Država birokratskim nasiljem istjeruje mještane da bi HEP mogao potopiti Kosinjsku dolinu

Kada je Vlada unazad tri godine proglasila HEP-ov projekt Hidroenergetski sustav Kosinj strateškom investicijom, mještani ličkog naselja Kosinj dobili su potvrdu da će se njihovi desetljećima stari strahovi o iseljavanju i potapanju tog kraja ubrzo ostvariti.

HEP potapa Kosinjsku dolinu iako postoji alternativa koja bi proizvodila više struje

Ideja stvaranja velikog akumulacijskog jezera, o čijoj smo isplativosti ranije pisali, time je dobila zamah, budući da Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade predviđa da se nekretnina može izvlastiti kada je to potrebno zbog izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske.

Izvlaštenje čeka sve stanovnike Kosinjske doline koji neće pristati na sporazumno rješavanje spora sa HEP-om, što dio njih ne želi.

Naime, dio mještana Kosinja nezadovoljan je ponuđenim naknadama te navode kako su im one nedovoljne za kupnju bilo kakve druge nekretnine. I sami smo, prije nego smo posjetili taj kraj, na društvenim mrežama naletjeli na objavu kojom jedna Kosinjanka, upravo jer zbog HEP-ovog projekta ostaje bez doma u Lici, pokušava pronaći nekretninu koju si može priuštiti.

Dio Kosinjana iz svog mjesta ne želi, a ako će na to biti prisiljeni, ne znaju gdje poći. Svoje stambeno pitanje rješavaju u vrijeme kada su u njihovom naselju već počeli radovi u sklopu projekta gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj, koji uključuje potapanje Kosinjske doline i gradnju hidroelektrane.

Mjestom, do kojeg vodi prokopana cesta, odzvanjaju zvuci građevinskih radova.

Osuđeni na nerazvijenost

Kosinjska dolina je kraj koji ne odolijeva negativnim trendovima koji se vežu za ruralne sredine, prvenstveno onom koji se odnosi na depopulaciju.

Kako se priznaje u studiji utjecaja na okoliš HEP-ovog projekta, iako je dugoročno rezerviran za uspostavu relevantnih hidroenergetskih objekata, u stvarnosti je desetljećima to „prostor iščekivanja“ u kojemu je život lokalnog stanovništva bio izoliran od svih gospodarskih tokova i bez realnih razvojnih perspektiva. Mogućnosti razvoja gasile su upravo neizvjesnost oko eventualne gradnje hidroenergetskog kompleksa i dileme o mogućnosti ostanka ili iseljenja. Nitko ne želi ulagati u mjesta koja će možda uskoro završiti pod vodom.

U Gornjem Kosinju i Mlakvi, naseljima koja se planiraju u potpunosti potopiti kako bi HEP napravio akumulacijsko jezero, stalno prebiva oko 60 ljudi. Školu u mjestu, kaže nam spremačica na koju smo naletjeli,  pohađa oko 15 djece iz Kosinja i obližnjih sela.

U centru naselja nalazimo i nekoliko kajaka koji su namijenjeni za rekreacijske aktivnosti na rijeci Lici. Iako se turizam tek nedavno počeo razvijati, stanovnici ovoga kraja i dalje se uglavnom bave stočarstvom.

“Imamo dvije kuće i za njih smo dobili 145.000 eura pa ispada da nam je ponuđeno 300 eura po kvadratu. Kud da idemo s tim? S tim novcima ne možemo ništa. Rekli smo da se ne želimo seliti. U jednoj kući živimo moj muž i ja, u drugoj sin, snaha i njihovo dijete te još jedan sin koji nije oženjen. Mi imamo krave i ovce, imamo blago i ne znamo što s njima”, kaže nam Kristina koja živi u centru Gornjeg Kosinja.

Odmah pored njene kuće, a ispod mjesne crkve, nalazi se i lokalni ugostiteljski objekt. Mušterijama koje se međusobno poznaju novinari nisu strani; već godinama im svako toliko pričaju o HEP-ovom projektu. Većina ih je nezadovoljna.

“Daju nam oko 2,5 eura po kvadratu poljoprivrednog zemljišta i uređene zemlje. Šikara je bolje plaćena. Da su bar ponudili 4 eura, to bi bilo poštenije”, kaže nam jedan.

“Već je isplaćeno dosta kuća, ali riječ je uglavnom o vikendicama. Novac su uzeli ljudi koji ne žive tu i njima je to možda i dobro došlo. Mi pak nemamo gdje”, nadovezuje se drugi.

Sramotno niske naknade

Naime, kako bi se realizirao projekt, jedan od glavnih preduvjeta je rješavanje imovinskopravnih odnosa na oko 8.000 katastarskih čestica, od čega se oko 6.500 katastarskih čestica odnosi na buduće akumulacijsko jezero.

