Uklanja se ferata na Dinari, planinari se pitaju zašto

Park prirode Dinara najmlađi je park prirode u Hrvatskoj. No iako je  Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara donesen u veljači 2021. godine, još uvijek nije formirana javna ustanova koja bi upravljala tim, 12. parkom prirode u Hrvatskoj.

Vladu je zakon obvezao da u roku od godinu dana uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanjem Parkom prirode Dinara. Ona je to trebala učiniti do veljače 2022. godine, ali nije. Spor se vodi oko toga gdje će biti smještena buduća javna ustanova koja će upravljati Parkom prirode Dinara. Dok se ne postigne dogovor ili dok nadležno ministarstvo ne presiječe i donese odluku, Dinara će ostati park prirode tek na papiru.

Dinara je najviša planina u Hrvatskoj, a njen najviši vrh Dinara (iako se češće koristi naziv Sinjal, što je lokalizam kijevskog kraja) visok je 1 831 metar.

Park prirode Dinara nalazi se na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. On obuhvaća područje hrvatskog dijela planina Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišnog i gornjeg dijela toka rijeke Cetine te krških polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).

„Krajobrazno, ovo područje obilježeno je kontrastom visoko-planinskog krškog područja, siromašnog vodom i s često strmim i nepristupačnim liticama, ali i prostranim planinskim pašnjacima, te rijeke Cetine uz čiji tok su se oblikovala vlažna krška polja, plodna i bogata životom“, stoji među ostalim na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odnosno u novom ustroju Ministarstva gospodarstva (Ministarstvo održivog razvoja i zelene tranzicije još nema svoje mrežne stranice), u dijelu u kojem se prikazuju parkovi prirode u Hrvatskoj.

„Krajobrazno najmarkantnija pojava koja obilježava vizuru Dinare su gotovo okomite litice stijena upečatljive slojevitosti. Ovdje nije prisutan velik broj vrsta flore i faune, a pod liticama stijena često se razvijaju sipari ili točila specifičnog flornog sastava, s nekim vrijednim i endemičnim biljnim zajednicama i njihovim predstavnicima.

Očuvanost područja, raznolikost staništa, ali i specifičan položaj pojasa Dinarskog krša u Hrvatskoj, te činjenica da je ovo područje služilo kao refugij mnogim europskim vrstama u vrijeme oledbi, neki su od najvažnijih razloga visokog stupnja biološke raznolikosti i endemičnosti ovog područja. Visok stupanj endemičnosti možda se najbolje očituje u vrstama špiljske faune, od kojih su brojne endemične za područje Dinarida“, navodi se u opisu Parka prirode Dinara.

Čija je Dinara?

No, za razliku od drugih parkova prirode, u ovom slučaju izostaju servisne informacije poput naziva javne ustanove, adrese, mjesta za prodaju karata, uputa za dolazak, ulaza u park….

Najmlađi park prirode nema ni svoje mrežne stranice i tako će biti dok god se dvije županije kroz koje se Park prirode Dinara prostire ne dogovore u kojoj će biti sjedište, a „natječu se“ Vrlika u Splitsko-dalmatinskoj i Kijevo u Šibensko-kninskoj županiji [1, 2, 3].

Vlada je, međutim, u listopadu 2023. godine, kako bi ublažila vlastitu grešku i probijanje svih zakonskih rokova za osnivanje javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Dinara, dio tog posla privremeno dodijelila dvjema postojećim javnim ustanovama koje su i prije proglašenja Parka prirode Dinara skrbile o ekološkoj mreži na području Dinare.

Naime, Dinara je zaštićena od 2013. godine kao dio ekološke mreže EU i to kao područje očuvanja ptica (POP) te kao područje očuvanja vrsta i staništa (POVS). Tako se unutar granica Parka prirode Dinara, potpuno ili dijelom svoje površine, nalazi ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000; dva  područja očuvanja značajna za ptice te devet područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove.

Područjima ekološke mreže unutar Parka prirode Dinara, dok Vlada uredbom ne donese odluku o osnivanju javne ustanove, upravljaju Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije – Priroda i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ, svaka u dijelu svoje mjesne nadležnosti.

