Jedna udruga preuzima skrbništvo nad dijelovima Nature 2000. Što to znači?

“Želimo zaštiti mora od nas. Zašto? Za nas”

Tim je riječima biolog Hrvoje Čižmek, predsjednik udruge “Društva istraživača mora – 20000 milja”, završio svoje predavanje održano u sklopu potpisivanja ugovora kojim se toj udruzi daje skrbništvo nad područjima ekološke mreže Natura 2000 na otoku Silbi.

Riječ o prvom takvom projektu na razini države koji podrazumijeva to da javna ustanova zadužena za upravljanje ekološkom mrežom dio svog posla prebacuje na organizaciju civilnog društva. U ovom slučaju, radi se o ustanovi Natura Jadera koja se brine područjima pod Naturom 20000 u Zadarskoj županiji.

Društvo istraživača mora na skrb je dobilo dva područja ekološke mreže – podmorje koje uključuje naselja posidonije te Silbenske grebene na kojima se nalaze endemična vrsta limonium te istočno submediteranski suhi travnjaci.

Povjeravanje skrbi o zaštićenom području dodjeljuje se na period od devet godina, koliko i traje Plan upravljanja područjima ekološke mreže otoka Silbe, donesen prošle godine.

Podsjetimo, Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju. Ekološka mreža u Hrvatskoj obuhvaća 25.956 km2 i pokriva 36,8 % kopnenog teritorija te 9,3 % mora.

Sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice, a njima upravljaju javne ustanove.

Ugovorom koji je potpisan danas na Silbi to se mijenja, odnosno vrata institucionalnog sudjelovanja u zaštite prirode otvaraju se pojedincima i udrugama koji se i inače time bave.

Presedan u zaštiti prirode

“Želimo biti primjer dobre prakse, još učinkovitije upravljati ekološkom mrežom te rasteretiti javne ustanove. U Europi je ovo relativno nova stvar koja se odnedavno provodi”, kaže Čižmek.

“Društvo istraživača mora – 20000 milja” na širem silbanskom području prisutno je već osam godina.

Članovi udruge, mahom biolozi, ronioci i istraživači, rade redovita istraživanja naselja posidonije, grebena, algi, morskih špilja itd. Osim toga, organiziraju i brojne edukativne aktivnosti za djecu i mlade te akcije čišćenja obale i plaža. Silba im je baza i za internacionalnu ljetnu školu biologije koja se održava već četiri godine, i na koju dolaze studenti iz cijelog svijeta. Kao takvi, “nametnuli” su se kao dobar partner županijskoj ustanovi.

Sve navedene aktivnosti udruga će nastaviti provoditi i dalje, s tim da će im dodati i one koje se odnose na provođenje Plana upravljanja ekološkom mrežom na Silbi.

Ono što neće raditi jest nadzor aktivnosti na tom području, što će i dalje biti posao lučke kapetanije, policije itd.

“Želimo ojačati status zaštite područja ekološke mreže, brendirati Silbu kao primjer prvog uspješnog suupravljačkog odnosa u području zaštite prirode. Osim toga, želimo da se ovakva praksa nastavi i u slučaju drugih udruga i zaštićenih područja. Drugim riječima, namjera nam je uspostaviti smjernice za uspostavu skrbničkog upravljanja i za druge aktere”, navodi Čižmek.

Kako bi došli do potpisivanja ugovora s Naturom Jaderom i kako bi se prilagodili postojećem zakonodavstvu, “Društvo istraživača mora – 20000 milja” sudjelovalo je u projektu koji je podrazumijevao upravo osmišljavanje nacrta takvog dokumenta. Draft do kojeg su došli sada stoji na raspolaganju institucijama, ali i svim udrugama i pojedincima koji bi se uključili u ovakav model upravljanja ekološkom mrežom.

Glavni ciljevi “skrbništva”, navodi, jest uspostavljanje zone stroge zaštite koja se odnosi na Silbenske grebene te poboljšati stanje naselja posidonije.

“Posidonija je na Silbi u dobrom stanju, osim na par lokacija gdje baš i nije. To ćemo se potruditi popraviti u narednih par godina. Ima nekoliko plaža s naplavinama lišća posidonije, na jednoj ima najviše naplavine u Hrvatskoj, možda čak i u ovom dijelu Sredozemnog mora. To će također biti dio našeg istraživanja”, kaže Čižmek.

Sve aktivnosti, navodi, planiraju provoditi kroz suradnje s institucijama, nadležnim ministarstvom, Zavodom za zaštitu prirode i međunarodnim tijelima, ali i sa lokalnim udrugama, profesionalnim i rekreativnim ribarima te lokalnim stanovništvom. Namjeravaju surađivati i sa znanstveno-istraživačkim institucijama, studentima na stručnim praksama, ali i posjetiteljima koji dolaze na Silbu.

