Krema za sunčanje – je li sigurna i kako je treba koristiti

“Dame i gospodo generacije ’97., nosite kremu za sunčanje. Kad bih vam mogla dati samo jedan savjet za budućnost, to bi bila krema za sunčanje. Dugoročne dobrobiti kreme za sunčanje dokazali su znanstvenici, dok ostatak mojih savjeta nema pouzdaniju osnovu od mog vlastitog iskustva”, napisala je rečene godine kolumnistica Chicago Tribunea, Mary Schmich.

Ove riječi ulaze u pop kulturu dva ljeta kasnije kada ih je izrecitirao Baz Luhrmann, čuveni režiser romantičnih trilera porijeklom iz “domovine melanoma” Australije, smještene opasno blizu rupi u ozonskom omotaču.

Deset godina nakon Schmichine kolumne, na YouTubeu će osvanuti spot Luhrmannove recitacije, ali sa veoma opširnim i kontraškim opisom, punim poveznica na notorni izvor dezinformacija NaturalNews, ali i BBC te druge izvore. Oni kažu da – zaštitni faktor izaziva rak, a Sunce ga prevenira dajući nam vitamin D.

Još koju godinu kasnije pojavit će se duhovita, premda mračna recitacija “Sve što će te ubiti od A do Z“, koja poučava ljude da je borba za zdrav život dovoljno puna kontradikcija da se proglasi uzaludnom: “Ne možete izbjeći opasnost; Slobodno pokušajte; Jer bez obzira na to što radite, svejedno ćete umrijeti”. Kontradikcija navedena vezano za slovo S kaže:

“S je za kremu za sunčanje, ali i za Sunce; Oboje izazivaju rak; Nije li to zabavno?”

Danas, dermatolozi gotovo svakodnevno susreću pacijente koji se protive nanošenju zaštitnog faktora.

Smrt se doista povijesno pokazala daleko dostižnijom od mnogih fenomena u prirodi i društvu. Ipak, teško da će se ijedan liječnik protiviti tezi da životni izbori mogu usporiti, odnosno ubrzati Njen dolazak. Budući da je stigla sezona prženja na plažama, nije na odmet vagnuti argumentaciju za ubojitost ultravioletnih zraka Sunca, nasuprot ubojitosti pojedinih sastojaka korištenih za stvaranje zaštitnog faktora – teze koja zabrinjava dermatologe u svijetu.

Da, opekline od Sunca značajno povećavaju rizik od raka kože

Za početak je bitno raščistiti nekoliko stvari. Prva je da nema dokaza da krema za sunčanje uzrokuje rak. U prošlosti su povučeni pojedini faktori zbog onečišćenja benzenom, no on nije redovni sastojak zaštitnih losiona i njih je preporučljivo nositi.

Drugo, zaštitni faktor ne ometa stvaranje vitamina D. Osobe koje ga nemaju dovoljno, imale bi nedostatak i bez krema za sunčanje.

Treće, oštećenja kože nastala izlaganjem suncu – pogotovo opekline, ali i svrbež i iritacija – opasna su, a pogotovo u djetinjstvu. One su znak da je DNA u stanicama kože oštećen. Pritom su ta oštećenja kumulativna, što znači da svako sljedeće “izgaranje” nadograđuje rizik od raka kože. Zato se najviše dijagnoza događa u 60-im godinama života, iako je melanom jedan od najčešćih oblika raka dijagnosticiran kod ljudi u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima. Solarij je jednako problematičan kao i sunčanje.

“Izlaganje Suncu uzrokuje oštećenje DNK u stanicama kože. Ta oštećenja mogu uzrokovati mutacije koje dovode do raka kože. Opekline od sunca u mladosti povećavaju rizik od raka kože kako starite i snažno je povezano s melanomom. Preplanulost, čak i bez opeklina, također je znak oštećenja od sunca i doprinosi nastanku raka kože”, kaže ravnateljica kliničke ambulante Odjela za dermatologiju Brigham and Women’s Hospital  Elizabeth Buzney i docentica dermatologije na Harvard Medical School.

Opekline u mladosti je zato teško poništiti naknadnim nanošenjem SPF-a, no kasnije nanošenje zaštite može spriječiti daljnje promjene. Cancer Research UK navodi kako opekline od Sunca samo jednom svake dvije godine mogu utrostručiti rizik od dobivanja raka kože. Zato preporučuju provođenje vremena u hladu, osobito između 11 i 16 sati, pokrivanje širokom odjećom, šeširom sa širokim obodom i sunčanim naočalama s UV zaštitom te – nanošenje kreme za sunčanje s najmanje SPF30 i 4 ili 5 zvjezdica, a također i ponovno nanošenje, redovito i izdašno.

