Masovni turizam sve češće izaziva prosvjede stanovnika Mediterana

Masovni turizam u Španjolskoj protekli je vikend “izbacio” ljude iz njihovih domova i potjerao ih na ulicu.

Više tisuća ljudi kojima je puna kapa turista okupilo se u Málagi kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog negativnog utjecaja koji turizam ima na kvalitetu njihova života. Preciznije, zbog utjecaja te industrije na stambeno pitanje, koje brojni mještani turističkih središta ne mogu riješiti budući da su apartmanizacija i sve veći broj Airbnb smještaja drastično smanjili stambeni fond dostupan za dugoročni najam.

Prosvjednicima u Málagi pridružili su se lokalci iz više gradova južne Španjolske, a jedan takav prosvjed zakazan je i za nadolazeći vikend u katalonskoj prijestolnici Barceloni [Deutsche Welle].

Njihovi problemi karakteristični su za veliki broj gradova u europskim mediteranskim državama u kojima industrija turizma čini značajan postotak nacionalnog BDP-a.

U krugu takvih zemalja je i Hrvatska; prema podacima HNB-a, prihodi od turizma su 2023. činili 19,6 posto hrvatskog BDP-a. Usprkos toj činjenici, prosvjedi protiv štetnih učinaka turizma u Hrvatskoj se još nisu rasplamsali.

Pritisak na resurse

Turizam je dvosjekli mač; s jedne strane donosi ekonomski razvoj turističkim destinacijama povećavajući zapošljavanje te prihode lokalnih proračuna, a s druge stvara ogroman pritisak na prirodne resurse i komunalnu infrastrukturu te potiče gentrifikaciju, odnosno “diže” cijene nekretnina i troškove života (posebno na udaru su oni “nesretnici” koji od tog istog turizma ne ostvaruju nikakve prihode).

Statistika nudi jasnu sliku koliko je “velika” industrija; ona čini 10 posto svjetskog BDP-a te zapošljava 320 milijuna ljudi. Istovremeno, turizam je odgovoran za oko 8 posto globalnih emisija stakleničkih plinova [Svjetski ekonomski forum].

Zbog toga taj sektor, osim društvenih, ostavlja i brojne ekološke posljedice.

Onog trena kada broj posjetitelja određenog mjesta prekoračuje infrastrukturne mogućnosti i količinu resursa, počinju se javljati negativni utjecaji – prenamjena zemljišta koja dovodi do gubitaka prirodnih staništa i povećanog pritiska na ugrožene vrste, ispuštanje zagađujućih tvari u okoliš, povećanje količine otpada itd.

Procjena je UN-a da će turizam, ako nastavimo business as usual, do 2050. generirati povećanje od 154 posto u potrošnji energije, 131 posto u emisijama stakleničkih plinova, 152 posto u potrošnji vode i 251 posto količini otpada.

Zbog toga, naglašava UN, razvoj turizma treba ići u smjeru održivosti.

Naročito je to prioritet za mediteranske zemlje koje se već sada suočavaju s problemom dostupnosti pitke vode u ljetnom periodu (radi kratkoročne nestašice vode otok Capri nedavno je na jedan dan zabranio dolazak turista).

Taj je problem posebice izražen u Španjolskoj koja je već godinama u hidrološkoj suši, o čemu smo već pisali u ovom tekstu. Zadnjih godina smo i u Hrvatskoj svjedočili medijskim izvještajima o nestašicama i redukciji pitke vode [1, 2, 3].

Mediteran pod pritiskom

Prosvjedi koji su se održali ovaj tjedan u Španjolskoj nadovezuju se na niz demonstracija održanih tijekom godine.

Na jednom od najpopularnijih Kanarskih otoka, Tenerifeu, nakon što je u ožujku proglašeno izvanredno stanje zbog nedostatka pitke vode, dio lokalnih aktivista započeo je štrajk glađu zbog planiranog turističkog rasta. Tražili su zaustavljanje izgradnje hotela i turističkog naselja na jugu otoka, ali i moratorij na sve nove projekte razvoja turizma [BBC].

Tijekom protekle godine više od 13 milijuna turista posjetilo je Kanarske otoke, što je otprilike šest puta više od 2,2 milijuna stanovnika koliko ih tamo živi.

