Porez na imovinu superbogataša mogao bi biti važan dio rješenja za klimatsku krizu

Oporezivanje svjetskih superbogataša kako bi se tim novcem sanirale posljedice gladi, ratova i drugih kriza – uključujući one koje proizlaze iz sve razornijih posljedica klimatskih promjena – nije nova ideja.

Već godinama takav porez zagovaraju određeni progresivni ekonomisti, poput npr. dobitnika Nobelove nagrade, bivšeg glavnog ekonomista Svjetske banke i profesora na američkom sveučilištu Columbia Josepha Stiglitza.

“Ako građani ne vjeruju da svatko plaća pravedan udio poreza – a pogotovo ako vide bogate i bogate korporacije da ne plaćaju pravedan udio – tada će početi odbijati oporezivanje”, napisao je Stiglitz u predgovoru Globalnog izvještaja o izbjegavanju poreza za 2024. godinu.

Paralizirajuća nejednakost

Istraživači britanske nevladine organizacije Oxfam u nedavnoj analizi naglašavaju da se udio nacionalnog bogatstva koncentriranog u rukama najbogatijih 1 posto stanovnika država G20 u zadnja četiri desetljeća povećao za 45 posto. Jedan posto najbogatijih u 2022. u državama G20 uprihodovalo je nevjerojatnih 18 bilijuna dolara.

Njihovo se bogatstvo, naglašava Oxfam, gotovo i ne oporezuje. Oporezivanje imovine čini manje od osam posto ukupnih poreznih prihoda u G20 državama. “U zemljama uključujući Brazil, Francusku, Italiju, UK i SAD, superbogati plaćaju efektivnu poreznu stopu nižu od prosječnog radnika. Zemlje G20 dom su za gotovo četiri od pet svjetskih milijardera”, tvrdi Oxfam.

Rastuća globalna nejednakost, potencirana recentnim gospodarskim i sigurnosnim šokovima koji su potresli svijet zbog i nakon pandemije kovida-19, stoga daje novi zamah staroj ideji oporezivanja najbogatijih stanovnika svijeta. Ovu temu je na dnevni red međunarodne zajednice odlučila staviti vlada brazilskog predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve. Brazil kao domaćin predsjeda ovogodišnjim summitom G20, koji će se se u studenom prvi put održati uz prisustvo predstavnika Afričke unije.

Brazilski ministar financija Fernando Haddad radi na prikupljanju međunarodne podrške za jedinstveni globalni porez na imovinu svjetskih superbogataša. Podršku za uvođenje takvog poreza tražit će na sastanku ministara financija i centralnih bankara G20 koji će se održati u srpnju [Reuters].

Porezom od 2 posto do 250 milijardi dolara godišnje

Već je dobio podršku ministara u vladama Njemačke, Francuske, Španjolske i Južne Afrike. Oni su zajedno s Haddadom potpisali esej objavljen u vodećim svjetskim medijima, u kojem tumače nužnost jedinstvenog globalnog poreza na imovinu superbogatih.

Navode kako je takva mjera nužna da bi se svijet uspješno izborio s klimatskom krizom, iskorijenio siromaštvo i usmjerio prema ciljevima održivog razvoja usvojenima od strane svih članica Ujedinjenih naroda.

U svom eseju predlažu oporezivanje imovine 1 posto najbogatijih – što je oko 3000 ljudi – po godišnjoj stopi od 2 posto. Procjenjuju da bi se na taj način prikupilo oko 250 milijardi dolara. Otprilike toliko je koštala šteta koju su prošle godine u svijetu izazvale ekstremne vremenske pojave prouzrokovane klimatskim promjenama.

“Naš moralni dug”

Podršku oporezivanju superbogataša u svrhu borbe protiv klimatskih promjena podržali su vodeći svjetski ekonomisti.

Najmlađa dobitnica u povijesti dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Esther Duflo, inače profesorica na prestižnom američkom sveučilištu MIT gdje se bavi ublažavanjem siromaštva i ekonomijom razvoja, predložila je predstavnicima G20 takav porez na njihovom nedavnom sastanku u Washingtonu.

Istaknula je da građani bogatih zemalja doprinose klimatskoj krizi znatno više nego od siromašnih. Istovremeno, siromašnije države snose puno veću cijenu štetnih posljedica klimatskih promjena izazvanih emisijama stakleničkih plinova iz razvijenijeg dijela svijeta.

Procjenjuje se da će globalno zagrijavanje do 2100. godine izazivati 6 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Duflo stoga naziva osnivanje fonda za pomoć najugroženijim žrtvama klimatske krize “našim moralnim dugom”.

Duflo također predlaže povećavanje postojećeg međunarodnog minimalnog poreza na dobit multinacionalnih korporacija s 15 na 20 posto.

“Potrebno nam je mnogo novca da zaštitimo ljude od umiranja zbog klimatskih promjena koje se već događaju. A ovo su dva mjesta gdje se može dobiti mnogo novca s vrlo malo nedostataka”, kaže Duflo u intervjuu za Heated.

Jedina stvarna prepreka je otpor superbogataša

Globalni porez na imovinu superbogataša je na sjednici G20 u veljači zagovarao i francuski ekonomist Gabriel Zuckman, direktor Europskog poreznog opservatorija, koji sudjeluje u izradi formalnog prijedloga koji će u srpnju biti predstavljen ministrima financija i središnjim bankarima.

“Ovo je prvi put da se o problemima nejednakosti, progresivnog oporezivanja i ekstremnoj koncentraciji bogatstva govori na ovakvom forumu”, kaže Zuckman te naglašava da je “velikoj većini drago što je Brazil stavio ovu temu na dnevni red”.

“Ako uspijemo postići konsenzus o ovome do kraja godine, bit će to nevjerojatna, povijesna stvar”, smatra Zuckman.

Glavna prepreka uvođenju predloženog oporezivanja bogatstva je što će se milijarderi žestoko protiviti, naglašava Zuckman. “Osobito mrze bilo kakvu vrstu poreza na imovinu. Zašto? Jer to je jedini porez koji ih doista pogađa”, rekao je Zuckman.

Podrška je naravno stigla i od Stiglitza, koji potrebu za oporezivanjem najbogatijih objašnjava elementarnom logikom: ne možete prikupiti novac tamo gdje ga nema.

“Ne možete iscijediti novac iz siromašnih, donjih 50 posto nemaju novca”, kaže Stiglitz te dodaje kako je “vrijeme da ustanovimo nove norme, gdje bogati plaćaju svoj pravedan udio.”

Stiglitz ističe i kako pravedno oporezivanje nije samo pitanje saniranja posljedica gorućih kriza: “Ideja da društvo mora imati određenu minimalnu razinu pravednosti i jednakosti istinski je važna za društvenu koheziju i funkcioniranje demokracije” [Climate Change News, Reuters].