Podatak je to koji smo dobili u HEP-u gdje navode kako je rješavanje imovinskopravnih odnosa u punom zamahu počelo 2023. godine, kada je na snagu stupila nova katastarska izmjera provedena na području obuhvata projekta HES Kosinj.

Tim povodom popričali smo s Markom Markovićem, odvjetnikom koji posljednjih godinu dana zastupa desetak mještana Gornjeg Kosinja i Mlakve. Za veliki dio njih je već donesen elaborat i izvršena je procjena tržišne vrijednosti njihovih nekretnina.

“Neki su postupci ponavljani zbog mojih prigovora te se utvrđuje nova vrijednost. Procjenu rade dva vještaka, jedan poljoprivredne struke koji utvrđuje vrijednost nasada i kulture koje će nekretnina izgubiti te građevinski vještak koji utvrđuje vrijednost same nekretnine. Kada dobijem elaborate, ja obavijestim svoje stranke što im je i kako utvrđeno. U većini slučajeva, ljudi su nezadovoljni”, kaže nam Marković te dodaje da je tek manji broj mještana suglasan s elaboratima te žele da HEP otkupi njihove nekretnine i zemljišta.

Odvjetnik kaže da ima samo dvije stranke koje su pristale na ponudu HEP-a i trebale bi sklopiti kupoprodajni ugovor. Pitali smo ga kako se okvirno kreću cijene koje se nude mještanima Kosinja.

“Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, prema posljednjim elaboratima vrijednost je 2 eura i 3 centa po kvadratu. U slučaju građevinskog zemljišta, iznos je 12 eura po kvadratu. Smatram da se radi o preniskim naknadama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u kontinentalnoj Hrvatskoj za poljoprivredno zemljište cijena varira između pet do osam eura po m2, a za građevinsko zemljište je od 50 eura na više”, kaže Marković.

Iz HEP-a napominju da oni ne utvrđuju iznose naknada, odnosno da se ona određuje temeljem procjene vještaka.

“Vještake je imenovalo tijelo Ličko-senjske županije nadležno za provođenje postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina kao prve faze postupka izvlaštenja, dok drugu fazu, odnosno sam postupak izvlaštenja provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave kao nadležno tijelo u slučaju strateških  investicijskih projekata od značaja za Republiku Hrvatsku”, kažu nam iz HEP-a.

Birokratsko nasilje nad mještanima

Prema pričama mještana stječe se dojam kako misle da su oštećeni. Problem je i u gomili papira i birokracije s kojima se susreću, a u kojima se ne snalaze najbolje.

Kako nam kaže odvjetnik Marković, od 2017. do 2020. godine se, da bi HEP imao “čiste knjige” tj. čisto imovinsko-pravno i katastarsko stanje, provodila katastarska izmjera. U tom postupku su pozivani vlasnici nekretnina da se jave i opišu nekretnine.

“Već u samom startu su mještani gubili svoje nekretnine jer se na njima u pojedinim postupcima upisivala Republika Hrvatska. U drugim takvim predmetima, njihove čestice su bile razbijane pa bi jedan vlasnik koji je imao česticu od 1000 kvadrata dobio npr. tri čestice po 300 kvadrata, a izgubio bi 100 kvadrata. I tako se smanjivala vrijednost zemljišta. Tijekom postupka državne katastarske izmjere mještani u pravilu nisu dobivali adekvatne informacije. Nisu znali kakav je to postupak, niti koja su njihova prava i obveze”, govori odvjetnik Marković.

Marković također navodi kako je postupak objavljen na oglasnoj ploči Općine Perušić, iako oni ne žive u tom mjestu. Oni koji su dobili odštetu, dobili su je od poštara na ruke.

Odvjetnik smatra da su takve dostave iznosa naknade za izvlaštenje nekretnine nepravilne, nezakonite i pokušaj zloporabe prava.

“Naime, kada vlasnici zemljišta dobiju rješenje o izvlaštenju na svoju kućnu adresu u njemu je sadržana i odredba da će novac biti isplaćen na njihov račun ili na polog Ministarstva (ako ne prihvate isplatu) jer tek isplatom sredstava HEP može stupiti u posjed nekretnina koje su izvlaštene. Na ovaj način, preko poštara, zlorabi se i cjelokupni postupak i HEP želi brže-bolje doći do toga da kažu da su vlasnici primili novce i da je sve lege artis“, kaže Marković te dodaje da je posao pro forma odrađen po zakonu.

“Međutim, jedno je forma, a drugo suština, a suština je da netko u samom startu ne zna i nije mu objašnjeno”, zaključuje.

Iz HEP-a pak kažu kako se čitav postupak provodi s ciljem da svi vlasnici, bez obzira da li kroz sporazumni otkup ili postupak izvlaštenja, budu pravično obeštećeni za sve svoje nekretnine, neovisno o tome radi li se o kućama, gospodarskim objektima, zemljištima ili nasadima.