Unatoč tome, veliki dio lokalnog stanovništva ne živi dobro. Iako turistička industrija čini 40 posto radnih mjesta na arhipelagu, prema Nacionalnom institutu za statistiku gotovo 34 posto stanovnika Kanarskih otoka je u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Nadalje, španjolska mjesta koja se nalaze na moru privlačna su destinacija za brojne strance koji tamo kupuju nekretnine. Službeni podaci pokazuju da su osam od deset novih stanovnika koji se doseljavaju u Málagu trenutno stranci. Osim toga, oko 630 tehnoloških kompanija, uključujući Google, otvorilo je svoje urede u tom gradu, što je dodatno potaknulo povećanje troškova života [Euronews].

Taj je trend, uz kratkoročne dolaske turista, također utjecao na činjenicu da je lokalnom stanovništvu sve teže riješiti stambeno pitanje.

Zbog toga su se na fasadama tog grada, i prije protesta održanog protekli tjedan, počeli lijepiti stickeri s natpisima “Idite kući” , a na apartmanima u centru grada oni koji poručuju “Ovo je nekad bio moj dom”.

Na nekim drugim popularnim destinacijama lokalno stanovništvo aktiviralo se kako bi pokušali smanjiti broj posjetitelja. Primjerice, na plažama u Barceloni i na Balearskim otocima mještani su postavili lažne natpise o opasnosti od meduza i o stijenama koje se urušavaju.

Antituristički pokreti koji se najčešće manifestiraju kroz grafite upućene turistima da idu svojim kućama također su se pojavili i u Grčkoj i Italiji [Daily Mail].

Mjere

Neki su se gradovi koji su ujedno popularne turističke destinacije već uhvatili u koštac s problemom stanovanja.

Krajem lipnja, gradonačelnik Barcelone Jaume Collboni najavio je da će do studenoga 2028. Barcelona ukinuti licencu za više od 10.000 apartmana koji trenutačno imaju dozvolu za kratkoročni najam. Time se želi obuzdati rast troškova stanovanja i omogućiti građanima da mogu živjeti u svom gradu.

“Suzbijamo ono što smatramo najvećim problemom Barcelone. Tih 10.000 stanova koristit će stanovnici grada ili će ići na tržište za iznajmljivanje ili prodaju” rekao je Collboni na predstavljanju mjere.

Gradonačelnik Barcelone tom je prilikom rekao kako je procvat kratkoročnog najma utjecao na to da su stanarine u posljednjih 10 godina porasle za 68 posto, a cijene nekretnina za 38 posto te da je stambeno pitanje postalo pokretač nejednakosti. Kako je naveo Collboni, posljednjih godina u gradu nije dozvoljena izgradnja novih turističkih apartmana, a unazad deset godina zatvoreno je oko 9.700 ilegalnih turističkih apartmana. Približno blizu 3.500 stanova za kratkoročni najam vraćeno je na tržište dugoročnog najma, primarno za lokalno stanovništvo [The Guardian].

Nešto ranije, u listopadu prošle godine, gradske vlasti Firence objavile su kako zabranjuju nove stanove za kratkoročni najam na platformama kao što je Airbnb u povijesnoj jezgri grada. Također su uvedene trogodišnje porezne olakšice vlasnicima stanova za kratkoročni odmor ako se odluče na dugoročni najam.

Gradonačelnik Firence, član Demokratske stranke lijevog centra Dario Nardella rekao je da je grad odlučio djelovati lokalno jer su vladini planovi za regulaciju sektora bili razočaravajući.

“U 2016. imali smo nešto manje od 6.000 stanova uvrštenih na Airbnb, danas imamo gotovo 14.378”, rekao je te istaknuo da je u to vrijeme prosječna cijena običnih mjesečnih stambenih najamnina skočila za 42 posto [Reuters].

Osim ograničavanja broja apartmana za kratkoročni najam u povijesnim jezgrama gradova, lokalne vlasti trude se ograničiti i sam broj posjetitelja u povijesnim jezgrama.

Gradske vlasti Venecije, jedne od najposjećenijih svjetskih turističkih destinacija, ovog proljeća uvele su naplatu ulaska u grad od pet eura.

Mjera je to koja je izazvala negodovanje dijela lokalnog stanovništva koje je tim povodom prosvjedovalo poručujući da ne žele živjeti u tematskom parku. Stanovnici tog grada nešto ranije uspjeli su se izboriti za zabranu pristajanja kruzera u kanalu, a sve nakon niza protesta koji su izgledali tako da su kruzere dočekivali na malenim brodicama uz poruku da su nepoželjni.

