Kako klimatske promjene ugrožavaju svjetske šume

Klimatske promjene čine svjetske šume ranjivijima na štetu koju uzrokuju nametnici i šumski požari, zaključeno je u izvješću “Stanje svjetskih šuma 2024” koje je objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Zbog povećane temperature šumski požari postaju učestaliji i duže traju. Također, povećanje globalnih temperatura pogoduje razmnožavanju i opstanku različitih nametnika koji napadaju šumska stabla te tako skraćuju njihov životni vijek (a ujedno i smanjuju količinu CO2 koje stablo tijekom svog života može apsorbirati).

“Šumski požari su u 2023. godini globalno ispustili procijenjenih 6.687 megatona ugljičnog dioksida, što je dvostruko više od emisija ugljičnog dioksida Europske unije zbog sagorijevanja fosilnih goriva iste godine”, stoji u FAO-ovom izvješću.

Ipak, izvješće donosi i neke dobre vijesti. Uočeno je da se deforestacija u brojnim državama smanjuje odnosno usporava. U npr. brazilskom dijelu Amazonske prašume, deforestacija je u 2023. godini smanjena za čak 50 posto, što je posebno dobra vijest.

Međutim, to nije dovoljno. Prikupljeni podaci sugeriraju da se, usprkos poboljšanju u nekim državama, deforestacija nastavlja globalno neodrživim tempom. Godišnje se na tržište plasira oko 4 milijarde kubika drva, a FAO procjenjuje da će potražnja u budućnosti znatno rasti; do 2050. bi mogla porasti za 49 posto s obzirom na sadašnje brojke.

Sječa šuma posebno ugrožava stanovnike siromašnijih zemalja tzv. globalnog juga. Njihova prehrana uvelike ovisi o šumskim plodovima poput pinjola ili gljiva. O prikupljanju takvih plodova u većoj ili manjoj mjeri ovisi oko 2,77 milijardi stanovnika ruralnih područja globalnog juga.

FAO u svom izvješću stoga naglašava da je za postizanje održivog upravljanja šumskim bogatstvom potrebno uvesti različite inovacije, od tehnoloških, preko društvenih, političkih i institucionalnih, do financijskih.

U izvješću se tako preporučuje korištenje novih tehnologija, poput različitih AI alata, za bolje prikupljanje i obradu podataka o svjetskim šumama, što bi trebalo omogućiti kvalitetnije upravljanje šumskim zemljištem. Potrebne su i kvalitetnije javne politike, kao i dodatno financiranje za održavanje i zaštitu šuma, naglašava FAO.

Kako bolje upravljati šumama

U izvješću je pobrojano i 18 studija slučajeva iz različitih zemalja diljem svijeta koje mogu služiti kao putokaz za kvalitetnije upravljanje šumskim bogatstvom.

Ističe se recimo primjer Brazila, koji je počeo koristiti nove digitalne tehnologije da bi bolje nadzirao stanje svojih šuma te utvrdio na kojim dijelovima zemlje se može nastaviti s poljoprivrednim aktivnostima, a gdje je potrebno potaknuti obnovu prirode. U Kolumbiji i Indiji su, pak, u suradnji s međunarodnim stručnjacima formulirane nove strategije za upravljanje šumskim zemljištima u kojima je povećani naglasak stavljen na zaštitu prirode, tj. propisani su stroži uvjeti eksploatacije. U Jugoistočnoj Aziji je FAO pak pokrenuo pilot projekt Globalnog huba za upravljanje požarima, kroz koji pomažu lokalne zajednice u prevenciji, detekciji i gašenju požara.

“Pet je poticajnih vrsta aktivnosti koje mogu potaknuti odgovorne i uključive inovacije koje optimiziraju šumska rješenja za globalne izazove: (1) podizanje svijesti o važnosti inovacija i stvaranje kulture koja potiče inovacije za postizanje pozitivnih promjena; (2) unapređenje vještina, sposobnosti i znanja kako bi se osiguralo da dionici u šumarskom sektoru imaju kapacitet za upravljanje stvaranjem i usvajanjem inovacija; (3) poticanje transformativnih partnerstava za smanjenje rizika u inovacijama šumarskog sektora, pružanje mogućnosti za prijenos znanja i tehnologije te izgradnju odgovarajućih zaštitnih mjera; (4) osiguranje većih i univerzalno dostupnih financijskih resursa za poticanje inovacija u šumarskom sektoru; i (5) osiguranje političkog okruženja koje potiče inovacije u šumarskom sektoru”, zaključuje se u izvještaju o stanju svjetskih šuma.