Mogućnosti

Damir Perić, ravnatelj javne ustanove Natura Jadera, naglasio je kako na zaštitu prirode ne treba gledati kao na niz nekih ograničenja te da upravljanje ekološkom mrežom podrazumijeva da ona zapravo traži partnera u čovjeku.

“Nemamo puno ljudstva i djelatnika te je upravo ova suradnja jedan od načina kako uspješno provoditi planove upravljanja. Ne želim da ispadne da mi prebacujemo lopticu odgovornosti na nekog drugog. I dalje ćemo surađivati kao što je bio slučaj i do sada. Na Silbu dolaze mladi biolozi u sklopu kampa koji se ovdje organizira, i u sklopu kojeg oni ovdje uče putem volonterskog rada. Ako bude mogućnosti, potaknut ćemo ih s nekim financijskim sredstvima. Pustit ćemo ovaj projekt da se odvija svojim tijekom, a onda se opet možemo naći za dvije, tri godine kako bi vidjeli što smo napravili u međuvremenu”, kaže Perić.

Upitali smo Zorana Šikića, predsjednika Županijske skupštine Zadarske županije i člana Upravnog vijeća Natura Jadere, postoji li kakav okvir za financiranje aktivnosti udruge koja je preuzela dio posla  na sebe.

“Dio sredstava koji je u proračunu ustanove bio predviđen za aktivnosti na ovim područjima bit će preusmjeren udruzi. Nije riječ o velikom iznosu, radi se o svega nekoliko tisuća eura. Međutim, mislim da će ovaj oblik suradnje donijeti nove perspektive u financiranju iz europskih fondova. Često su nevladine organizacije puno prihvatljiviji predlagatelji projekata nego javne ustanove”, kaže Šikić te dodaje kako je trećina Hrvatske pod Naturom 2000.

S postojećim kapacitetima, navodi, nije lako kvalitetno upravljati svim tim područjima.

S tom tvrdnjom slaže se i Morana Bačić, stručna voditeljica u javnoj ustanovi Natura Jadera. Istaknula je kako je, osim očuvanja prirode, dugoročno najvažnija stvar u sklopu ovog projekta edukacija odraslih, ali onih najmlađih, sve kako bi se razvili u odgovorne i savjesne pojedince.

“Nije zaštita prirode odgovornost samo činovnika i administracije, nego svih nas”, kaže Bačić.

Zona stroge zaštite

Budući da je namjera udruge Silbenske grebene dovesti do većeg stupnja zaštite, zanimalo nas je što to točno znači.

Tim povodom popričali smo s Marijom Kuljerić iz Društva za obnovu i zaštitu kulturne baštine Silbe, koje na ovom otoku djeluje već desetljećima.

Otkrila nam je kako se inicijativa za zaštitom prirode Silbe rodila još krajem 70-ih. Naime, mještani Silbe tada su izrazili želju da se to područje proglasi “Parkom prirode Silba”.

“Već osamdesetih, tada u suradnji s PMF-om, ta je inicijativa otišla van okvira Silbe i Zadra. Nažalost, propala je. Ponovno se takva ideja rodila krajem 90-ih i početkom 2000-ih, s ciljem da se zaštite grebeni i podmorje te da se područje oko grebena proglasi zaštićenim krajobrazom. Izradila se bila i podloga, ali i ta je inicijativa propala zbog iste stvari kao i ona prethodna – zbog nedostatka financijskih sredstava”, kaže Kuljerić.

Ekološka mreža Natura 2000 podrazumijeva da je dozvoljena određena gospodarska aktivnost.

“Međutim, ono što mi želimo jest da se proglasi no take zona. Nema gospodarskog ribolova i nema ribolova mrežama. Takve zone služe kako svojevrsni dječji vrtići; sigurne zone za ribe u kojima jako brzo dolazi do obnove ribljeg fonda. Nitko ih ne lovi i nitko ih ne straši, stoga se mogu opustiti i razmnožavati”, kaže Kuljerić te dodaje kako Silba ima raznolik riblji fond, što je posljedica udaljene lokacije, razvedenosti obale itd.

Uvođenjem takve vrste zabrane, područje oko grebena bi se napunilo ribom koja bi se onda “prelijevala” u okolna područja, gdje se može ribariti.

Drugim riječima, zabrana ribolova na određenom području često rezultira povećanjem broja jedinki u okolnim područjima, što svakako ide u korist tamošnjim ribarima.