Melanom i ne-melanomi

Najsmrtonosniji rak kože je melanom, i globalno je četrnaesti po učestalosti dijagnoze. Kao osnovni uzrok smatra se UV zračenje. Uspjeh liječenja, kao i kod velike većine drugih rakova, ovisi o stadiju. Ako je lokaliziran, može se izliječiti u više od 98 posto slučajeva. Ako je proširen regionalno, šanse padaju na 74 posto, a ako ima daleku metastazu – samo 35 posto. Ostali rakovi kože spadaju u skupinu “ne-melanoma” i izgledi u liječenju su daleko bolji.

Rak kože raste u nekim zemljama, smanjuje se u drugim – posebno u onima koje su najviše podigle svijest o važnosti korištenja kreme za sunčanje. “Stope raka kože rastu među starijim generacijama – nose oštećenja iz prijašnjih desetljeća svog života, jer su se stvari sada promijenile”, kaže Adele Green, viša znanstvenica grupe za istraživanje raka i populacijskih studija na QIMR Berghofer Medicinskom istraživačkom institutu u Australiji. “Zemlje u kojima stope padaju imale su najveća ulaganja u podizanje svijesti, kao što su Novi Zeland, Danska, SAD i Australija.”

Nesporni mineralni i sporni organski filteri

Krajem devedesetih, primijećeno je da su se djeca koju su roditelji mazali SPF-om, vraćala s ljetovanja kući s većim brojem novih madeža – indikatorom potencijalnih budućih promjena na koži. To je ujedno i poanta BBC-jevog članka priloženog recitaciji Baza Luhrmanna u spomenutom YouTube videu kojim se agitira protiv korištenja kreme za sunčanje.

No, istraživanja na ljudima koji su koristili jače i slabije faktore pokazala su da su oni sa slabijim u prosjeku boravili 25 posto manje vremena na suncu. Dakle, kreme za sunčanje daju ljudima možda i previše samopouzdanja kod izlaganja Suncu.

Kako je koža najveći organ koji imamo, tako se u priči o sigurnosti krema za sunčanje iskristalizirala osnovna razlika među njima – upijaju li se u kožu ili ne.

Pojedine kreme za sunčanje, naime, stvaraju zaštitni filter na mineralnoj, odnosno anorganskoj bazi, poput onih sa titanij-oksidom i cink-oksidom. Dermatolozi preporučuju upravo ovu vrstu krema, jer ne samo da blokiraju i UVA i UVB zračenje, već se ne apsorbiraju kroz kožu. Zato do današnjeg dana njihova sigurnost nije dovedena u pitanje. Osim što u opisu proizvoda piše koja se tvar koristi za UV filter, mineralni SPF-ovi prepoznatljivi su po bijelim tragovima, dok su organski potpuno prozirni.

Kreme koje filter stvaraju uz pomoć organskih tvari to čine temeljem raznih spojeva ugljika. Često ih se pogrešno naziva “kemijskim”. To ne znači puno, jer su i minerali kemijski elementi ili spojevi.

Američka agencija za lijekove i hranu (FDA) je 2019. godine uklonila 14 od 16 kemikalija pronađenih u kremama za sunčanje iz svoje kategorije “opće prihvaćeno kao sigurno i učinkovito” i svi su se sastojci odnosili na organske filtere. To nije značilo da se radi o dokazano opasnim kemikalijama; FDA je samo zatražila dodatna ispitivanja.

Početkom 2020. godine za šest je sastojaka utvrđeno da se mogu apsorbirati kroz kožu i zadržati se u tijelu danima nakon nanošenja faktora: avobenzon, oksibenzon, oktokrilen, homosalat, oktisalat i oktinoksat. No kako se nije ispitivala škodljivost, istraživanje nije preporučilo da se kreme koje sadrže ove sastojke ne nanose na kožu.

Ometanje hormona?

Povodom te odluke BBC je sistematizirao znanja o tim spojevima. FDA je upozorila da četiri sastojka ulaze pod kožu i teoretski mogu naškoditi zdravlju čovjeka, kao i životinja. Među njima je i oksibenzon, čija se zabrana zbog utjecaja na koralje predlagala u EU, dok je u Hrvatskoj obavezno jasno označavanje da se nalazi u kozmetičkom proizvodu.

Neka laboratorijska i istraživanja na miševima pokazala su da neki organski UV filteri, uključujući oksibenzon, kao i sastojci poput parabena i ftalata, mogu biti endokrini disruptori: kemikalije koje ometaju naše hormone. No, nijedno istraživanje na ljudima nije to potvrdilo.

Laura Vandenberg, izvanredna profesorica na Školi za javno zdravstvo i zdravstvene znanosti Sveučilišta Massachusetts Amherst, kaže da većina endokrinih disruptora utječe na muške fetuse i embrije. Visoka razina izloženosti ftalatima pogotovo se pokazala ometajućom za razvoj muških spolnih organa. To bi moglo dovesti do problema kasnije u životu, poput smanjenog broja spermija ili povećanog rizika od raka testisa. Međutim, taj je učinak pronađen samo pri vrlo visokim dozama. No, ftalati i parabeni se ne nalaze samo u SPF-ovima, već i u lakovima za kosu i nokte, sapunima i šamponima.

