U Koprivnici posađena najveća šuma hrane u Hrvatskoj

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je u suradnji s Gradom Koprivnica i njihovim komunalnim poduzećem Komunalac posadila najveću šumu hrane u Hrvatskoj, obilježivši tako Dan planeta Zemlje. Ova šuma hrane, koja će biti javno dostupna studentima i građanima, “niknula” je na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, kao učinkovit alat prilagodbe na sve jaču klimatsku krizu.

Šuma hrane dinamičan je ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume u kojoj rastu voće, povrće i drugo korisno bilje. Sastoji se od slojeva jestivih biljaka, stabala, grmova i biljaka, pažljivo posađenih kako bi se stvorio održiv i produktivan krajolik. Na 1/10 hektara zemlje sadnjom na permakulturan način može se uzgojiti više od 2000 kg hrane godišnje.

“Prvu smo šumu hrane posadili prošle godine u Koprivnici, središtu Europske Amazone, UNESCO-vog petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Ovaj Dan planeta Zemlje obilježavamo sadnjom najveće šume hrane, čak pet puta veće od prošlogodišnje, sa 150 stabala voćaka i čak 750 sadnica komplementarnog aromatičnog i začinskog bilja, te manjih voćaka i povrtnica. Najljepše od svega je da je zbog sadnje na permakulturan način ona zapravo – samoodrživa”, istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije prilikom sadnje upriličene u ponedjeljak na Sveučilištu Sjever.

Direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar istaknula je zašto je šuma hrane najbolji način sadnje s obzirom na klimatsku sadašnjost:

“Iz mjeseca u mjesec svjedoci smo različitih klimatskih rekorda pa i vremenskih ekstrema koji nas podsjećaju da je klima već promijenjena te da se i dalje mijenja i čini i prirodu i sve nas ranjivijima. Baš je danas objavljen izvještaj europskog klimatskog servisa Copernicus u kojem uz ostalo stoji da je u 2023. godini zabilježen rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom te da se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30% u posljednjih 20 godina. Zelene površine u gradovima jedan su od efikasnijih načina smanjenja toplinskog otoka, a ovako sađene šume i same će sebe očuvati u promijenjenim klimatskim uvjetima. Upravo su ovakve akcije i ohrabrivanje građana da repliciraju šume hrane u svojim domovima koristan alat prilagodbe na klimatsku krizu i sve vremenske ekstreme s kojima se suočavamo”.