Skoči do sadržaja
Foto: Nicolas Houdayer/Unsplash

Vodeći klimatski znanstvenici: Korporativna pohlepa nas vodi u katastrofu

calendar

Većina znanstvenika koji su radili na IPCC-jevim izvještajima smatra da će globalna temperatura porasti za barem 2,5 °C, iako imamo tehnologiju potrebnu da obuzdamo zagrijavanje.

Vodeći klimatski znanstvenici smatraju da će globalna temperatura porasti za barem 2,5 °C s obzirom na predindustrijske razine, tj. da međunarodna zajednica neće uspjeti ispuniti cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na maksimalno +1,5 °C s obzirom na predindustrijsko razdoblje.

Pokazuje to anketa koju je britanski dnevni list The Guardian proveo među klimatskim znanstvenicima. Kontaktirali su 843 znanstvenika koji su radili na izvještajima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Na njihov upitnik odgovorilo je 380 znanstvenika.

Najveća prepreka je korporativna pohlepa

Prikupljeni podaci odražavaju rašireni pesimizam među klimatskim znanstvenicima. Njih 77 posto vjeruje da će temperatura porasti za barem 2,5 °C. Gotovo polovica, njih 42 posto, vjeruje da će prosječna globalna temperatura rasti za barem 3 °C. Samo 6 posto anketiranih znanstvenika misli da će se zagrijavanje planeta uspjeti ograničiti na 1,5 °C.

Oko četvrtinu anketiranih čine žene. Oko petine anketiranih znanstvenica je The Guardianu kazalo da su zbog klimatske krize odlučile da neće imati djecu, ili da će imati manje djece nego što su željele.

Posebno je porazan podatak da, prema mišljenju 60 posto anketiranih znanstvenika, svijet ide prema klimatskoj katastrofi zbog nedostatka političke volje i korporativne pohlepe. Većina ispitanih znanstvenika smatra da već sad imamo na raspolaganju tehnologiju koja nam je potrebna da bi ograničili globalno zagrijavanje, ali to ne radimo zbog lobističkih napora industrije fosilnih goriva i srodnih im zagađivača.

Rezultat bi mogla biti budućnost u kojoj će se pojedini dijelovi svijeta, prvenstveno siromašnije zemlje tzv. globalnog juga, suočiti s nestašicama hrane i vode, što će potencirati masovne migracije i oružane sukobe oko sve oskudnijih resursa. Klimatska kriza izgledno će osjetno narušiti životni standard i u bogatijim zemljama, koje će se morati nositi sa sve razornijim posljedicama ekstremnih vremenskih pojava, ali i s inflacijom potaknutom posljedicama klimatskih promjena.

Borba ne smije stati

“Nastavljamo sa svojim poslom zato što moramo, zato da moćnici ne mogu reći da nisu znali. Znamo o čemu govorimo. Oni će moći reći da ih nije bilo briga, ali nitko neće moći reći da nije znao”, kaže za The Guardian klimatska znanstvenica iz Meksika Ruth Cerezo-Mota.

“Redovito se suočavam s trenucima očaja i krivnje jer nismo uspjeli brže mijenjati stvari, a ti su osjećaji postali još snažniji otkad sam postao otac. Ali u tim trenucima postoje dvije stvari koje mi pomažu: sjetim se koliko napretka se dogodilo otkad sam počeo raditi na ovoj temi 2005. godine i podsjetim se da svaka desetina stupnja puno znači. Zbog toga i dalje ima smisla nastaviti s borbom”, kaže francuski znanstvenik Henri Waisman.

Sličnu poruku u uredničkom komentaru šalje i redakcija The Guardiana. Iako njihovo istraživanje pokazuje rašireni pesimizam među znanstvenicima, a neki otvoreno govore i o depresiji koju im izaziva politička neodlučnost svjetskih lidera, borba za sistemske promjene koje će omogućiti rješavanje brojnih i slojevitih problema s kojima nas suočava klimatska kriza ne smije stati.

“Pojedinačne radnje mogu se činiti uzaludnima s obzirom na veličinu zadatka. No, one također mogu izgraditi kolektivnu svijest, osjećaj da je promjena moguća i zamah za širi sustavni napredak. Baš kao što postoje klimatske prekretnice, postoje i društvene prekretnice. Izuzetno je važno što brže dosegnuti ove potonje”, poručuje uredništvo britanskog dnevnog lista.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.