Vitamin D nije problem, ali dušikov oksid bi mogao biti

Jedna od “supermoći” UV zračenja je i da potiče proizvodnju dušikovog oksida (NO) u organizmu. Primarno se to odnosi na UVA zračenje, koje prodire dublje u kožu, zaslužno je za tamnjenje na Suncu te ubrzavanje starenja kože. Dušikov oksid širi krvne žile, čime smanjuje krvni tlak i rasterećuje srce.

Za dermatologa Richarda Wellera, pozitivni učinci na srce su čak važniji od prevencije raka kože, jer u svijetu najviše ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti – one odnose blizu 18 milijuna života godišnje, nasuprot par stotina tisuća dijagnoza melanoma.

Weller naglašava kako je svjestan da je takav argument vrlo kontroverzan, kao i da “najjači dokazi koje imamo jasno pokazuju da je krema za sunčanje korisna za naše zdravlje.”

Razlike među SPF-ovima

Za početak, potrebno je naglasiti par očiglednih stvari: nije svako zračenje isto, ni svaka koža, kao niti svaka krema. Minimalno zračenje za koje se preporučuje zaštita nosi UV indeks 3; sve do te razine preporučljivo je za izlaganje i prikupljanje vitamina D. Svjetlija koža je, dakako, puno osjetljivija na zračenje od tamnije. Najtamnija ljudska koža, smatra se, zaštićena je prirodnim zaštitnim faktorom od Sunca iliti SPF-om nešto manjim od 15. To znači da crna koža može izdržati pet sati prženja na Suncu koje bi spalilo svijetlu kožu za 20 minuta, no nakon toga izgorjeti može i izrazito tamna put.

SPF je, dakle, taj koji govori koliko puta više vremena možete provesti na Suncu u odnosu na stanje bez zaštite i to je najvidljiviji kriterij po kojemu se razlikuju kreme. Brojka proizlazi iz gustoće filtera koja se stvara nanošenjem na kožu: SPF 15 blokira 93% UVB zraka, SPF 30 blokira 97%, a SPF 100 blokira 99%. Ako je zračenje takvo da biste bez SPF-a izgorjeli na njemu za 10 minuta, SPF 30 bio vam tehnički trebao omogućiti 30 puta više, odnosno 300 minuta.

Međutim, dermatolozi će – uglavnom zbog nedovoljnog i nepravilnog nanošenja faktora te znojenja i kupanja – preporučiti obnavljanje sloja barem svaka dva sata, ako ne i svakih sat i pol. Za osobu prosječnih dimenzija potrebno je nanijeti oko 25 grama, odnosno volumen od šest čajnih žličica ili jedne golf kuglice SPF-a po svakom dijelu tijela izloženom suncu, uključujući uši i zadnji dio vrata.

SPF bi trebao štititi i protiv UVA i protiv UVB zračenja. UVB zrake utječu na epidermu, odnosno sloj kože odmah ispod površine, na kojemu se pojavljuju opekline i pojedini karcinomi.  Sunce, kako smo već naveli, emitira i UVA zračenja, koje prolazi do dubljeg sloja kože, dermisa i na toj razini se stvara takozvani ten, kao i većina karcinoma kože.

Starenje i pore

Zanimljivo je da su dermatolozi, pokušavajući zaštititi svoje pacijente od raka kože, počeli isticati druge benefite nošenja zaštitnog faktora.

“Znate li što ih natjera da počnu nositi kremu za sunčanje? Klinci i mladi odrasli, Generacija Z, Generacija X, mrze pore. I kad čuju da će imati velike pore koje će izgledati kao rupe, stave kremu za sunčanje”, kaže dermatologinja Jeanine Downie.

“Ljudi me pitaju: ‘Kako mogu spriječiti starenje svoje kože? Što je najbolje što mogu učiniti kako bi moja koža izgledala najmlađe i najzdravije?’ Pitaju za sve te skupe postupke i proizvode protiv starenja”, kaže i dermatologinja Buzney. “Kažem im: ‘Ne. Ako želite da vaša koža izgleda mlado i svježe sada, i za 10 godina i za 20 godina, koristite zaštitu od Sunca. Najbolje što možete učiniti za svoju kožu je pronaći kremu za sunčanje koja vam se sviđa i koristiti je i druge oblike zaštite od sunca svaki dan.”

Zaključak

Dakle, ako se namjeravate izlagati ljetnom suncu, obavezno bi trebali koristiti kremu za sunčanje. Ako vas brinu moguće nuspojave krema s organskim filterom (čije postojanje, da ponovimo još jednom, nije jasno dokazano), možete koristiti one s mineralnim filterom. Kremu treba nanositi obilno i redovito, svakih nekoliko sati. Dermatolozi ističu da uvijek treba birati kreme čiji je SPF barem 30, a poželjno i više, posebno ako na sunce izlazite sredinom dana.