Njemačka, Austrija i Italija planiraju razvijati koridor za zeleni vodik
Koridor nazvan SoutH2 jedan od pet planiranih europskih koridora za vodik i smatra se važnim za razvoj tržišta obnovljivih goriva, iako je europski zeleni vodik još u povojima.
Njemačka, Austrija i Italija potpisali su zajedničku izjavu o namjeri razvoja južnog koridora za uvoz zelenog vodika iz zemalja sjeverne Afrike. Cjevovod dugačak 3300 kilometara opskrbljivao bi vodikom industrijska središta te tri zemlje i bi bio operativan do 2030. godine.
Kako je na svojoj stranici objavilo njemačko ministarstvo za gospodarstvo i zaštitu klime, u tu je svrhu osnovana trilateralna radna skupina namijenjena okupljanju operatora prijenosnih sustava, nacionalnih regulatorna tijela, financijskih institucija kao i potencijalnih kupaca i proizvođača vodika.
Resorni ministar Robert Habeck prilikom potpisivanja sporazuma prošli tjedan u Briselu rekao je kako će južni koridor igrati važnu ulogu u opskrbi južnih njemačkih saveznih država.
“Razvoj prekograničnog europskog tržišta vodika jamstvo je ubrzanja energetske tranzicije, a posebice dekarbonizacije sektora s visokim emisijama CO2. Dobro funkcionirajuća prekogranična infrastrukturu cjevovoda za vodik na ovoj ruti može biti veliki korak u izgradnji potpuno umrežene europske vodikove mreže te važan doprinos energetskoj sigurnosti Njemačke”, poručio je.
Koridor nazvan SoutH2, jedan od pet planiranih europskih koridora za vodik, prošle je godine od Europske komisije dobio status projekta od zajedničkog interesa (PCI), važnog za razvoj tržišta obnovljivih goriva.
EU do 2030. godine planira trošiti 20 milijuna tona vodika, od kojih se pola odnosi na “domaći” vodik, proizveden u EU, a pola na onaj uvezen s tržišta van Europe (1, 2).
Čisti europski vodik zasad postoji samo na papiru
Međutim, kako je nedavno objavila konzultantska kuća Strategy&, čisti vodik u EU zasad postoji samo na papiru. Naime, on bi se trebao proizvoditi elektrolizom, odnosno, uz pomoć struje iz obnovljivih izvora energije, zbog čega je potrebno izgraditi 120 gigavata kapaciteta za elektrolizu.
To bi značilo da bi EU do 2030. godine trebala izgraditi elektrolizatore kapaciteta 20 gigavata godišnje.
Trenutno je, navodi Strategy&, u pogonu svega 200 megavata, a postrojenja snage tri gigavata još su u fazi izgradnje (1, 2).
