Svjesni smo razmjera problema, ali nedostaje nam znanja o rješenjima za klimatsku krizu

Građani Europske unije, pa tako i Hrvati, prilično dobro razumiju uzroke i posljedice klimatskih promjena. Međutim, znatno manje znanja pokazuju kad ih se ispituje o rješenjima za probleme s kojima se suočavamo zbog klimatske krize, pokazuje istraživanje Europske investicijske banke (EIB).

Ova institucija od 2018. svake godine provodi i objavljuje istraživanja o stavovima građana vezanima za klimatsku krizu. U istraživanju za 2023./2024. sudjelovalo je više od 30 tisuća ispitanika u Europskoj uniji, SAD-u, Kini, Indiji, Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kanadi i Južnoj Koreji.

EIB-ovo istraživanje pokazuje da su hrvatski građani na petom mjestu u EU po razini informiranosti o klimatskim promjenama. Višu razinu znanja o uzrocima, posljedicama i rješenjima za klimatske promjene pokazali su samo Finci, Luksemburžani, Šveđani i Portugalci.

“Veći fokus na potencijalna rješenja i daljnje akcije mogao bi omogućiti Hrvatima da još više koriste svoju visoku razinu svijesti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. Slično nalazima u većini zemalja EU, velik dio hrvatskih ispitanika nije znao da smanjenje ograničenja brzine na cestama (84%) ili bolja izolacija zgrada (56%) mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena”, navodi se na stranicama EIB-a.

Što znamo, a što ne znamo

Ohrabrujuće je da je čak 69% hrvatskih ispitanika bilo u stanju ispravno definirati klimatske promjene, a samo 5% sudionika EIB-ovog istraživanja smatra da su klimatske promjene prevara. Njih 81% ispravno je prepoznalo ljudske aktivnosti poput deforestacije, poljoprivrede, industrije i prometa kao glavne uzročnike klimatskih promjena.

Još upečatljivije je znanje hrvatskih ispitanika o posljedicama klimatske krize. Njih 90% točno je odgovorilo da klimatske promjene pogoršavaju problem gladi u svijetu, a isto toliko ih prepoznaje štetne učinke klimatskih promjena po ljudsko zdravlje. Ukupno 84% hrvatskih ispitanika svjesno je da zbog klimatskih promjena raste razina mora, a 81% prepoznaje utjecaj klimatskih promjena na migracije stanovništva.

Kad su u pitanju rješenja za probleme koji proizlaze iz klimatske krize, hrvatski ispitanici i dalje pokazuju više znanja od EU prosjeka, ali samo neznatno. U ovoj kategoriji smo 13. najbolje informirana nacija (od ukupno 27 država članica EU).

Neke mjere su Hrvatima dobro poznate; njih 83% prepoznaje važnost recikliranja, a 73% korištenja javnog prijevoza umjesto osobnog automobila. Međutim, manje od polovice ispitanika prepoznaje da su načini borbe protiv klimatskih promjena i kupovanje manje količine odjeće (44%), bolja toplinska izolacija zgrada (40%), strože ograničenje brzine na cestama (16%) ili smanjenje konzumacije online video sadržaja (4%).

Tko treba platiti cijenu tranzicije

Ranije objavljeni podaci iz EIB-ovog istraživanja pokazali su i prilično visoku razinu svijesti europskih pa tako i hrvatskih ispitanika o nužnosti pravednosti tzv. zelene tranzicije.

Pokazalo se tako da 68% Europljana smatra da tranzicija prema ugljično neutralnom gospodarstvu može uspjeti samo ako će se usput rješavati i problem nejednakosti među građanima.

Čak 74 posto ispitanika u EU podržalo bi dodatno oporezivanje i ukidanje poreznih olakšica za industrije koje se oslanjaju na fosilna goriva, a 60 posto građana EU smatra da bi razvijene zemlje trebale pomoći siromašnijem dijelu svijeta da snosi cijenu tranzicije. Ukupno 59% ispitanika u EU pristalo bi plaćati veći porez na dohodak kako bi se tim novcem sufinancirali tranzicijski troškovi za kućanstva s nižim prihodima.

Na sličan način razmišljaju i hrvatski građani: njih 69% smatra da prijelaz na ugljično neutralnu ekonomiju nije moguć bez adresiranja problema rastuće nejednakosti, 80% ispitanika podržalo bi ukidanje poreznih olakšica za gospodarske sektore ovisne o fosilnim gorivima, 53% smatra da bogatije države trebaju pomoći siromašnijim dijelovima svijeta da financiraju zelenu tranziciju, a 62% hrvatskih ispitanika bilo bi voljno plaćati veće poreze na dohodak kako bi se pomoglo siromašnim kućanstvima da snose troškove tranzicije.