Valovi i turbulencije koje stvara vjetar također razbijaju površinske naslage sluzi i pjene koja nastaje pri cvjetanju mikroalgi i smanjuje vizualni učinak cvjetanja, a tako i njegov ekološki i ekonomski utjecaj”, kaže Ninčević Gladan.

Generalno, kaže nam sugovornica, bure su bitne jer uzrokuju vjetrom izazvane cirkulacije i turbulencije koje prenose hranjive soli, toplinu i plinove te kroz različite procese uzdizanja i poniranja morske vode omogućuju održavanje primarne proizvodnje u površinskom sloju, ali i oksigenaciju pridnenih slojeva.

Ugroženost vrsta

Njen kolega Ivan Cvitković, koji je na IZOR-u dio Laboratorija za bentos, ističe kako su vjetrovi važni jer ne dozvoljavaju pojavu jake stratifikacije koja može dovesti do prekomjernog zagrijavanja gornjih slojeva mora u ljetnim mjesecima.

Zato su, naime, bitni i ljetni burini, koji pušu noću od kopna prema moru. Ako oni izostanu, priča Cvitković, može doći do prekomjernog zagrijavanja.

“To je posebno bitno za sesilne organizme koje žive pričvršćeni za morsko dno te se u slučaju nepovoljnih uvjeta u njihovom okolišu ne mogu pomaknuti s mjesta na kojem žive. Za razliku od riba i ostalih pokretnih organizama koji se mogu ‘sakriti’ od prekomjerno toplog mora u područje ispod termokline, sloja u kojem dolazi do stratifikacije vodenog stupca s obzirom na temperaturu, sesilni organizmi to nisu u stanju učiniti”, kaže Cvitković te dodaje kako su ti organizmi najosjetljiviji na promjene u okolišu koje uključuju i povećanje temperature mora.

Kao primjer navodi koralj Cladocora caespitosa koji u slučaju višednevne izloženosti temperaturi iznad 28 stupnjeva ugiba, a prije nego se to dogodi, javlja se pojava “izbjeljivanja” (eng. bleaching) uslijed ugibanja simbiotskih algi koje žive u koraljima.

“Masovna ugibanja spužvi, koja se bilježe širom Mediterana, također se povezuju s pojavama visokih temperatura mora u ljetnim mjesecima”, kaže Cvitković.

Vjetrovi i plastika

Mladen Šolić, voditelj Laboratorija za mikrobiologiju pri Institutu, kaže kako bura pospješuje izmjenu vode s okolnim morem, što je posebno važno za zatvorene sustave, pa se u tom smislu može kazati da ima ulogu svojevrsnog “pročišćavanja” mora.

Drugačiju perspektivu o utjecaju vjetra na more daje Pero Tutman, također s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji ističe kako je raspodjela plutajućeg morskog otpada pod snažnim utjecajem morskih struja i vjetra.

Naime, osim što svojim udarima na moru raspršuje morsku vodu u vrlo sitne kapljice i pjenu te stvara magličast sloj, tzv. dimljenje mora (fumarea), bura na otvorenom moru raspršuje i otpad.

Kako kaže Tutman, za mirnog vremena te uz vjetar koji puše prema obali, otpad će se brzo nasukati na obalu i gotovo ništa od njega neće doći do otvorenog mora. No ako puše u obrnutom smjeru, posebno za olujnog nevremena, veliki dio otpada može završiti na otvorenom moru.

“U slučaju morskog otpada, ne možemo reći da vjetrovi čiste more iz razloga što se plastika u moru ne razgrađuje, nego se na kraju negdje nakuplja; jednostavno plastični se otpad morskim i vjetrovnim strujanjima raznosi sa jednog mjesta na drugo, dok na kraju ne potone na morsko dno gdje se godinama akumulira izvan ljudskog dohvata ili se nakupi na obali, otkuda se može jednostavno ukloniti ekološkim akcijama čišćenja obale”, kaže Tutman.

Izostanak bure, dakle, može doprinijeti štetnim pojavama koje ugrožavaju morski život, ali barem usto i smanjuje količinu otpada koja završava na otvorenom moru i tone na morsko dno.

Prognoze

Upitali smo Mladena Šolića i kakve će posljedice klimatske promjene imati na dinamiku i bioraznolikost Jadranskog mora, naročito na zatvorenije sustave poput Novigradskog i Karinskog mora.

Procijenjeni porast prosječne temperature Jadranskog mora do 2070. godine iznosi 1,6 do 2,4 °C .

“Klimatske promjene, kroz procese zatopljenja i promjene gibanja zračnih masa na prostornoj i vremenskoj skali, vode prema produženju razdoblja stratificiranog vodenog stupca, što ima za posljedicu smanjenje primarne proizvodnje zbog nemogućnosti dolaska regeneriranih hranjiva s morskog dna u eufotički sloj. Povećana evaporacija ima za posljedicu povišenje saliniteta u površinskom sloju što se može negativno odraziti na mnoge organizme. Porast temperature smanjuje topljivost plinova, a produžetak razdoblja stratifikacije vodenog stupca smanjuje oksigenaciju pridnenih slojeva. Porast temperature, sam po sebi, utječe na mnoge aspekte života u moru; fiziološki procesi, reprodukcija, rast…”

U budućnosti će biti normalno da zimi puše manje bure.

“Ljeto će imati češćih tih ekskurzija u nevrijeme, a zime će biti sve toplije, kao što već jesu. Imat ćemo tople prodore s rjeđim hladnima nego što je to bilo uobičajeno”, kaže nam Branko Grisogono.

Topliji Jadran drastično će utjecati i na ribarski sektor.

Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama za RH, pretpostavlja se da će posljedice zagrijavanja biti migracije morskih organizama u dublje vode i prema sjeveru te veća brojnost invazivnih stranih vrsta i smanjenje ili nestanak zavičajnih vrsta riba. Procijenjen je i porast kiselosti Jadranskog mora za 0,1 do 0,2 stupnja pH, što će poremetiti uzgoj školjkaša u određenim područjima. Povećana kiselost može rezultirati degradacijom brojnih staništa.

Način na koji se takav scenarij može ublažiti jest da se na globalnoj razini drastično smanji korištenje fosilnih goriva, odnosno ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Glavnina stakleničkih plinova emitira se zbog korištenja fosilnih goriva u prometu i energetici te zbog uzgoja prevelike količine goveda i korištenja mineralnih gnojiva u poljoprivredi.