“Način procjene u slučajevima izvlaštenja propisan je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina. Dodatno, HEP je temeljem Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, donio odluku da se i  nelegalizirane nekretnine, kakvih je većina na području projekta, otkupe po istim cijenama i procedurama, dakle primjenjujući jednakopravan tretman kao i za zakonite nekretnine. Ta je odluka donijeta uvažavajući okolnost da je do takvog pravnog položaja nekretnina došlo upravo zbog višegodišnje rezervacije prostora u prostornim planovima za planirani projekt HES Kosinj”, kažu nam.

Upitali smo ih i koji je razlog što se mještanima odšteta donosi “na ruke”, preko poštara.

“Plaćanje odštete putem pošte vrši se u situacijama kada vlasnici ne dostave broj računa na koji im se može isplatiti odšteta, kada broj računa ne dostave u roku za plaćanje ili kada dostave nepotpun podatak o broju računa. Drugim riječima, vlasnici sami biraju hoće li im se odšteta isplatiti na račun ili putem pošte”, odgovorili su nam iz HEP-a.

Podsjećaju da postupke izvlaštenja vodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te da je HEP dužan uplatiti iznos odštete na polog Ministarstva u slučajevima kada vlasnik ne prihvati izravnu isplatu. U takvim situacijama, predmetnu odštetu će vlasniku nekretnina isplatiti Ministarstvo.

Život u Kosinjci

Za stanovnike koji nemaju u vlasništvu stambeni objekt, kao i za Kosinjane koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu dio stambenog objekta u kojem žive, a čija je vrijednost manja od 75.000 eura, HEP je izgradio posebnu zgradu u Perušiću, udaljenom 15-ak minuta vožnje.

Riječ je o ukupno 28 stanova od kojih je 25 predviđeno za mještane Kosinja, a preostala tri za djelatnike HEP-a. Mještani Kosinja u ovoj zgradi, koja je dobila nadimak “Kosinjka”, dobit će stanove na korištenje. Moći će ih i otkupiti, ali to navodno neće biti jeftino.

U prvoj fazi natječaja koji je u ožujku ove godine proveo HEP u suradnji s Općinom Perušić, sedmero je stanovnika ostvarilo pravo na doživotno stanovanje u stanovima u zgradi. Svoje kuće i okućnice zamijenit će stanom u novogradnji.

Jednom dijelu mještana to je neprihvatljivo jer vole život na selu. Govore nam kako je do njih došla informacija o tome da će im, ako žele kupiti stan u “Kosinjci”, ponuđena cijena iznositi preko 2000 eura po kvadratu, što smatraju preskupim.

Natječaj iz kojeg će se saznati uvjeti otkupa za stanovnike koji mogu ostvariti pravo na vlasništvo odnosno suvlasništvo nad stanom HEP tek treba objaviti.

Tempo izvlaštenja

“Znam reći svojim strankama da, kada se pokrene postupak izvlaštenja, to je kao kad imate tešku bolest. Do izvlaštenja će doći, samo pitanje je kad”, kaže nam odvjetnik Marković koji trenutno radi na izradi prijedloga za ocjenom ustavnosti odluke Vlade RH o proglašenju projekta HES Kosinj strateškim investicijskim projektom.

Temelj HEP-u za ove postupke je upravo ta odluka iz srpnja 2021. U toj je odluci propisan i hodogram radnji koje se moraju poduzeti. Marković napominje da je dva roka HEP već probio; izgradnja pristupne ceste, koja je trebala biti gotova u trećem kvartalu, još nije dovršena. Tunel koji je trebao biti gotov početkom ove godine, još nije završen.

Iako njegove navode potvrđuje sadržaj odluke Vlade, iz HEP-a navode kako nema riječi o probijanju rokova.

“HEP, kao i Vlada, trebaju se očitovati oko toga koliko novaca je potrošeno dosad u ovom projektu, jer nije riječ o malim iznosima. Ako bi se uspjelo pred Ustavnim sudom srušiti odluku Vlade, onda svi postupci izvlaštenja padaju u vodu”, navodi odvjetnik Marković.

Dotad, HEP nastavlja “rješavati” terene.

Kako nam kažu, pravo vlasništva je stečeno na oko 3.000 čestica, s time da vlasništvo ne stječe HEP već Republika Hrvatska, budući da su prema Zakonu o vodama hidroenergetski objekti u vlasništvu RH.

“Od tog broja, otprilike 800 čestica otkupljeno je kroz kupoprodajni ugovor, dok je za oko 2.200 doneseno rješenje o izvlaštenju. Za sve preostale čestice provedena je prva faza izvlaštenja – postupak osiguranja dokaza. Završetak rješavanja imovinskopravnih odnosa procjenjuje se za oko tri godine”, kažu u HEP-u.

Omjer otkupa kroz kupoprodajni ugovor i donesenih rješenja o izvlaštenju govori koliko je stanovnika Kosinjske doline nezadovoljno ponuđenim cijenama te koliko svojim prigovorima nastoje što duže odgoditi potapanje svog kraja.