Fosilne tvrtke trebale bi plaćati porez na klimatsku štetu

“Postoji cijena za zagrijavanje planeta. Trenutno je u velikoj mjeri nosi stanovništvo pogođeno sve intenzivnijim utjecajima klimatskih promjena. Proizvođači fosilnih goriva do sada su se izvukli s neplaćanjem. Iako su njihovi proizvodi temeljni uzrok krize”.

Tako počinje izvještaj međunarodne organizacije Stamp Out Poverty (Iskorijenimo siromaštvo), napravljen u suradnji s više organizacija posvećenih borbi protiv klimatskih promjena.

U izvještaju se predviđa uvođenje poreza na klimatsku štetu. U pitanju je porez koji bi plaćali proizvođači fosilnih goriva, a naplaćivao bi se shodno količini eksploatiranih fosilnih energenata (nafte, zemnog plina i ugljena). Iznos plaćenog poreza odražavao bi količinu stakleničkih plinova proizvedenog iskopavanjem i korištenjem tih energenata.

Ideja uvođenja poreza na klimatsku štetu krajnje je jednostavna: oni koji su krivi za klimatsku štetu i koji usto zarađuju na fosilnim energentima, glavnim uzročnicima klimatske krize, morali bi platiti i za sanaciju nastale štete. Tako prikupljen novac trebao bi ići siromašnijim svjetskim državama, koje trenutno trpe glavninu klimatske štete, a nemaju dovoljno sredstva da se sami nose s tim problemom.

U izvještaju se predlaže oporezivanje po inicijalnoj stopi od 5 američkih dolara po toni CO2. Međutim, ta bi stopa prema ovom prijedlogu rasla za dodatnih 5 dolara svake godine. Do kraja desetljeća takvim bi se porezom, samo od fosilnih tvrtki koje posluju u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), moglo prikupiti 900 milijardi dolara, navodi se u izvještaju. Kad bi se porez primjenjivao globalno, ukupno bi se do kraja desetljeća moglo prikupiti oko 3,5 bilijuna dolara.

Dogovor o međunarodnom fondu već postoji

U izvještaju se podsjeća kako je na međunarodnoj klimatskoj konferenciji COP27 u Dubaiju, u studenom 2022. godine, postignut sporazum o osnivanju međunarodnog Fonda za gubitke i štete (LDF). “Naš je stav da razvijene zemlje mogu prikupiti značajan dio sredstava koja trebaju biti uplaćena u LDF povećanjem oporezivanja industrije fosilnih goriva kroz mjere poput poreza na klimatsku štetu”, navodi se u izvještaju.

Nužnost brze i adekvatne kapitalizacije takvog fonda objašnjavaju na slučaju velikih poplava koje su 2022. zahvatile Pakistan. Naneseno je oko 15 milijardi dolara štete, a tome treba pridodati i otprilike isti iznos oportunitetnog troška, tj. ekonomskih gubitaka uzrokovanih poplavom. Da bi sanirao štetu, Pakistan se morao zadužiti u inozemstvu i tako dodatno opteretiti svoje ionako nestabilno gospodarstvo.

“Da je LDF postojao i bio dovoljno financiran, Pakistan bi mogao zatražiti bespovratna sredstva za obnovu i oporavak njihovih teško pogođenih zajednica na pravodoban način, sa znatno boljim kvalitativnim ishodom za veliki dio populacije”, navodi se u izvještaju.

Klimatska pravda

U zaključku izvještaja podcrtava se pravednost ovakvog zahtjeva, tj. podsjeća na povijesnu činjenicu da države koje su najmanje profitirale od fosilnih goriva trenutno snose najveću štetu izazvanu klimatskim promjenama, a koje se pak događaju prvenstveno zbog potrošnje fosilnih goriva.

“Zemlje OECD-a, od kojih su neke napredna gospodarstva G7, izgradile su svoje bogatstvo na temelju industrijalizacije. Većina stakleničkih plinova koji su uzrokovali globalno zagrijavanje rezultat su aktivnosti u tim zemljama, što je dovelo do povećanja razine gubitaka i šteta koje danas vidimo u svijetu. Stoga, te države trebaju prve, najdalje i najbrže kapitalizirati Fond za gubitke i štete. Porez na klimatsku štetu može biti glavni alat u skupu mjera za prikupljanje financijskih sredstava potrebnih za stvaranje LDF-a koji će biti primjeren svojoj svrsi. Njegova implementacija je izvediva i bila bi popularna. Željena je kako zbog ogromne koristi koju bi donijela zemljama i zajednicama pogođenima klimatskim promjenama, tako i, kroz domaću dividendu, zbog važnog doprinosa na nacionalnoj razini u financiranju prijelaza na čistu energiju i zelena radna mjesta. Potrebna je politička volja da se to ostvari. Pozivamo zabrinute građane, organizacije i zemlje širom svijeta da nam se pridruže u ostvarenju ovog cilja”, stoji u izvještaju.

David Hillman, direktor organizacija Stamp Out Poverty i jedan od autora izvještaja, za The Guardian je izjavio da njihovo istraživanje “pokazuje da najbogatije, ekonomski najmoćnije države, koje imaju i najveću historijsku odgovornost za klimatske promjene, ne moraju gledati nigdje dalje od njihovih fosilnih industrija da bi prikupile desetke milijardi dolara dodatnih poreznih prihoda”.

“Rigoroznije oporezivanje fosilne industrije sigurno je najpošteniji način za povećanje prihoda Fonda za gubitke i štete, kako bi se osiguralo da je dovoljno dobro financiran i primjeren svojoj svrsi”, kaže Hillman.

Istu stvar naglašava i direktorica britanskog Greenpeacea Areeba Hamid:

“Potrebno nam je usklađeno globalno vodstvo koje će prisiliti industriju fosilnih goriva da prestane s bušenjem i počne plaćati za štetu koju uzrokuje diljem svijeta. Porez na klimatsku štetu bio bi moćan alat za postizanje oba cilja: oslobađanje stotina milijardi financiranja za one koji su najviše pogođeni klimatskom krizom, dok istovremeno pomaže ubrzati brz i pravedan prijelaz s fosilnih goriva diljem svijeta.”