Pada tržište ugljičnog offseta
Vrijednost tržišta offseta emisija lani je bila 723 milijuna dolara, znatno manje nego 2022. godine kada je iznosila 1,9 milijardi dolara.
Znanstvenici i novinari već neko vrijeme izvještavaju kako kompenzacije ugljika malo toga čine za ublažavanje klimatske krize. Protekla godina pokazala je da su se te spoznaje reflektirale i na vrijednost samog tržišta ugljičnog offseta za zaštitu prašuma; ono se u 2023. godini smanjilo za 61 posto u odnosu na godinu prije, 2022. (1, 2).
Pokazalo je to istraživanje neprofitne inicijative Ecosystem Marketplace koja prikuplja podatke o tržištu ugljika od brokera i trgovaca, i koja je nedavno izvijestila kako je njegova vrijednost lani bila 723 milijuna dolara, znatno manje nego 2022. godine (1,9 milijardi dolara).
Ugljična kompenzacija odnosi se na kredite koje pojedinci ili tvrtke mogu kupiti kako bi smanjili svoj ugljični otisak. Prostor je to za brojne manipulacije koje se u suštini svode na to da tvrtke nastavljaju sa zagađivanjem kojeg potom umanjuju jer su na drugom kraju svijeta odlučile posaditi šumu, ili financirati neki drugi klimatski projekt.
Napuhavanje vrijednosti offset projekata i kršenja prava lokalnih zajednica
Tom se praksom, prema analiza portala Carbon Brief, služi dvije trećine najvećih svjetskih kompanija koje žele biti ugljično neutralne. Svega osam posto takvih projekata odnose se na uklanjanje CO2 iz atmosfere, najviše kroz sadnju drveća, a više od polovice projekata su pak REDD+ projekti (reducing emissions from deforestation and forest degradation) koji se odnose na zaštitu šuma, i za koje se često prenaglašava njihov utjecaj na klimu.
Nadalje, prošlogodišnja opsežna istraga Guardiana pokazala je da su kompenzacije ugljika koje su koristili Disney, Shell, Gucci i druge velike korporacije uglavnom bezvrijedne, te da bi zapravo mogle pogoršati globalno zagrijavanje. Osim toga, projekti ugljičnih kompenzacija često su povezani i sa kršenjem prava domorodačkih zajednica.
Jedna od kompanija koja se bavi ugljičnim kompenzacijama, konzultantska tvrtka Valietera, osporila je podatke iz izvješća inicijative Ecosystem Marketplace.
Treba zaštititi šume, ali kako?
Iako su za The Guardian naveli kako je izvješće nepotpuno te se oslanja na anketu u kojoj sudjeluje sve manje ispitanika, priznali su kako je tržište kompenzacije ugljika prošle godine ipak doživjelo pad.
Profesorica s britanskog Sveučilišta Bangor Julia Jones, koja je ujedno radila i na prethodno spomenutoj istrazi Guardiana, mišljenja je da su potrebne hitne reforme kako bi tržište ugljičnog offseta funkcioniralo kako spada. Međutim, smatra kako medijski natpisi o pitanju kredibiliteta određenih ugljičnih kompenzacija ostavljaju dojam kako je usporavanje deforestacije prašuma prevara.
“Hitno je potrebno dramatično više financiranja kako bi se zaustavio gubitak šuma i vitalnih usluga koje one pružaju. Poboljšano tržište ugljika moglo bi igrati ključnu ulogu u osiguravanju tog financiranja”, rekla je (The Guaridan).