Koliko su hrvatski građani zabrinuti zbog klimatskih promjena?
Istraživanje provedeno u 19 država pokazuje da su Hrvati zabrinuti zbog klimatskih promjena, ali ne smatraju ih prioritetom. Puno više ih brinu javno zdravstvo, korupcija i životni standard.
Hrvatski građani su vrlo zabrinuti zbog klimatskih promjena, ali im taj problem svejedno nije naročito visoko na listi prioriteta.
Pokazuje to međunarodno istraživanje koje je provela njemačka socijaldemokratska Zaklada Friedrich Ebert. Analizu temeljenu na izvještaju za Hrvatsku napisao je Branko Ančić, sociolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (a ujedno i zastupnik stranke Možemo u zagrebačkoj Gradskoj skupštini).
“Studija FES SINUS jasno pokazuje da je prepoznavanje klimatskih promjena kao važne teme u porastu, a trenutačna srednja vrijednost od 7,6 sugerira da šira javnost teži percepciji klimatskih promjena kao značajnog problema. To govori kako ljudi koji žive u Hrvatskoj znaju prepoznati važnost klimatskih promjena, a gotovo 80 % njih izražava strah što se tiče njihovih posljedica”, piše Ančić.
“Što se tiče straha od konkretnih posljedica klimatskih promjena, važno je istaknuti da hrvatski građani prvenstveno izražavaju zabrinutost zbog porasta ekstremnih vremenskih nepogoda (64 %), nestašice vode u svakodnevnom životu (56 %) te izumiranja životinjskih i biljnih vrsta (50 %). U manjoj se mjeri strahuje (oko 40 %) od vojnih sukoba zbog sirovina i vode, narušavanja zdravlja i kvalitete života, šumskih požara i sušenja šumskih stabala, porasta humanitarnih kriza i širenja (novih) bolesti. Zanimljivo je da su gospodarske štete i povećana imigracija strahovi koji manje prevladavaju među ispitanicima, što vjerojatno treba pripisati činjenici da te posljedice nisu bile u širem spektru vidljive ili prisutne u Hrvatskoj, što za posljedicu ima ovakvu percepciju javnosti i razinu zabrinutosti. Iz ovoga možemo zaključiti kako su specifični strahovi hrvatskih građana od klimatskih promjena usmjereni prema opipljivim i neposrednim utjecajima, poput ekstremnih vremenskih nepogoda, nestašice vode i izumiranja vrsta”, stoji u Ančićevoj analizi.
Kada ih se pita tko bi trebao najviše doprinijeti rješavanju klimatske i ekološke krize, najviše građana, njih 61 posto, ističe odgovornost Vlade RH. Na drugom mjestu (51 posto) je Europska unija, a na trećem mjestu vide vlastitu ulogu (njih 41 posto na ovo pitanje ponudilo je odgovor “građani u lokalnoj zajednici”). Dodatnih 35 posto građana ističe nužnost doprinosa hrvatskih gospodarstvenika, a 34 posto smatra da tu ima posla i za lokalnu samoupravu.
Međutim, kad su hrvatski građani u istraživanju zatraženi da problematiku zaštite okoliša, prirode i klime pozicioniraju na listi prioriteta, pokazalo se da su im brojne druge teme ipak važnije.
Veću važnost dodijelili su tako javnom zdravstvenom sustavu i njezi (53 posto), vladavini prava i borbi protiv korupcije (53 posto), inflaciji (48 posto), mogućnosti zapošljavanja i prikladnim plaćama (47 posto), dostatnim mirovinama i mirovinskom osiguranju (42 posto), socijalnoj pravdi (42 posto), gospodarskom razvoju i konkurentnosti (38 posto) te obrazovanju (30 posto). Tek zatim slijedi zaštita okoliša, prirode i klime, što prioritetnom političkom temom smatra tek 22 posto anketiranih.
Znatno je to odstupanje od prosjeka koji se dobije kad se promatraju odgovori u svih 19 država u kojima je provođeno istraživanje. U kumulativnom uzorku anketirane građane također najviše brine problematika javnog zdravstva (56 posto), a slijede inflacija (48 posto) te obrazovanje (37 posto). Problematika zaštite okoliša, prirode i klime je na četvrtom mjestu (34 posto).
Usporedba po promatranim državama otkriva da anketirani građani iznadprosječnu važnost zaštiti okoliša, prirode i klima pridaju uglavnom u razvijenijim državama, poput SAD-a, Kanade i država Zapadne Europe. Jedini izuzetak su građani Srbije, gdje 40 posto anketiranih ovu temu smatra politički prioritetnom.
U Hrvatskoj samo 22 posto građana uvrštava ovu temu među političke prioritete, isto kao u Grčkoj, i to je najmanji postotak među svim promatranim državama. Posebno je to zanimljivo ako uzmemo u obzir da je Mediteran tzv. vruća točka Europe, tj. da su mediteranske države u skupini zemalja koje najviše ugrožavaju ekstremne vremenske pojave čija učestalost se povećava upravo zbog klimatskih promjena.
ISPRAVAK (29.05.2024.) – Izvorno je u ovom članku netočno stajalo da je Zaklada Friedrich Ebert povezana s njemačkom Socijaldemokratskom partijom (SPD). Iako je SPD nakon smrti prvog njemačkog predsjednika osnovao Zakladu koja nosi njegovo ime, od 1954. Zaklada Friedrich Ebert djeluje neovisno od SPD-a.