Europski parlament mogao bi ukinuti zabranu prodaje automobila na fosilna goriva u EU nakon 2035.

Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu, najavio je da će predstojeći saziv parlamenta ukinuti ranije dogovorenu mjeru iz Europskog zelenog plana, prema kojoj je nakon 2035. u Europskoj uniji trebala biti zabranjena prodaja automobila pogonjenim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Tako se pokazalo da nije trebalo dugo čekati da se obistini prognoza iz naše analize izbornih rezultata; u izbornoj smo noći napisali da će naginjanje Europskog parlamenta u desno izgledno rezultirati manje ambicioznim klimatskim politikama od onih o kojima se razgovaralo u prošlom mandatu.

Weber je za Politico izjavio da je zabrana motora s unutarnjim izgaranjem bila greška te obećao da će njegova stranka u narednim danima razgovarati o ukidanju te mjere. Weber ipak naglašava da njegova stranačka obitelj nema namjeru raditi potpunu reviziju mjera iz Europskog zelenog plana, usvojenih u bivšem sazivu parlamenta.

Sličnu stvar kaže i Peter Liese, koji je u EPP-u zadužen za razvoj klimatskih politika. “Morat ćemo napraviti neke prilagodbe. Zabrana motora s unutarnjim izgaranjem će morati otpasti”, izjavio je Liese za Politico.

U tome EPP zasigurno neće imati podršku Socijaldemokrata i Zelenih, dvaju političkih grupacija koje se najdosljednije zalažu za ambiciozne klimatske politike. Međutim, potrebne glasove mogli bi pronaći među zastupnicima desnih stranaka, čiji je broj u novom sazivu parlamenta najviše rastao.

Potvrđuju to riječi češkog eurozastupnika Aleksandra Vondre, zaduženog za klimatske politike u grupaciji Europskih konzervativaca i reformista (ECR). On smatra da će klimatske politike u sazivu narednog EU parlamenta morati postati “realističnije”.

Takve najave u direktnoj su koliziji s preporukama Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora o klimatskim promjenama, objavljenima u siječnju 2024.

“EU je u posljednjih nekoliko godina ostvarila velik napredak u jačanju svog okvira za klimatske politike. No, postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine je utrka s vremenom i ne možemo si priuštiti opuštanje. Da bismo ostali na pravom putu, moramo osigurati da današnje akcije budu u skladu s našim dugoročnim ciljevima te početi pripreme za još dublje smanjenje nakon 2030. godine”, kazao je tada predsjednik Odbora Ottmar Edenhofer, ekonomist s Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu.

Prema preporukama Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora o klimatskim promjenama, EU bi morala smanjivati emisije stakleničkih plinova brže nego što je planirano, posebno u sektorima građevine, transporta, poljoprivrede i šumarstva.

Sudeći po izjavama čelnika najveće grupacije u Europskom parlamentu, za tako ambiciozne klimatske politike u ovom sazivu parlamenta vjerojatno neće postojati politička volja. Posebno problematični su zahtjevi za smanjenje emisija u sektoru poljoprivrede, zbog straha da bi takve javne politike mogle potaknuti novi val prosvjeda europskih poljoprivrednika.