Šta nam rade: Klimatske dezinformacije uoči izbora za EU parlament

Prošli sastav Europskog parlamenta bio je najzeleniji ikada, ne samo po stranačkom sastavu već i po planiranim i financiranim politikama, premda su im pandemija i ratovi definitivno ukrali pozornicu. S ambicijom da blok zemalja do 2050. godine postane klimatski neutralan, 2020. godine usvojen je Europski zeleni plan, a godinu kasnije Europski klimatski zakon.

Daleko od toga da je učinjeno dovoljno, a kamoli previše, no i to što je napravljeno iskorišteno je u političkoj areni za obračun s europskim vlastima, kao i klimatskim akcijama kao takvim.

Godinama su tako o Europskoj uniji (EU) i njenim politikama kružile besmislice koje su povezane s borbom protiv klimatskih promjena. No, pred izbore su intenzivirane. Kao što smo već pisali, veliki broj dezinformacija služi narativu da EU zapravo samo koristi klimatsku krizu kao “izgovor” za sprovođenje svog navodnog konačnog cilja: da govori populaciji što da jede, kako da se kreće i kako da živi.

Provjerili smo u bazi Europske mreže standarda za provjeravanje činjenične točnosti (EFCSN) kakve su priče vezane za temu klime i klimatskih promjena cirkulirale javnim prostorom uoči izbora za Europski parlament. Pokazalo se da dezinformacije vrlo često počivaju na nepovjerenju građana prema Europskoj uniji, što je u skladu sa znanstvenim spoznajama o prihvaćanju klimatskih dezinformacija.

Čemu kontrola tuširanja, doručka, električne ograde i podvaljivanje balegara?

Španjolski Newthral i Maldita navode neke od bizarnijih primjera, kao što su “Prisilit će vas da se tuširate hladnom vodom“, “Stavit će balegare u vašu hranu a da to ne primijetite”, podijelit će gradove na zone s “elektronskim barijerama” koje bi primorale građane da se kreću samo unutar određenog radijusa… U 2023. godini postala je viralna tvrdnja da je Europska unija tražila od populacije “da se odrekne doručka” kako bi očuvala planetu, što je negirala sama Europska komisija.

Ove vijesti imaju podlogu u stvarnosti, ali nemaju veze s onim što se inače piše da bi se plašilo ljude. Naime, EU je odobrila stavljanje larvi balegara na tržište, ali sastojci će biti deklarirani i nitko nikoga ne tjera na konzumaciju kukaca. Priča o ogradama izmišljena je vezano za urbanistički koncept 15-minutnih gradova, koji bi trebali olakšati građanima da se brzo i efikasno kreću i smanje dnevna putovanja, a ne da im se zabrani ikamo ići, niti da se urbane zone pretvore u “klimatske zatvore”. Dakako, pričalo se i o klimatskom lockdownu.

Maldita je izvijestila o čudnoj glasini da će bazeni biti oduzeti vlasnicima, i to temeljem vijesti da će se ograničiti punjenje bazena u sušnim razdobljima.

Kako objašnjava Samuel Sosa, stručnjak za komunikaciju i klimatske promjene, neki od širitelje priznaju klimatske promjene, a drugi ne, s tim da i jedni i drugi tvrde da je cilj isključivo kontrola. Međutim, ističe Sosa, ljudi koji koriste ove narative ne objašnjavaju “kakvu bi navodnu korist institucije imale od ove kontrole.”

Sosa također ukazuje da je ovo uobičajena naracija u ‘antiglobalističkim i anti-Agenda 2030’ dezinformacijama, koje obično spominju Ujedinjene nacije ili Svjetski ekonomski forum (WEF) kao navodne agente kontrole. Primjerice, jedna prevara koja je kružila 2022. godine tvrdila je da je WEF tražio da se ukinu privatna vozila u ime borbe protiv globalnog zagrijavanja.

Vozanje

Brojni su se fact-checkeri bavili dezinformacijama vezanim za električne automobile – od toga da su zapaljivi, preko toga da su štetniji za okoliš, pa i zbog toga što zagađuju zrak više sa mikro česticama od guma. Više je požara vozila s unutrašnjim sagorijevanjem pripisano električnim vozilima.

Najavljeno je i da će se uskoro izdavati posebne vozačke dozvole za SUV-ove, koji su redovna B kategorija vozila. AFP je, pak, pisao o navodnim “ugljičnim putovnicama” i navodnim zapljenama starih automobila te zabrani popravaka starih automobila.

Zabrana vrtova, eksproprijacija, posebne vozačke dozvole

Demagog je također izlistao impresivnu listu zabrana koje EU navodno nameće Poljacima i drugim Europljanima – od toaletnog papira i noževa, preko toplinskih pumpi i uzgoja duhana do plinskih štednjaka. Tu je i navodna europska zabrana uzgajanja povrća kod kuće te navodna obaveza da svaka zgrada ima solarne panele.

U toj je zemlji javnost “upozorena” i da je izdana direktiva o “eksproprijaciji” stvorena da izbaci Poljake iz njihovih domova.  I u Poljskoj je, naravno, odjeknula priča o crvima u hrani, uz tradicionalne priče da CO2 donosi isključivo benefite za rast bilja ili da CO2 nije dovoljno jak staklenički plin, jer ga je relativno malo u odnosu na druge molekule u atmosferi.

Opasnost vreba s neba

Portugalski Poligrafo se također bavio lažnom tvrdnjom da EU ima manje emisije od Indonezije, a Demagog tezom da Poljska ima manje vode od Egipta.

Nebeski fenomeni posebna su kategorija i pojavljivali su se diljem Europe, pa i u Hrvatskoj. Poligrafo se tako bavio navodno “toksičnim” saharskim pijeskom, koji je povezan s navodno zataškanom teorijom o chemtrailsima, dok se talijanska Fakta bavila polarnom svjetlošću, navodno povezanom s HAARP-om.

Sve je to, dakako, stavljeno u pogon da bi se kontrolirala europska populacija.

Povjerenje je ključno

Znanost je nedvojbeno utvrdila da su klimatske promjene povezane s djelovanjem čovjeka, no unatoč tome dezinformacije potkopavaju javno razumijevanje i ometaju zajedničko djelovanje. Iznenađujuće je da se postojeća istraživanja o vjerovanju u dezinformacije o klimatskim promjenama neproporcionalno fokusiraju na WEIRD (Zapadne, Obrazovane, Industrijalizirane, Bogate i Demokratske) zemlje, utvrdili su istraživači Reutersovog Instituta novinarstva na Sveučilištu u Oxfordu.

U osam zemalja promatranih zemalja, zamijetili su da su najjači čimbenici lažnih uvjerenja o klimatskim promjenama bili identificiranje s desnim političkim uvjerenjima, konzumiranje manje offline vijesti, manjak povjerenja u znanstvenike, ekološke aktiviste i međunarodne organizacije, dok je veće povjerenje bilo prisutno prema političarima, slavnim osobama i energetskim tvrtkama kao izvorima informacija o klimatskim promjenama.

“Ukupno gledajući, povjerenje u izvore informacija o klimatskim promjenama i demografski čimbenici bili su puno jači prediktori vjerovanja u dezinformacije o klimatskim promjenama nego prijavljena konzumacija vijesti (online, offline ili na društvenim mrežama). Ovi nalazi sugeriraju da je povjerenje ključno za razumijevanje vjerovanja u lažne informacije o klimatskim promjenama”, naveli su.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.