Donesen prvi zakon kojim se fosilna industrija tjera da snosi trošak klimatske štete

Američka savezna država Vermont prva je u svijetu donijela zakon kojim namjeravaju natjerati fosilnu industriju da snosi financijski trošak šteta izazvanih ekstremnih vremenskim pojavama, čija se učestalost povećava zbog klimatskih promjena.

Zakon je prošao oba doma parlamenta u Vermontu, uz podršku zastupnika obaju velikih američkih stranaka, Demokratske i Republikanske stranke. Protiv zakona glasala je tek manjina republikanskih zastupnika, koji tvrde da su zakonske odredbe neprovedive, tj. da će uvući saveznu državu Vermont u dugotrajnu i skupu sudsku borbu protiv najbogatijih svjetskih tvrtki [Vermont Public].

“Ponosan sam što će Vermont otići dalje od bilo koje druge države u prisiljavanju industrije fosilnih goriva da plati za uništenje uzrokovano klimatskom krizom”, izjavio je Bernie Sanders, popularni progresivni političar koji predstavlja Vermont u gornjem domu parlamenta Sjedinjenih Američkih Država [ABC News].

Još uvijek moguć veto

Donošenje ovog zakona potaknuto je velikim poplavama koje su na ljeto 2023. godine pogodile Vermont. U poplavama je dvoje ljudi smrtno stradalo te je nastala imovinska šteta koja se procjenjuje na oko milijardu dolara.

Donošenje sličnog zakona sad razmatraju i neke druge američke savezne države: New York, Kalifornija, Maryland i Massachusetts.

Prije nego što zakon stupi na snagu, mora ga potpisati guverner savezne države Vermont Phil Scott, član Republikanske stranke. On može odlučiti da će staviti veto, tj. da neće odobriti stupanje zakona na snagu. Međutim, zadnju riječ ipak ima parlament, koji guvernerov veto može rušiti dvotrećinskom većinom glasova.

Guverner Scott nije još potvrdio hoće li potpisati zakon, ili će ipak staviti veto. U ranijim je izjavama davao do znanja da bi mogao odbiti staviti svoj potpis na tekst zakona, ali za pretpostaviti je da će konačna odluka ovisiti o procjeni postoji li u parlamentu većina koja bi mogla poništiti njegov veto.

Fond za oporavak i otpornost

Američki fosilni giganti poput ExxonMobila, Chevrona i Shella zadnjih godina bilježe rekordne profite. Istovremeno, zajednice diljem svijeta trpe sve veću količinu štete uzrokovanu klimatskim promjenama potaknutih gomilanjem stakleničkih plinova (poput ugljičnog dioksida i metana) u Zemljinoj atmosferi. Glavni izvor emisija stakleničkih plinova je upravo fosilna industrija.

Zakon koji su izglasali predstavnici građana u Vermontu predviđa da će se fosilnim tvrtkama ispostaviti račun za emisije proizvedene između 1995. i 2024. godine. Izračun će se temeljiti na bazi podataka Carbon Majors, koja objedinjava podatke o ukupnim historijskim emisijama najvećih svjetskih zagađivača.

Novcem prikupljenim od fosilnih kompanija formirao bi se fond za otpornost i oporavak od klimatske štete, kojim bi upravljala Agencija za prirodne resurse savezne države Vermont. Novac se ne bi koristio samo za saniranje štete izazvane ekstremnim vremenskim pojavama, već i za pripremu i građenje otpornosti na buduće posljedice klimatskih promjena; ulagalo bi se u javnu infrastrukturu i prevenciju štetnih zdravstvenih posljedica klimatske krize.

Fosilna industrija protestira

Američka fosilna industrija je očekivano nezadovoljna razvojem događaja. Iz Američkog naftnog instituta (API), krovnog lobističkog tijela fosilne industrije, poručili su da se ubiranjem dodatnih prihoda od tvrtki koje eksploatiraju fosilna goriva zapravo usporava energetska tranzicija.

“Američka industrija zemnog plina i nafte radi na rješavanju klimatskih promjena i izgradnji budućnosti s nižim udjelom ugljika, dok istovremeno zadovoljava rastuće energetske potrebe svijeta. Ovaj prijedlog nije ništa drugo nego nepotrebna nova naknada na američku energiju koja bi samo zaustavila inovativni napredak u ubrzavanju rješenja s niskim udjelom ugljika dok isporučuje energiju potrebnu zajednicama”, rekao je Scott Lauermann iz API-ja za ABC News.

Prema američkom ministarstvu financija, šteta od klimatskih promjena u SAD-u je između 2018. i 2022. iznosila vrtoglavih 617 milijardi dolara. Iznos šteta u budućnosti će zbog dodatnog zagrijavanja Zemlje još rasti, što će imati utjecaj i na visinu troškova života; prema nedavnom izvještaju konzultantske kuće ICF, klimatska će kriza svakog Amerikanca rođenog 2024. tijekom života koštati oko pola milijuna dolara [CNBC].