„Mi obavljamo prirodoslovna istraživanja na području ekološke mreže, ali nikakvih ovlasti za sankcioniranje nemamo. Na području Parka prirode Dinara nema čuvara prirode i jedino je Državni inspektorat nadležan za kažnjavanje“, kaže nam Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove MORE i KRŠ koji se nada da će se Javna ustanova za upravljanje Parkom prirode Dinara biti što prije ustrojena jer je sadašnje stanje „na rubu sive zone“.

Kako navodi Lažeta, javna ustanova kojom on upravlja kao i Javna ustanova Priroda nalaze se u interregnumu, odnosno periodu međuvlašća. Tako, primjerice, Javna ustanova MORE i KRŠ ne može samostalno postupati u slučaju bilo kakve devastacije izvora rječice Grab ili Rumina (pritoka Cetine) koji su do proglašenja Parka prirode Dinara bili zaštićeni kao značajni krajobrazi.

U slučaju bilo kakve devastacije na tim lokalitetima unutar Parka prirode Javna ustanova MORE i KRŠ traži postupanje Državnog inspektorata, odnosno inspektora zaštite prirode.

Inspektorat naložio uklanjanje ferate

Park prirode Dinara u zadnjih desetak dana postao je vidljiv upravo zbog jednog rješenja Državnog inspektorata. Ono je naložilo uklanjanje metalne sajle s pripadajućim klinovima s Dinare [1, 2], odnosno klinčanog puta – ferate (od tal. via feratta).

Među dijelom planinarske zajednice uklanjanje ferate na Dinari izazvalo je zgražanje jer se ona smatra jednom od najljepših i najizazovnijih u Hrvatskoj. Duga je 1 700 metara, postavljena je mahom po trasama starih alpinističkih smjerova, a u njenom postavljanju sudjelovao je niz planinara i alpinista uglavnom iz splitske Planinarske udruge Dinaridi.

Ta je udruga u zadnja dva desetljeća značajno pridonijela očuvanju područja Dinare ne samo kroz održavanje i izgradnju planinarske infrastrukture, već i čišćenje područja devastiranog tijekom Domovinskog rata.

„Povodom dopisa tadašnjeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim se traži postupanje radi utvrđivanja činjeničnog stanja vezano za zahvat izvođenja radova, metalne sajle s pripadajućim klinovima na Dinari, inspekcija zaštite prirode je obavila inspekcijski nadzor i utvrdila da je predmetni zahvat izveden još 2018. godine, a da za isti nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu sukladno odredbi članka 30. Zakona o zaštiti prirode“, objasnili su nam iz Državnog inspektorata.

Pritom navode kako je od ministarstva koje je tražilo njihovo postupanje zatraženo očitovanje „vezano na mogući štetni utjecaj uklanjanja postojeće metalne sajle sa pripadajućim klinovima na prirodne vrijednosti“. Ministarstvo se očitovalo „da uklanjanjem istog neće doći do negativnih utjecaja na prirodne vrijednosti te da se uklanjanje metalne sajle s pripadajućim klinovima ocjenjuje dugoročno pozitivnim za očuvanje prirode s obzirom da je potrebno osigurati prirodnost staništa bez utjecaja posjećivanja u toj osjetljivoj zoni“.

Stoga je inspekcija zaštite prirode naredila uklanjanje metalne sajle s pripadajućim klinovima. Nju treba ukloniti, kako su nam pojasnili iz Državnog inspektorata, planinarska udruga koja ju je i postavila. Drugim riječima, za uklanjanje ferate s Dinare zadužena je PU Dinaridi.

Planinari i orlovi

Ta udruga za sada ne želi komentirati rješenje inspektora i nadaju se razgovoru s Marijom Vučković, novoimenovanom ministricom održivog razvoja i zelene tranzicije, kako bi se našlo najpovoljnije rješenje za feratu.

Odluka Državnog inspektorata široj javnosti koja je sudjelovala u pripremnim radnjama za proglašenje Dinare parkom prirode, pa tako i onima koji su feratu osmislili, ne bi trebala biti naročito iznenađenje, s obzirom na to da se u pripremnim studijama za proglašenje tog područja parkom prirode, kao i kasnijem planu upravljanja tim područjem, govori o regulaciji statusa ferate.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode još je 2020. godine u stručnoj podlozi za zaštitu budućeg Parka prirode Dinara naveo „potrebu reguliranja potencijalne aktivnosti sportskog penjanja na liticama važnim za gniježđenje značajnih vrsta ptica“.

„Tijekom proteklih desetak godina istraživanja orintofaune Dinare bila su usmjerena planinskim staništima ptica – Udruga BIOM provela je preliminarna istraživanja ornitofaune planinskih staništa tj. pet ciljnih vrsta ptica koje na tim staništima obitavaju: suri orao, sivi sokol, jarebica kamenjarka, vrtna strnadica i planinska ševa“, stoji, među ostalim, u stručnoj podlozi iz 2020. godine. Kao jedna od kritično ugroženih vrsta koje se gnijezde na stijenama Dinare navodi se suri orao.

Kako proizlazi iz nacrta „Plana upravljanja zaštićenim područjem i područjima ekološke mreže: Dinara i Cetina“, ferata na Dinari postavljena je upravo preko stijena „koje su važne za gniježđenje surog orla i stanište divokoze te se nalaze u području koje će biti u strogoj zaštiti“.

„Na temu ferate organiziran je i zaseban sastanak s dionicima koji je okupio predstavnike HGSS-a iz stanica Split i Šibenik, te predstavnike iz Planinarskog društva Dinaridi. Sastankom je zaključeno da je ferata kao posjetiteljska infrastruktura napravljena u najboljoj namjeri obogaćivanja posjetiteljskog doživljaja Dinare, ali da se prilikom planiranja zahvata nije poštovala zakonska procedura, te je ferata izvedena na način da nije u skladu sa zaštitom prirode. Javna ustanova bi nakon osnivanja trebala osigurati da se ferata ukloni s područja“, stoji u nacrtu Planu upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže: Cetina i Dinara. Taj je dokument objavljen krajem srpnja 2023. godine te je o njemu provedena javna rasprava.

Udruga BIOM: Ne trebaju svi dijelovi prirode biti pristupačni posjetiteljima

U izradi Plana upravljanja sudjelovala je i udruga BIOM. Na naš upit da nam pojasne zbog čega je ferata štetna za područje na kojem je postavljena ističu kako je mir iznimno bitan element ekosustava nepristupačnih litica.

„Životinjske vrste u ovom ekosustavu nisu prilagođene na uznemiravanja jer je sigurnost glavni razlog zašto tu žive. Tu se zadržavaju sigurne od ljudi, ali i raznih predatora. Kretanjem ljudi po liticama se taj element kompromitira i brojne vrste napuštaju područje. Upravo zbog našeg sve boljeg razumijevanja negativnog utjecaja uznemiravanja se na razini EU razvija mreža strogo zaštićenih područja od kojih su i južne litice Dinare (Sinjala) jedno od područja predviđenih za strogu zaštitu“, navode iz BIOM.

Naglašavaju pritom kako u Hrvatskoj i inače imamo izražen problem uznemiravanja na liticama zbog kojeg gubimo vrste kao što je suri orao, sivi sokol, ušara…

„Nažalost, brojni posjetitelji prirode ne razumiju da je priroda mnogo više od poligona za ekstremne sportove niti da trebaju svi dijelovi prirode biti pristupačni posjetiteljima“, objašnjavaju u BIOM-u.

Formalni razlog inspekcije za uklanjanje ferate je izostanak procjene prihvatljivosti tog zahvata na ekološku mrežu (iako tada Dinara nije bila park prirode, bila je pod zaštitom kroz ekološku mrežu Natura 2000). Zanimalo nas je bi li naknadna izrada nedostajuće dokumentacije osigurala opstanak ferate.

„Cijelo područje je planirano za strogu zaštitu i ferata je tu ozbiljna ilegalna smetnja, problem je daleko od samo formalnog“, naglašavaju u BIOM-u.

Kako su stijene na kojima je postavljen klinčani put bušene, zanimalo nas je i može li njegova demontaža biti upitna za ekološku mrežu.

„Uklanjanjem ferate i prateće infrastrukture priroda se vraća u izvorno stanje. Veći je problem da metalni elementi ostanu u stijeni jer osim mogućnosti ilegalne upotrebe, dugoročno ostavljaju vidljive promjene kemizma na mjestima ubušivanja. Ali i tu je problem samo vizualne prirode, nema nekih značajnijih negativnih utjecaja na ekološku mrežu“, navode iz BIOM-a.

Osim toga, ističu u BIOM-u, nemoguće je procjenjivati vrijednost nekog područja nakon što je zahvat obavljen. Dodaju i kako su „baš na području južnih litica Dinare (Sinjala) redovito bilježeni suri orlovi dok se nije počela graditi ferata“.

Dodaju i kako je Plan upravljanja zaštićenim područjem razvijen i odobren, a počet će se primjenjivati tek kada se formira Javna ustanova koja ga prihvaća kao vlastiti plan.

Davorin Marković: Ferata ništa ne ugrožava

Posve drugačije mišljenje od BIOM-a iznosi biolog i speleolog Davorin Marković, od 2003. do 2013. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode. On je i jedan od začetnika ideje proglašenja Parka prirode “Dinara” i izrade stručne podloge za proglašenje Parka.

“Prema svim podacima koje do danas struka i znanost ima, ta ferata ne smeta i ne ugrožava ni floru ni faunu ni geologiju. Dapače, ona je doprinos sigurnosti jer se alpinisti i planinari neće sami penjati i zabijati dodatne klinove u stijene“, kaže nam Marković dodajući da „kao biolog i speleolog stručno stoji iza mišljenja da NE može štetiti“.

„Očuvanje prirode se ne može postići strogom konzervacijom kompletnog prostora jer je Dinara stoljećima služila kao ljetna ispaša za tisuće ovaca, goveda i koza žitelja Cetinske krajine”, navodi Marković te podsjeća kako je njegova ideja bila da se dodatno proširi područje koje bi ušlo u park prirode te da se sa susjednom BiH dogovori da i oni područje Dinare, unutar njihovih granica, proglase parkom prirode. Tako bi se dobila zaokružena cjelina i otvorio prostor za razvoj turizma te tradicionalne poljoprivrede. Tu svoje mjesto ima i ferata.

„Skidam kapu Dinaridima koji su to napravili. Nekolicina planinara s prijateljima je napravila fantastičnu priču koja će doprinijeti održivom razvoju ovog, danas ‘zaboravljenog’, a prelijepog i povijesno izuzetno važnog kraja“, navodi Marković.

HGSS Šibenik: Ferata je sigurnosni rizik

Međutim, da su dani toj fantastičnoj priči odbrojeni bilo je jasno iz stručne podloge za proglašenje parka prirode, kao i plana upravljanja tim područje. Na ruku ferati ne ide ni mišljenje koje je iznijela HGSS stanica Šibenik tijekom javne rasprave o planu upravljanja područjem parka prirode.

„Kao što smo već naveli na fokus sastanku održanog u 5. mj., ostajemo pri svom stajalištu da: ferata predstavlja visoko rizičan sigurnosni faktor za sve posjetitelje koji se njome kreću; HGSS stanica Šibenik mora spašavati na ferati, te bi trebala izvoditi uvježbavanja na tom terenu, radi sigurnosti samih spašavatelja koji izlaze po dojavi na feratu spašavati“, komentar je kojeg su tijekom javne rasprave o Planu upravljanja dali predstavnici HGSS Šibenik.

HGSS Šibenik je podržao uklanjanje ferate zbog preporuke znanosti o strogo zaštićenom području te su dodatno naveli: „uklanjanjem ferate nemamo visoki rizik za posjetitelje, kao niti potrebu uvježbavanja spašavanja na ferati“.

I dok se šibenska stanica HGSS-a oštro izrazila o ferati na Dinari, HGSS stanica Split nije službeno komentirala iako su njeni članovi sudjelovali u javnoj raspravi o planu upravljanja područjem nacionalnog parka. Splitski planinari i alpinisti su među najzaslužnijima za postavljanje ferate, niza skloništa na Dinari, osmišljavanje i markiranje (označavanje) planinarskih staza na tom području…

Planinari nezadovoljni

Tako je Darko Gavrić, u ime PU Dinaridi, isticao kako stijena Ošjak treba biti u zaštiti, ali i propitivao treba li ta zaštita biti stroga.

„Ističe da je svjestan da ferata koja je na njoj izgrađena nema potrebne dozvole te da materijali kojima je građena nisu atestirani. Navodi kako je udruga krenula tražiti dozvole, ali tada nisu znali kome se obratiti te dozvola nikad nije dobivena. Nada se da će se naći zajedničko rješenje, te ističe doprinose pojedinaca u stvaranju inicijative da se pokrene osnivanje Parka prirode Dinara“, stoji u izvješću s provedene rasprave o planu upravljanja područjem parka prirode.

Kako se navodi u izvješću, Gavrić (istaknuti planinar, alpinist i gorski spašavatelj koji je jedan od idejnih začetnika ferate na Dinari, a u vrijeme kada se rasprava provodila bio pročelnik HGSS stanice Split) je, među ostalim, naveo kako ferata postoji, a za orlove tek treba dokazati da su tamo. On je napomenuo i kako je na Dinari jako puno infrastrukture koja nema dozvole poput planinarskih skloništa, spomenika.

Članovi PU Dinaridi su u raspravama predlagali i da se u fazi gniježđenja zaštićenih vrsta zabrani korištenje ferate. Isticali su kako su članovi PU Dinaridi uložili ogroman trud i financijska sredstva u feratu, „a pojedini bi je uklonili dok druge javne ustanove zaštićenih područja privlače sredstva za izradu istog sadržaja iz EU fondova“.

To se odnosi na Javnu ustanovu park prirode Velebit koja je na masivu Crnopca izradila feratu u okviru projekta „Centar izvrsnosti Cerovačke špilje“ te je tako obogatila turističku ponudu.

Ništa od tih primjedbi nije prihvaćeno. Tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na primjedbe je odgovaralo da je ferata napravljena bez potrebnih dozvola i od ne atestiranih materijala.

„Osim što narušava mir u predjelima gdje je on nužan u cijelo doba godine, predstavlja opasnost za posjetitelje tj. korisnike ferate“, odgovarali su na primjedbe iz ministarstva dodajući kako „problem nije u ferati kao tipu aktivnosti u parkovima prirode, već u smještaju ove ferate na dijelu koji je izuzetno osjetljiv i s neprihvatljiv aspekta zaštite prirode“. A što se tiče ferate Bat na Crnopcu, naveli su kako su prije njene izgradnje „provedeni svi relevantni postupci“.

“Kome smeta ferata na Dinari?”

No, dok je ferata na Dinari problem koji treba ukloniti, jedan daleko veći problem ostat će u sklopu Parka prirode. Riječ je o vojnom poligonu na Crvenoj zemlji kod Knina.

Ekološke udruge tražile su njegovo premještanje s područja Parka prirode jer negativno utječe na građane i prostor. No, taj će poligon ostati u granicama parka prirode koji više od tri godine od kada je proglašen nema ustanovu koja će njime rukovoditi, ali ima Plan upravljanja zaštićenim područjem. Logično bi bilo da takav plan donosi ustanova koja područjem upravlja, ali u ovom slučaju ta će ustanova, jednom kada se formira, moći izmijeniti naslijeđeni dokument.

„Apeliram na Ministarstvo da donese odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanje Parkom prirode, a na Državni inspektorat da ovu odluku zamrzne i da se napravi dodatna ekspertiza štetnosti i sigurnosti ove ferate. Čitao sam, da se u pitanje dovodi sigurnost. No, to je jedna od najsigurnijih ferati u Hrvatskoj i puno šire“, ističe Marković.

Njegovo mišljenje dijeli i niz drugih sugovornika koji nisu željeli javno govoriti, ali su iskusni alpinisti s puno ferata u nogama i koji se pitaju „kome smeta ferata na Dinari“. Ministarstvo gospodarstva (kako novoosnovano Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nije formirano) pitali smo za razloge zbog kojih su tražili inspekcijski nadzor nad feratom na Dinari kao i jesu li takve nadzore zatražili za druge ferate u zemlji. Odgovor za sada nismo dobili.

Pitali smo i centralu HGSS-a za mišljenje, ali odgovor nismo dobili. Ta je služba, inače, 2021. godine na ferati Dinara provela državnu stijensku vježbu u kojoj je sudjelovalo više od 70 gorskih spašavatelja iz cijele zemlje. Tijekom te vježbe, osim provjere znanja i postupaka spašavanja, opremljene su dionice uz feratu i izrađeni planovi za moguće akcije spašavanja.