Zbog čega su Zeleni pomogli Ursuli von der Leyen da ostane predsjednica Europske komisije
Drugi mandat je Ursula von der Leyen dobila zahvaljujući glasovima Zelenih. Klimatske politike zamaskirala je u mjere poticanja gospodarskog rasta. No, pitanje je hoće li biti u stanju isporučiti ono što je obećala.
Ursula von der Leyen iz Europske pučke stranke (stranačke obitelji u Europskom parlamentu kojoj pripada i hrvatski HDZ) ponovo je izabrana za predsjednicu Europske komisije. Dobila je glasove 401 zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu, 41 glas više nego što joj je bilo potrebno.
Za njeno ustoličenje na drugi mandat ključni su bili glasovi zastupnika Zelenih; njih 45 (od 53 koliko ukupno broji Zeleni blok) glasalo je za Von der Leyen. Među njima je bio i hrvatski eurozastupnik Zelenih Gordan Bosanac, izabran na listi stranke Možemo.
Prije glasanja se, naime, znalo da Von der Leyen može računati na glasove Europske pučke stranke (EPP), Socijaldemokrata (S&D) te Liberala, tri stranačka bloka koja čine tanku većinu u parlamentu. Međutim, kako u ovim blokovima ne postoje stranačko jedinstvo i stega pa mnogi zastupnici često glasaju po vlastitom nahođenju, tako su Von der Leyen za osiguravanje drugog mandata trebali i dodatni glasovi.
Osigurala ih je tako što je obećala da neće odustati od važnih zelenih politika, kakve su uostalom djelomično obilježile njen prvi mandat. “Ona je jedina u EPP-u koja još uvijek brani Europski zeleni plan”, kazao je zastupnik iz kluba S&D-a Raphaël Glucksmann nakon glasanja.
Otprilike istom logikom vode se i zastupnici Zelenih; svjesni su da unutar stranačke obitelji pučana, koja okuplja stranke desnog centra, nema previše političara koji su se spremni boriti za klimatske politike. Von der Leyen na čelu Komisije je, u ovom omjeru snaga, vjerojatno najbolje što mogu dobiti.
Klimatske politike zamaskirane u mjere za poticanje gospodarskog rasta
Program na kojem je izabrana, uostalom, sadrži obilje klimatskih politika. Međutim, kako primjećuje briselski Politico, vješto su zamaskirane na način da je fokus stavljen na gospodarski rast i razvoj.
Tako su najavljeni Plan za čistu industriju koji bi trebao smanjiti industrijsko zagađenje i korištenje fosilnih goriva, mjere za smanjenje cijene energije kroz napuštanje fosilnih goriva i povećanje kapaciteta iz obnovljivih izvora, program za rast “plave ekonomije” kroz borbu za zaštitu oceana od zagađenja, “vizija za dugoročnu kompetitivnost” poljoprivrednog sektora koja bi trebala dovesti do smanjenja emisija stakleničkih plinova, a obećani su i poticaji koji bi trebali olakšavati pravednu tranziciju.
“To je primjetan zaokret u odnosu na program von der Leyen iz prvog mandata — koji je klimatske akcije predstavio manje kao ekonomsku nužnost, a više kao ispravnu stvar — i odraz nove političke stvarnosti u Europi”, piše Politico podsjećajući da u Europskom parlamentu raste broj zastupnika koji se žustro protive klimatskim politikama, neutemeljeno ih optužujući za urušavanje europskog gospodarstva i porast cijene životnih troškova.
Za što će doista postojati većina?
“Vrlo sam zahvalna Zelenima što su me podržali. Imali smo opsežne razgovore o svim temama i to je dobar znak da su na kraju očito bili uvjereni da me podrže”, rekla je Von der Leyen nakon glasanja. Međutim, nije otkrila nikakve konkretne detalje javnih politika koje je najavila i obećala različitim grupacijama u Europskom parlamentu.
Drugim riječima, sasvim je jasno da Von der Leyen neće moći ispuniti sve što je na papiru obećala. Neke će stvari otpasti po putu jer će se prioriteti morati preslagivati, za neke će se fraze izmišljati nova značenja kako se ne bi priznalo da su iznevjerena izvorna obećanja, a dio njenih prijedloga zasigurno će dovesti do žestokih političkih rasprava zahvaljujući kojima u parlamentu neće biti moguće okupiti potrebnu većinu za njihovo izglasavanje.
Prepoznali su to i francuski zastupnici iz Zelenog bloka, koji su glasali protiv Von der Leyen, optužujući je da nije predana ozbiljnim klimatskim politikama. Skeptične su i nevladine organizacije za zaštitu klime i okoliša. Direktorica organizacije Climate Action Network Europe Chiara Martinelli je novinarima Politica kazala kako strahuju da će deregulacija i promicanje kompetitivnosti zasjeniti važnost usvajanja ambicioznih klimatskih politika.