Sezona je požara, suša i poplava te pratećih klimatskih dezinformacija

Ljeto je i sezona je požara i suša, a kada sušno razdoblje prekine jaka kiša, dobivamo i poplave. Ovi ekstremni vremenski uvjeti nose sa sobom set klimatskih dezinformacija koji se u nekim slučajevima ponavljaju iz godine u godinu.

Ovim dezinformacijama pozabavile su se kolege iz Europske mreže standarda za provjeravanje činjenične točnosti (EFCSN), odnosno španjolskog Maldita.es, talijanskog Facta.news te grčkog Ellinika Hoaxes, redom portala mediteranskih zemalja Europe, gdje su vremenski ekstremi snažnije izraženi pa i učestaliji zbog zagrijavanja globalne klime.

Kako su utvrdili u izvještaju o poricanju klimatske znanosti, nerijetko se događa da isti ljudi koji ne vjeruju da je čovjek emitiranjem golemih količina stakleničkih plinovima tokom skoro dva stoljeća utjecao na klimu, lako povjeruju da čovjek upravlja ovim lokaliziranim ekstremima.

“Poplave, suše i požari potaknuti klimatskom krizom često su prikazivani kao rezultat namjernih ljudskih djelovanja usmjerenih na štetu građana ili kao posljedica navodne političke volje u korist određenih interesnih skupina. Takve neutemeljene tvrdnje nisu se pojavile samo u javnoj raspravi spomenutih zemalja, već su često poticane i istaknutim političarima i javnim osobama koji ih ponavljaju, unatoč vrlo ozbiljnim i neutemeljenim optužbama koje promiču”, navode kolege s triju fact-checkerskih portala.

Poplave u Italiji

Sredinom svibnja 2023. na talijansku regiju Emilia-Romagni  palo je otprilike 300 milimetara kiše u roku od 36-48 sati. Radi se o značajnoj količini kiše, jer regija u prosjeku godišnje ima 888,5 milimetara oborina. Deseci ljudi su poginuli, a 70.000 ih je ostalo bez domova.

Šteta nije uzrokovana samo obilnim kišama, već stanjem vodotokova koji su bili uski i blokirani. No, pojavila se teorija da je poplava izazvana namjerno otpuštanjem vode iz akumulacije Ridracoli, jedne od najvećih na sjeveru Italije. Ispostavilo se da je dva dana uoči kiše razina vode u akumulacijskom jezeru smanjena za samo 60 centimetara što nije moglo uzrokovati nikakvu značajnu štetu.

Pojavila se i teorija da su obilne kiše u regiji uzrokovane zasijavanjem oblaka, terminom koji opisuje tehnologiju koja zaista postoji, a koja prema nekim znanstvenicima omogućuje poticanje kiše, dok drugi tvrde kako takvi pokušaji nemaju uočljive učinke. Kao “dokaz” za tezu da je krivo zasijavanje oblaka, ponuđena je putanja nekih zrakoplova koji su neobično letjeli nad poplavljenim područjima oko 14. svibnja.

Zrakoplovi u pitanju snimali su Giro d’Italia, glavnu biciklističku utrku u Italiji, a tako nastale snimke su bile prikazane u stvarnom vremenu tijekom televizijskih prijenosa uživo. No, važnije je napomenuti da se zasijavanjem oblaka ne može odrediti kakvo će biti vrijeme; učinkovitost te metode je u najboljem slučaju prilično niska, tako da se njome ne bi moglo izazvati tako obilne oborine. Slične su se priče pokretale i vezano za teške oborine u Dubaiju te Grčkoj, napominje se u izvješću. Širenje identičnih dezinformacija gledali smo i u Hrvatskoj, nakon razorne ljetne oluje koja je 2023. pogodila Zagreb i Slavoniju.

Pritom su poplave u Italiji poslužile i širenju drugih mitova o poplavama i sušama, primjerice ismijavanju ranije proglašenog hitnog stanja zbog suše u nekim od pokrajina pogođenih poplavama.

