Sljedećih pet godina je ključno

Europski parlament se, očekivano, nagnuo u desno. Međutim, ne dovoljno da bi glasovi zastupnika ekstremne desnice bili potrebni za formiranje vlasti.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije u zadnjih pet godina, s ambicijom da na istom mjestu ostane i tijekom narednih pet, u izbornoj je noći najavila da će Europska pučka stranka (kojoj pripada i HDZ) kao relativni pobjednik izbora o većini u parlamentu razgovarati sa svojim dosadašnjim partnerima – Socijaldemokratima (čiji dio su zastupnici SDP-a) te Liberalima (u čijoj grupaciji neće biti zastupnika iz Hrvatske)

Moguće je da dio te vladajuće koalicije postanu i Zeleni (u čijoj grupaciji je stranka Možemo), ali mjesta i dalje neće biti za stranačke obitelji s desnog ruba političkog spektra. Socijaldemokrati su u izbornoj noći odmah podsjetili da za njih ne dolazi u obzir suradnja s Europskim konzervativcima i reformistima te grupacijom Identitet i demokracija (Domovinski pokret bit će dio jedne od ovih grupa, ali još nije poznato koje).

Klimatska budućnost EU

Ključno pitanje ovogodišnjih europskih izbora je što novi saziv Europskog parlamenta znači za budućnost klimatskih politika Europske unije.

EU je ranije odlučila da želi biti klimatski neutralna do 2050. Da bi se to postiglo, potrebno je do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto s obzirom na razine iz 1990. Do 2040. planirano je smanjenje za 90 posto.

Hoće li se cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. ispuniti ili ne, ovisit će primarno o onome što će se učiniti do kraja desetljeća. Drugim riječima, sljedećih pet godina je ključno za donošenje politika koje će rezultirati smanjenjem emisija te olakšati Europljanima prilagodbe na posljedice klimatskih promjena.

Među najosjetljivijim zadaćama ovog saziva Europskog parlamenta bit će dogovor oko Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine. Poljoprivreda je bila jedna od središnjih tema kampanje za ove europske izbore; dio porasta popularnosti zastupnika ekstremne desnice pripisuje se upravo njihovom kooptiranju prosvjeda poljoprivrednika diljem Europe.

Poljoprivrednici su na prosvjede ustali zbog niza razloga, među kojima je doista bio i otpor određenim klimatskim politikama. Europske institucije sada moraju pronaći način da saniraju tu štetu, što bi lako moglo dovesti do ustupaka nauštrb deklariranih klimatskih ciljeva.

Naime, poljoprivreda je gospodarska grana koja uz energetiku najviše doprinosi nakupljanju stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi te posljedičnom globalnom zagrijavanju. I dok u energetici postupno prihvaćanje obnovljivih izvora energije dovodi do pada emisija unutar EU, u poljoprivredi one stagniraju.

Prosvjedi poljoprivrednika već su natjerali Europsku komisiju da odustane od nekih predlaganih politika. Ovakav rezultat izbora za Europski parlament nedvojbeno će stoga otežati implementiranje mjera potrebnih za provođenje zelene tranzicije u poljoprivrednom sektoru; s obzirom na to da najveće gubitke bilježe Zeleni, a najviše raste desnica koja se odupire klimatskim politikama, naginjanje EU parlamenta udesno lako se može protumačiti kao glas građana protiv tzv. zelene tranzicije, posebno protiv smanjenja poljoprivrednih emisija.

Klimatski skeptici postaju glasniji

Takvo shvaćanje izbornih rezultata moglo bi imati utjecaja i na provođenje mjera predviđenih Europskim zelenim planom, usuglašenim u minulom mandatu.

Drugim riječima, ostvarivost europskih klimatskih ciljeva ovisit će o ambicioznosti javnih politika oko kojih se Europski parlament, Europska komisija i Europsko vijeće (tijelo koje okuplja sve lidere EU zemalja) u narednom sazivu mogu dogovoriti.

Rezultati izbora za Europski parlament potvrđuju da će u debati o klimatskoj krizi sve glasniji biti političari koji u najboljem slučaju smatraju da se ne radi o neposrednoj opasnosti, a u najgorem da nikakav problem zapravo ni ne postoji.

Vodeći svjetski klimatski znanstvenici, okupljeni u Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), imaju drugačije mišljenje. Njihov je stav da dosad najavljene klimatske politike, na globalnoj razini, nisu ni blizu dovoljno ambiciozne da se ostvare ciljevi koje su Europska unija i veći dio svijeta prihvatili pristupanjem Pariškom klimatskom sporazumu.

Da bi ostvarivanje tih ciljeva postalo realno, emisije stakleničkih plinova bi do kraja ovog desetljeća morale padati znatno brže nego što je planirano. Rezultati izbora za Europski parlament praktički jamče da u EU to neće biti moguće.

ISPRAVAK (10.06.2024.) – Izvorno je u ovom članku stajalo da će Domovinski pokret vjerojatno biti član grupacije Identitet i demokracija u Europskom parlamentu. Međutim, DP se o tome nije još izjasnio te je moguće i da će se priključiti grupaciji Europskih konzervativaca i reformista, zbog čega je taj dio članka naknadno promijenjen.