Venecija je najavila i da će uvesti zabranu glasnih zvučnika i ograničenje prema kojem će turistički vodiči u grupama moći imati najviše 25 ljudi.

Primjer Dubrovnika

Prema računici stranice Holidu, Venecija je druga na listi gradova s najvećim brojem turista koji dolaze na jednog stanovnika – njih 21.

Prvo mjesto zauzima Dubrovnik, koji po glavi stanovnika ima 36 turista.

Kako bi smanjili prekomjerni broj posjetitelja te razvijali turizam u smjeru održivosti, gradske su vlasti u Dubrovniku  još 2017. pokrenule projekt strateškog upravljanja destinacijom “Poštujmo grad”.

Neke od mjera koje su gradske vlasti implementirale jesu ograničenje broja posjetitelja s kruzera, pokretanje web aplikacije za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri, uvođenje aplikacije “pametnog” parkinga koja obuhvaća svako mjesto javnog gradskog parkinga i daje pregled slobodnih parkirališnih mjesta. Ugrađene su i web kamere na gradskim prometnicama.

Početkom svibnja 2024. gradsko je vijeće usvojilo Plan prihvatnog kapaciteta, prvi u Hrvatskoj izrađen prema UNESCO-ovim smjernicama, a uvedena je i posebna zona prometnog režima oko povijesne jezgre [Dubrovački vjesnik, Dubrovački list]. Nedavno su uvedene kazne za vođenje turističkih grupa bez slušalica, a kako bi se smanjila razina buke na gradskim ulicama.

Unatoč nastojanjima da se smanji pritisak na gradsku jezgru, problem stanovanja i dalje je prisutan. Stoga je dubrovački gradonačelnik Mato Franković krajem prošle godine najavio kako bi grad mogao ići u smjeru zabrane novih apartmana, ali i ukidanja 30 posto onih postojećih.

Govoreći o krizi stanovanja u Dubrovniku, Franković je za Index izjavio kako je grad u posljednje tri godine dobio 4.000 kreveta za najam te da će, nastavi li se takvim tempom, doći do toga da će pojedine stambene zgrade u potpunosti postati zgrade za dnevne najmove, što će pak rezultirati time da si mlada, visokoobrazovana i zaposlena osoba, osim ako nema nasljedstvo, u Dubrovniku neće moći priuštiti dom. Ranije su izmjenama GUP-a Grada Dubrovnika već zabranili da se u zonama stambenog življenja mogu graditi apartmani [Dnevnik.hr].

Održivi turizam?

Prema stranici The World Counts, 1950. godine bilo je 25 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka, 1970. brojka je iznosila 166 milijuna, a do 1990. narasla je na 435 milijuna. Od 1990. do 2018. brojke su se više nego utrostručile dosegnuvši 1,442 milijarde. Do 2030. godine predviđa se 1,8 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka.

Ukoliko se ne dogode promjene u tom sektoru, utoliko će on i dalje nastaviti zagađivati te generirati još više emisija stakleničkih plinova.

Stoga, za kraj, prenosimo savjete s portala Klima 101 iz susjedne Srbije o održivom turizmu koji se odnose na promjene koje sami, na individualnoj razini, možemo početi primjenjivati.

Održivi turizam, navodi portal, podrazumijeva napore putnika i turističke industrije da zaštite okoliš, uključe se u borbu protiv klimatskih promjena i smanje korištenje plastike te podrže ekonomski razvoj, sve s ciljem ekološke, sociokulturalne i ekonomske održivosti.

Prije putovanja, savjetuju kolege iz susjedstva, trebao bi razmisliti o nekoliko stvari.

Prije svega, nije nužno posjećivati samo najrazvikanije destinacije, već se preporučuje istraživanje manje poznatih mjesta. Na taj je način moguće bolje upoznati lokalnu kulturu i način života.

Osim stranih destinacija, turisti bi mogli posjetiti i one koje su im bliže i dostupnije.

Pritom se savjetuje i putovanje oblicima prijevoza koji ne emitiraju mnogo stakleničkih plinova (npr. željeznicom umjesto avionom).

Na putovanjima je potrebno i štedjeti vodu i energiju te se u tuđem smještaju ponašati kao u svom, što znači da treba gasiti nepotrebna svjetla, isključiti klima uređaj kada se napušta smještaj, kao i TV i ostalu elektroniku te izbjegavati jednokratnu plastiku.