Oskudica vodom na jugu Europe

Jug Europe oskudijevao je vodom prošle godine zbog pada u oborinama, kako u zimskom tako i u toplijim periodima. U Španjolskoj, gdje je suša bila posebno izražena, pojavile su se priče kako je ona namjerno izazvana, o čemu smo i ranije pisali. Naime, Maldita je izvijestila kako se na društvenim mrežama širila priča da su španjolske vlasti rušile brane kako bi izazvale nestašicu vode. Teorija glasi da su vlasti, nakon što je suša završila sredinom 2024., namjerno praznile vodne rezervoare kako bi naknadno proglasile problem nestašice vode.

Isto tako, tvrdilo se da su nestašicu vode izazvale i druge stvari, poput vodne politike Maroka i geoinženjeringa, opet pomoću aviona i chemtrailsa. Ovaj puta chemtrailsi, kaže priča, nisu služili uobičajenom trovanju stanovništva već razgradnji oblaka. Ništa od toga naravno nema činjenično utemeljenje; učestalije ekstremne vremenske pojave očekivana su posljedica postupnog podizanja prosječne globalne temperature.

Požari i vjetroelektrane

Kako produljeni periodi suše zajedno s porastom temperatura povećavaju zapaljivost šuma, lani je na jugu Europe došlo i do ovog vremenskog ekstrema. U ljeto 2023. godine Grčka je imala jednu od najdestruktivnijih požarnih sezona od 2000. godine naovamo. Vatra je zahvatila čak 920.000 četvornih metara zemlje.

Jedna priča koju su fact-checkeri u Grčkoj više puta opovrgnuli jest tvrdnja da se šume pale isključivo radi postavljanja vjetroelektrana. Priča se prvi put pojavila još 2018., no sve se učestalije širi Grčkom, jer zadnjih se godina prosječno ugrađuje više od stotinu vjetroturbina godišnje. Ista se priča pojavila i u Španjolskoj. No, kako su u Grčkoj pojedina područja najpogođenija požarima istovremeno vrlo pogodna za izgradnju vjetroelektrana, rasprava o strožem nadzoru i zaštiti opožarenih šuma proširila se čitavim političkim spektrom. Pritom je ignorirana činjenica da se u šumama smiju instalirati vjetroturbine, kao i da opožarena područja ne bilježe nikakav poseban rast u broju instaliranih vjetroelektrana, napominje se u izvještaju.

Prema istraživanju javnog mnijenja, priča o paleži zbog vjetroelektrana se dobro primila. Kada su im predočene kontroverzne tvrdnje o klimatskim promjenama, 7 od 10 sudionika u istraživanju u Grčkoj izjavilo je da se slaže s mišljenjem da su većina požara rezultat podmetanja vatre, dok je 5 od 10 reklo da se slaže s tvrdnjom da nakon razornih požara cvjetaju vjetroelektrane.

Novo poricanje

Kolege u Grčkoj napominju da se u ovom slučaju koristi tzv. “novo poricanje“, odnosno nova generacija dezinformacija o klimatskim promjenama. Kako se klima očigledno mijenja i sve je manje uvjerljiva priča da čovjek tome nije uzrok, kritika se usmjerava na tehnologije kojima se nastoji zaustaviti daljnje rasplamsavanje klimatske krize. Pritom se, dakako, zanemaruje utjecaj klime na lokalne vremenske ekstreme.

Što se tiče starih, prokušanih teorija poput onih o chemtrailsima, u izvještaju se napominje kako su vlade optužene da koriste iste tehnike kako bi izazvale dva suprotna događaja: produljenu odsutnost kiše, što rezultira sušom, i prekomjernu količinu kiše koja dovodi do poplava.

Iako su ove teorije ozbiljno optuživale bez dokaza, također su bile široko dijeljene od strane javnih osoba i drugih relevantnih političkih aktera koji imaju važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja, ali i u donošenju političkih odluka i akcija, napominju također autori izvještaja o klimatskim dezinformacijama u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji.

Članak je nastao u okviru projekta “Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr”. Projekt je sufinanciran putem bespovratne potpore dodijeljene od strane Agencije za elektroničke medije u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 Uspostava provjere medijskih činjenica iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.