Države G7 obećale napustiti ugljen do 2035., ali ipak ugradile iznimku za Japan

Ministri energije i okoliša zemalja G7 dogovorili su se da će eliminirati emisije stakleničkih plinova nastale korištenjem ugljena najkasnije do 2035. godine, javlja AP.

Ovo je prvi put da je sedam najrazvijenijih svjetskih zemalja (Sjedinjene Američke Države, Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan) dogovorilo napuštanje jednog fosilnog energenta.

Ugljen je najprljaviji od tri raširena fosilna energenta (uz naftu i plin). To znači da njegovo spaljivanje u termoelektranama, kako bi se generirale električna i toplinska energija, u zrak emitira više CO2 od drugih energenata.

Osim što potiče globalno zagrijavanje, korištenje ugljena u energetskom sustavu i energetski intenzivnim industrijskim procesima (poput npr. proizvodnje cementa, čelika ili kemijskih spojeva) doprinosi i zagađenju zraka, čime utječe na kvalitetu i trajanje života te opterećuje zdravstvene sustave.

Zbog toga se ugljen postupno napušta već godinama u korist čišćih energenata. Međutim, ovo je prvi put da su se članice G7 obvezale na rok u kojem će prestati više-manje potpuno spaljivati ugljen.

Dogovor, međutim, ima jednu značajnu iznimku. Pisanom zaključku sastanka održanom u talijanskom gradu Torinu stoji da će države imati mogućnost korištenja ugljena i nakon 2035. godine, ako mogu na drugi način kompenzirati emisije koje se tako proizvode.

Problem s Japanom

Pretpostavlja se da je na ovoj iznimci inzistirao Japan, čiji je energetski sustav i dalje vrlo ovisan o ugljenu. U japanskom energetskom miksu ugljen je zastupljen s oko 30 posto.

Japan, naime, nema puno vlastitih energenata pa ih je prisiljen uvoziti. Zbog toga se i dalje uvelike oslanja na ugljen, koji je lako dostupan: relativno je jeftin, lako ga je transportirati i pohranjivati (za razliku od npr. zemnog plina) te, možda i najvažnije, radi se o tržištu koje nije naročito podložno geopolitičkim previranjima (jer je ugljen rasprostranjen diljem svijeta pa se može kupiti od različitih dobavljača).

U Japanu stoga ne planiraju potpuno odustajanje od ugljena u skoroj budućnosti, posebno otkad su zbog nesreće u Fukushimi morali odustati od strategije prebacivanja na nuklearnu energiju. Umjesto toga, u tijeku su pokušaji da se spaljivanje ugljena učini okolišno prihvatljivim, kroz tehnološko unapređivanje termoelektrana te primjenu tehnologije za hvatanje i pohranjivanje ugljika [Nikkei Asia].

Japan je stoga i jedina država članica G7 koja nikad nije najavila potpuno napuštanje ugljena. Ostale članice su mahom i prije ovotjednog dogovora postignutog u Torinu najavljivale da ugljen ne namjeravaju koristiti još dugo.

Nedovoljno ambiciozno

Okolišni aktivisti planove G7, međutim, nazivaju nedovoljno ambicioznim. Iako razvijene države počinju prihvaćati realnost klimatske krize, postignuti politički dogovori još uvijek ne odražavaju stvarnu razinu ugroze.

“Ministri G7 trebaju biti primjer i uskladiti svoje obveze sa stvarnošću i hitnošću klimatske krize”, rekla je Claire Smith iz međunarodne organizacije Beyond Fossil Fuels.

Naime, postavljeni cilj napuštanja ugljena do 2035. nije u skladu s preporukama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i Međunarodne energetske agencije. Ova tijela smatraju da, ako doista želimo ograničiti zagrijavanje Zemlje na +1,5 °C s obzirom na predindustrijsko razdoblje, ugljen mora izaći iz uporabe najkasnije do 2030. godine, a do 2035. treba napustiti i korištenje zemnog plina.

Hrvatska je već otprije preuzela obvezu da će korištenje ugljena napustiti do 2033. godine. Za tada je, naime, predviđeno gašenje termoelektrane Plomin, jedine preostale termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj, najavio je premijer Andrej Plenković 2021. godine. Iz Zelene akcije tada su poručili kako je to predug rok i kako bi Hrvatska trebala ugasiti TE Plomin u narednih pet godina [Ekovjesnik].