Klimatska kriza i ratovi glavni uzroci gladi u svijetu

Skoro 282 milijuna ljudi u 59 zemalja i teritorija iskusilo je visoke razine akutne gladi tijekom 2023. godine. To je povećanje za 24 milijuna s obzirom na prethodnu godinu. Među najugroženijima je i 36 milijuna djece mlađe od pet godina.

Podaci su to iz ovogodišnjeg Globalnog izvještaja o krizama hrane, publikacije koju izdaje Globalna mreža protiv kriza hrane.

“Ova kriza zahtijeva hitan odgovor. Korištenje podataka u ovom izvješću za transformaciju prehrambenih sustava i rješavanje temeljnih uzroka nesigurnosti hrane i pothranjenosti bit će od vitalnog značaja”, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres, priopćila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu.

Klimatska kriza, rat i inflacija uzrokuju glad

Izvješće pokazuje da je kriza hrane najgora u palestinskoj Gazi te u nekoliko afričkih zemalja: Južnom Sudanu, Burkini Faso, Somaliji i Maliju. Na ovim mjestima obitava ukupno 705.000 ljudi kojima prijeti skora smrt od gladi. Najveći broj tih ljudi, njih čak 80 posto, nalazi se u Gazi.

Procjenjuje se da će se u 2024. broj ljudi kojima prijeti smrt od gladi povećati na 1,3 milijuna.

Iz navedenih podataka naziru se i primarni uzroci gladi u svijetu. Na prvom mjestu su oružani sukobi, koji posebno izgladnjuju žitelje Gaze i Južnog Sudana. Rat je primarni izvor gladi u 20 zemalja u kojima živi 135 milijuna akutno ugroženih.

Na drugom mjestu je klimatska kriza, odnosno ekstremne vremenske pojave koje nastaju kao posljedica klimatskih promjena. Suše, poplave, oluje, požari i pojava bolesti usjeva ugrožavaju 77 milijuna ljudi u 18 zemalja.

Klimatska kriza, međutim, doprinosi i razbuktavanju oružanih sukoba, posebno u afričkom pojasu Sahel (gdje se nalaze Burkina Faso i Mali). Prema riječima UNHCR-ovog posebnog savjetnika za klimatsku akciju Andrewa Harpera, “rastuće temperature i ekstremni vremenski uvjeti u Sahelu pogoršavaju oružane sukobe”. Među učincima klimatskih promjena u Sahelu je smanjenje površine plodne zemlje zbog širenja Sahare, što izravno utječe na dostupnost hrane i pitke vode.

Treći najučestaliji uzrok prehrambene krize su ekonomski šokovi poput inflacije, koji posebno dolaze do izražaja u državama ovisnima o uvozu hrane. Takvi šokovi ugrožavaju 75 milijuna ljudi u 21 zemlji.

Vojska ne mora izvještavati o emisijama stakleničkih plinova

Da su klimatska kriza i oružani sukobi u svojevrsnoj povratnoj sprezi, naglašavaju i stručnjaci koji proučavaju emisije stakleničkih plinova u ratnim područjima u razgovoru za One5C.

Ellie Kinney iz Opservatorija za sukob i okoliš ističe kako je veliki problem točno kvantificirati utjecaj oružanih sukoba na zagrijavanje Zemlje, zato što je Protokolom iz Kyota 1997. godine vojska dobila izuzeće od izvještavanja o emisijama stakleničkih plinova uzrokovanih sukobima u inozemstvu. Ta iznimka nije poništena ni Pariškim sporazumom iz 2015.

U pitanju je prilično velika iznimka. Opservatorij za sukob i okoliš je 2020. utvrdio da vojne emisije čine oko 5,5 posto ukupnih svjetskih emisija stakleničkih plinova. U međuvremenu su se sukobi u svijetu dodatno rasplamsali. Trenutno ih je, prema podacima Akademije za međunarodno pravo i ljudska prava u Ženevi, aktivno više od 110.

Što učiniti?

“Od 2023. potrebe su premašile dostupne resurse. Humanitarne operacije sada su očajnički preopterećene, a mnoge su prisiljene smanjiti i dodatno smanjiti potporu najugroženijima. Pravičnije i učinkovitije globalno gospodarsko upravljanje je imperativ i mora biti usklađeno s planovima koje predvode vlade, a kojima se nastoji smanjiti i iskorijeniti glad”, priopćila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu.

Države u kojima se krize hrane događaju nisu u stanju samostalno ih riješiti. Uglavnom se radi o najsiromašnijim dijelovima svijeta, mahom afričkim državama. Najugroženija država van Afrike je Afganistan.

UN-ov je stav da im bogatije države stoga moraju pomoći da nahrane svoje stanovništvo.

“Rješavanje dugotrajnih kriza s hranom zahtijeva hitna dugoročna nacionalna i međunarodna ulaganja u preobrazbu prehrambenih sustava i poticanje poljoprivrednog i ruralnog razvoja, uz osiguravanje veće spremnosti na krizu i ključne pomoći pri spašavanju života tamo gdje je najpotrebnija. Mir i prevencija moraju postati sastavni dio dugoročne transformacije prehrambenih sustava. Bez toga, mnogi ljudi će se cijeli život suočavati s gladi”, priopćeno je iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu.