Protesti poljoprivrednika oživjeli su dezinformacije o klimatskoj krizi

Od kraja 2023. godine protesti poljoprivrednika pojavili su se u raznim dijelovima Europe. Ove demonstracije bile su potaknute nizom motiva, uključujući zabrinutost zbog poljoprivrednih politika, ekoloških propisa i ekonomskih pritisaka, kao i uzastopnim krizama koje su osiromašile široke slojeve, kupce prehrambenih proizvoda.

Poljoprivrednici širom Francuske, Španjolske, Njemačke i Nizozemske izašli su na ulice, zahtijevajući poštene cijene za svoje proizvode, veću podršku od državnih vlasti i održiviji pristup poljoprivrednim praksama, među ostalim. Protesti su istaknuli probleme s kojima se poljoprivrednici suočavaju i potrebu za reformama politika kako bi se osigurali njihovi životi i budućnost poljoprivrednih zajednica.

Međutim, usred tog žara, dezinformacije su također prožimale diskurs, potencijalno oblikujući javnu percepciju i utječući na reakcije javnosti, stoji u izvještaju Europske mreže standarda za provjeravanje činjenične točnosti (EFCSN) čiji autori su fact checkerske organizacije Newtral i Science Feedback. Analizirali su kako su protesti poljoprivrednika u Europi 2024. godine bili iskorišteni od strane širokog spektra aktera za širenje dezinformacija o klimi i narativa koji podrivaju klimatske akcije.

Služeći se bazama Elections24Check, izvješćima EDMO-a i unosima iz EUvsDisinfo, pretraživali su pojam “protesti poljoprivrednika” na njemačkom, španjolskom, francuskom, talijanskom, nizozemskom i poljskom. Od 978 preliminarnih rezultata i isključivanja duplikata, odabrano je 130 relevantnih članaka fokusiranih na provjeravanje činjenične točnosti vezanih za proteste poljoprivrednika. Analizirali su i 100 najviralnijih objava na Facebooku na istu temu, uglavnom usmjerenih protiv politika EU.

Lažno meso, insekti, chemtrails

Jedna od najraširenijih lažnih tvrdnji bila je da EU promovira umjetno meso, uzgojeno u laboratoriju od životinjskih stanica i s pomoću 3D printera, kako bi se smanjilo značajno zagađenje uzrokovano stočarstvom. To se može vidjeti na Grafici 1, generiranoj automatskim otkrivanjem narativa, koja je kasnije kodificirana ljudskom analizom. Prema člancima na Elections24Check, bilo je 15 članaka od različitih provjeravatelja činjenične točnosti iz Mađarske, Poljske, Bugarske, Rumunjske, Srbije, Austrije, Grčke, Slovenije i Češke.

Još jedna lažna tvrdnja koja se širila bila je da institucije, uglavnom EU i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), zabranjuju uzgoj hrane kod kuće jer navodno “doprinose klimatskim promjenama”. Baza podataka izgrađena od Elections24Check uključivala je pet verifikacijskih članaka iz Francuske, Španjolske i Poljske.

U nekim zemljama kružile su tvrdnje o navodnim “otkrićima” o chemtrailsima i “globalističkoj agendi” za kontrolu vremena i uzrokovanje suša, zajedno s općim dezinformacijama protiv antropogenog podrijetla klimatskih promjena. Ukupno je pronađeno 14 članaka o tim temama, koje su objavili fact checkeri iz Poljske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Italije i Španjolske.

Također u Španjolskoj, kružila je lažna tvrdnja da su suše uzrokovane vladinim rušenjem brana, pronađena u pet provjera činjenične točnosti uvrštenih u bazu Elections24Check.

Postojale su i lažne poruke koje su tvrdile da je EU parlament donio zakone za zaštitu kopnenih i morskih područja i prilagodbu polja klimatskim promjenama, što bi uništilo poljoprivredna polja. Ukupno je pronađeno šest članaka o ovoj temi, iz Italije, Portugala, Poljske, Švedske i Sjeverne Makedonije.

Nadalje, tvrdilo se i da EU želi da jedemo kukce, da je uvezena hrana pretrpana toksičnim tvarima i daleko ispod EU standarda, kao i da će poljoprivrednike zamijeniti umjetna inteligencija. Navodilo se i da je policija koristila nepotrebno nasilje, da je podrška Ukrajini naškodila poljoprivrednicima te da su oni kolektivno protiv europskog Zelenog plana.

Nepovjerenje prema EU i vjera da EU želi sve kontrolirati

“Ukupno smo identificirali otprilike osam primarnih narativa. Među njima, četiri su bila izravno povezana s klimatskim pitanjima, s fokusom na europske politike ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. To ne znači da su ove priče lažne same po sebi, ali provjerene tvrdnje odražavaju te ideje”, navodi se u analizi.

No, ono što, prema izvješću, povezuje lažne tvrdnje je duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema Europskoj uniji. Narativi poput tvrdnji o EU politikama koje promiču laboratorijski uzgojeno meso i optužbi da vlade uništavaju vodnu infrastrukturu, oslanjaju se na temeljne ideje o percipiranoj kontroli EU-a nad time što pojedinci jedu, uzgajaju, pa čak i rade, sugerirajući da institucije imaju vlast čak i nad prirodnim fenomenima poput vremena.

Isto tako, utvrdili su da su akteri koji koriste promatrane narative uglavnom političari povezani s krajnjom desnicom. Izvješće je pokazalo da su 81,6% ukupnih objava s narativima protiv klimatskih mjera i EU-a u najpopularnijim objavama o prosvjedima poljoprivrednika objavili političari krajnje desnice.

Utjecaj na EU izbore i na politiku nakon njih

Da su dezinformacije o klimi naglo porasle u posljednjih nekoliko mjeseci, navodi i Euronews Green, koji također prepoznaje proteste poljoprivrednika kao veliki motivator. Analizirali su 3.899 kanala i grupa sklonih zavjerama na više od 20 europskih jezika od kraja studenog 2023. na društvenoj mreži Telegram.

Zajednički, objave iz ovih Telegram kanala pregledane su najmanje 100 milijuna puta svakog mjeseca. Sadržaj vezan za klimatske promjene značajno se promijenio u razdoblju koje su pratili. Na jesen 2023. fokus je bio na sukobu u Ukrajini i Gazi, kao i na pandemiji.

“No, u mjesecima nakon toga, narativi o klimatskim promjenama značajno su se povećali u usporedbi s kovidom-19. Porasli su tijekom i nakon COP28, koji se održao između 30. studenog i 15. prosinca, s prosječno 250 objava na 1.000 objava dnevno u najvišoj točki. Tijekom tog vremena, klimatski diskurs skočio je za 400 posto i od tada ostaje zastupljeniji nego prije. Tijekom pet mjeseci od kraja studenog, podaci također pokazuju da se dnevni klimatski diskurs na kanalima sklonima zavjerama udvostručio i ostaje istaknut u trenutku pisanja ovog teksta”, navodi Euronews.

U objavama vezanim za demonstracije, višestruke pritužbe poljoprivrednika iskorištene su za napade na klimatske politike EU-a.

Nalazi su slični: cilj EU je sveopća kontrola, koja će se uspostaviti kroz mračnu realnost koja se krije iza klimatskog plana, piše Euronews, dodajući da se mnoge grupe koje su prethodno su širile teorije zavjere o kovidu-19 sada prebacuju na pitanja klime. Paralelno se i radikalne desničarske stranke sve više fokusiraju na okolišnu politiku.

Sean Buchan, istraživač dezinformacija o klimi pri organizaciji Climate Action Against Disinformation (CAAD), kaže da zavjerenički influenseri prije svega “trče za pažnjom” i prelaze na objave o klimi i protestima poljoprivrednika kako kovid-19 postaje manje zanimljiv njihovoj publici.

“S povećanom aktivnošću u klimatskoj politici, to je prilika za iskorištavanje legitimnih strahova i zabrinutosti ljudi i profitiranje od toga,” kaže Buchan, dodajući kako smatra da će to definitivno utjecati na rezultat izbora za Europski parlament, ali i na zbivanja nakon izbora.

“Izabrani dužnosnici osjećat će da nemaju politički kapital za provedbu klimatskih mjera, a potrebna tranzicija bit će sporija, negativno utječući na milijune života”, predviđa Buchan.

Što se tražilo i što se dobilo?

Prema Europskom zelenom planu, koji ima za cilj učiniti europski blok ugljično neutralnim do 2050. godine, poljoprivrednici bi trebali posvetiti 4% svog obradivog zemljišta neproduktivnim svrhama i smanjiti upotrebu gnojiva za 20%. Kao odgovor na proteste, EU je već povukla politike vezane za smanjenje uporabe pesticida te je odgodila provedbu cilja da poljoprivrednici ostave dio zemljišta neobrađenim radi poboljšanja bioraznolikosti.

Prosvjedi su već izrodili odluku EU da nametne carine na uvoz pojedinih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine, nakon dosezanja količina uvezenih tijekom 2022. i 2023. godine, što su izričito tražili poljski poljoprivrednici. Nedavno su iz istog razloga nametnute nove carine i na uvoze poljoprivrednih proizvoda iz Rusije i Bjelorusije.

U Francuskoj i Njemačkoj poljoprivrednici su protestirali protiv prijedloga za ukidanje poreznih olakšica za poljoprivredni dizel. Francuzi su odustali od ukidanja olakšica, a dva francuska sindikata pozvala su na okončanje protesta nakon što je vlada najavila pomoć u iznosu od 160 milijuna eura te više od dvije milijarde u zajmovima.

Zašto je poljoprivreda važna za rješavanje klime?

Izvješće članica EFCSN-a pojašnjava i zašto je poljoprivreda tako važna za rješavanje klimatskih promjena. Najprije, veliki je izvor emisija stakleničkih plinova generirajući između četvrtine i trećine ukupnih emisija, ovisno o procjenama.

“Godišnje, emisije su ekvivalentne između 10,8 i 19,1 milijardi tona CO2, što je približno jednako ili čak premašuje kombinirane emisije iz sveukupne svjetske proizvodnje toplinske i električne energije”.

Drugi razlog je što sektor prehrane i poljoprivrede predstavlja uglavnom neiskorištenu priliku za niskobudžetno ublažavanje klimatskih promjena.

“Kroz prakse koje izvlače ugljik iz atmosfere u ekosustave i tlo, poljoprivreda može značajno smanjiti razinu ugljika u atmosferi.”

Treći je što se relativno malim ulaganjima dobiva puno.

“Povećanje godišnjih investicija na 260 milijardi dolara moglo bi prepoloviti emisije iz sektora prehrane i poljoprivrede do 2030. godine, s procijenjenim koristima do 4,3 bilijuna dolara u poboljšanjima zdravlja, ekonomije i okoliša do 2030. godine, što predstavlja povrat 16 puta veći od investicijskih troškova”, procjenjuje se.

Poljoprivreda je stoga u središtu Europskog zelenog plana, koji obuhvaća Akcijski plan za nultu stopu zagađenja, Strategiju bioraznolikosti EU-a do 2030. godine i Europski klimatski zakon, koji nalaže postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Propadanje usjeva u 21. stoljeću

Osim toga, poljoprivredna zemljišta zauzimaju više od 40% kopnene mase EU. Od toga je gotovo 60% namijenjeno obradivom zemljištu, i ovaj sektor također značajno trpi zbog klimatskih promjena.

Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), europski poljoprivredni sektor izložen je povećanim rizicima od propadanja usjeva i smanjenja kvalitete pašnjaka zbog klimatskih promjena. Intenziviranje ekstremnih vrućina i suša, kao i drugih ekstremnih vremenskih događaja utjecat će na zapadnu središnju Europu, istočnu Europu i jugoistočnu Europu, navodi IPCC s velikom sigurnošću.

Porastom temperature na 2,7°C iznad predindustrijskih razina, ovi će se rizici ne samo češće pojavljivati, već će i geografski biti rašireniji, na kraju utječući na gotovo sve dijelove Europe. Mogli bi uzrokovati propadanje usjeva (npr. do 28% za kukuruz), kao i širih ekoloških poremećaja, uključujući smanjenje biomase travnjaka i oprašivanja te povećanje rasta korova, čime se dodatno povećavaju izazovi s kojima se suočava poljoprivredni sektor.

Europa je već iskusila umjerene utjecaje klimatskih promjena kroz višestruke propadanje usjeva u zadnjim desetljećima.

“Između 2000. i 2021. godine, prosječno je 76.873 kvadratnih kilometara obradivog zemljišta godišnje bilo pogođeno sušama u 38 zemalja članica Europskog ekonomskog prostora i zemljama suradnicama. Ovo područje je otprilike ekvivalentno veličini Češke. Ljeto 2022. također je obilježeno najgorom sušom u Europi u posljednjih 500 godina, što je duboko utjecalo na poljoprivredne prinose. Prinosi kukuruza i soje u cijeloj EU bili su znatno ispod prosjeka, s kukuruzom na 75% prosjeka i sojom gotovo 10% nižim od prosjeka iz razdoblja 2017.-2021. U Italiji je suša dovela do smanjenja prinosa kukuruza i stočne hrane za 45% te smanjenja proizvodnje pšenice i riže za 30%. U Španjolskoj je prinos maslina, ključan za globalno tržište maslinovog ulja, prepolovljen u usporedbi s prethodnom godinom i označio je najgori prinos u stoljeću”, navodi se u izvješću.

A uz globalno zagrijavanje od 3°C do 2100. godine, gubici zbog suša mogli bi biti 5 puta veći u usporedbi s današnjim stanjem, procjenjuje  Zajednički istraživački centar Europske komisije.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.