Uredba o obnovi prirode usvojena zahvaljujući pobuni austrijske ministrice

Vijeće Europske unije neočekivano je u ponedjeljak usvojilo prijedlog Uredbe o obnovi prirode. Uredba je usvojena zahvaljujući austrijskoj ministrici zaštite okoliša koja je glasala suprotno željama austrijske vlade.

“Znam da ću u Austriji zbog ovoga biti suočena s otporom, ali uvjerena sam da je vrijeme da se usvoji ovaj zakon. Potrebne su nam hrabre odluke”, izjavila je Leonore Gewessler iz stranke Zelenih, koji su u austrijskoj vladajućoj koaliciji junior partner konzervativne Pučke stranke.

Pučka stranka otvoreno se protivi Uredbi o obnovi prirode. Austrijska ministrica za europske poslove Karoline Edtstadler, članica Pučke stranke, kazala je da je austrijski glas za uredbu protuustavan.

Austrijski kancelar Karl Nehammer bio je tek nešto blaži; ponašanje svoje ministrice nazvao je protuzakonitim te kazao da će njenu odluku sudski osporavati.

Međutim, rotirajuće EU predsjedništvo, kojim trenutno rukovodi Belgija, potvrdilo je da pokušaji osporavanja od strane austrijske vlade ne mogu utjecati na legalnost glasanja. Uredba je usvojena i uskoro će stupiti na snagu.

Tanka većina

Uredba o obnovi prirode usvojena je najtanjom mogućom većinom. Za njeno usvajanje na Vijeću Europske unije (nakon što je prethodno usvojena u Europskom parlamentu) bili su potrebni glasovi najmanje 55 posto država članica EU koje ukupno predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva.

Brojnost nije bila problem, s obzirom na to da je Uredbu na koncu podržalo ukupno 20 EU zemalja. Međutim, tih 20 zemalja, uključujući i Austriju, ukupno čine neznatno više od 66 posto stanovništva Unije. Bez potpore Austrije, države koje su podržavale uredbu nisu stoga mogle prebaciti prag od 65 posto EU stanovništva koji je potreban da bi se ona  usvojila.

Protiv Uredbe o obnovi prirode glasali su ministri zaštite okoliša Italije, Poljske, Švedske, Finske, Nizozemske i Mađarske. Predsjedavajuća Belgija bila je suzdržana.

Što su se članice EU obvezale učiniti

Uredba o obnovi prirode prvi je svjetski zakon takve vrste. Države članice EU tom uredbom su se obvezale obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih staništa do 2030. godine, prioritizirajući pritom područja zaštićena ekološkom mrežom “Natura 2000”.

Kad su u pitanju staništa čije je stanje ocijenjeno kao loše, a takvih je u EU ukupno 81 posto, mjere za njihovu obnovu još su ambicioznije; do 2030. planirano je obnoviti 30 posto takvih staništa, do 2040. planirana je obnova najmanje 60 posto ugroženih staništa, a do 2050. cilj ih je obnoviti gotovo sve, odnosno 90 posto.

Uredba o obnovi prirode odnosi se na kopnena, morska i riječna staništa, uključujući i urbane ekosustave. Cilj uredbe je obnoviti narušene ekosustave diljem EU, a u svrhu lakše prilagodbe na klimatske promjene te osiguravanja dostupnosti hrane i pitke vode.

Osim obnove staništa, države članice imat će i obvezu njihovog naknadnog očuvanja. Također, u tekstu uredbe posebno je naglašena važnost očuvanja populacije oprašivača. Članice EU stoga su prihvatile uvesti mjere koje će najkasnije do 2030. godine preokrenuti trend opadanja njihovog broja u europskim staništima.

U sklopu ove uredbe će države članice EU do 2030. posaditi i najmanje tri milijarde novih stabala. Također, uklanjat će se riječne brane, kako bi se omogućila obnova ekosustava riječnih korita.

Provedbu planova obnove prirode nadzirat će Europska komisija, kojoj će države članice podnositi nacionalne planove obnove, u kojima će morati pokazati kako namjeravaju ostvariti dogovorene ciljeve.

Odgoda zbog prosvjeda poljoprivrednika

Uredba o obnovi prirode je, podsjećamo, među najambicioznijim i najkontroverznijim zakonskim rješenjima koja proizlaze iz Europskog zelenog plana. Odredbe ove uredbe bile su među razlozima za prosvjede poljoprivrednika diljem EU, zbog čega je njeno usvajanje ranije odgođeno, kao što je Klimatski portal već pisao.

Iako je Uredba o obnovi prirode usvojena, prosvjedi poljoprivrednika urodili su plodom. U izvornom prijedlogu uredbe predviđalo se vraćanje određenog dijela poljoprivrednih površina prirodi, od čega se pod pritiskom prosvjednika na kraju ipak odustalo. Međutim, Uredba o obnovi prirode i bez te odredbe je zakonski tekst od povijesne važnosti, smatraju borci za zaštitu okoliša.

“Današnje glasanje je ogromna pobjeda za prirodu Europe i građane koji su dugo pozivali na hitne akcije za rješavanje alarmantnog narušavanja prirode. Nakon godina intenzivne kampanje i mnogih uspona i padova, oduševljeni smo što je ovaj zakon sada stvarnost – ovaj dan će ući u povijest kao prekretnica za prirodu i društvo. Sada nam trebaju svi na palubi: države članice moraju pravilno implementirati ovaj zakon bez odgode u svojim zemljama, u tijesnoj suradnji sa svim uključenim dionicima. Na kraju dana, priroda se može oporaviti, na korist naše klime, biološke raznolikosti i ljudi!”, priopćeno je iz okolišne organizacije WWF koja je sudjelovala u kampanji za donošenje Uredbe o obnovi prirode.