Odakle metali u tamponima?

Nemalo “bure” podigla je mala pilot studija objavljena ovaj mjesec u časopisu Environment International čiji su rezultati detektirali mjerljive koncentracije metala u tamponima nametnuvši pitanje sigurnosti njihove upotrebe.

Istraživački tim predvođen Kathrin Schilling, docenticom znanosti o zdravlju okoliša na Sveučilištu Columbia u New Yorku, testirao je 30 tampona različitih proizvođača na prisutnost 16 vrsta metala. Rezultati studije su pokazali da je 14 od 16 metala, među kojima su arsen i olovo, bilo prisutno u svim tamponima.

Jedan od zaključaka studije jest da korištenje tampona može potencijalno dovesti do izlaganja metalima te kako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li oni iscuriti iz tampona i dospjeti u krvotok.

FDA: Planiramo poduzeti sve mjere za zaštitu zdravlja potrošača

Trgovačka udruga “Centar za higijenske proizvode za bebe i odrasle” priopćila je kako je upoznata sa studijom te da su tamponi, koje žene širom svijeta koriste desetljećima, i dalje sigurni (Inside Climate News).

“Važno je razumjeti da su količine metala u tragovima prijavljene u studiji toliko niske da spadaju u preporuke Uprave za hranu i lijekove (FDA) za unos sigurne hrane. Ove količine se također prirodno nalaze u vodi, tlu i zraku i ne predstavljaju opasnost za zdravlje”, naveli su u priopćenju.

Međutim, FDA nije ulazio u ocjenu neškodljivosti tampona. Za CNN su naveli kako studija nije uspjela utvrditi može li se bilo koji metal, čak i ako se pusti u tijelo, apsorbirati u vaginalnu sluznicu i zatim u krvotok. To se u studiji nije utvrdilo iz razloga što se studija nije tim ni bavila, već samo utvrđivanjem jesu li tamponi kontaminirani metalima, budući da ih koristi između 52 i 86 posto žena reproduktivne dobi. Nitko se ranije time nije bavio.

“Planiramo pomno procijeniti studiju i poduzeti sve potrebne mjere kako bismo zaštitili zdravlje potrošača koji koriste ove proizvode”, obećali su iz FDA.

Dodatnu istragu tražila je i američka senatorica Patty Murray, predsjednica Senatskog odbora za raspodjelu sredstava. Poslala je pismo na adresu FDA zahtijevajući od agencije da ispita nalaze nedavne studije koja je otkrila otrovne metale u tamponima.

U svom je pismu naglasila kako žene koje koriste tampone tijekom života mogu iskoristiti njih više od 7400 komada, što znači višestruku i produljenu izloženost sluznice tim metalima.

Odakle metali?

Postavlja se opravdano pitanje kako su metali uopće završili u tamponima. Schilling i ostali istraživači koji su provodili studiju navode nekoliko mogućih objašnjenja.

Primjerice, pamuk korišten za njihovu izradu mogao je apsorbirati tvari iz vode, zraka ili tla tijekom rasta. Nadalje, neki metali mogli bi doći iz industrijskih izvora kao što su talionice olova.

Kako navodi CNN izvještavajući o ovoj studiji, tlo i voda u SAD-u, ali i drugim dijelovima svijeta, zagađeni su i metalima i kemikalijama koje se koriste za proizvodnju plastičnih proizvoda. Teški metali mogu biti nusproizvodi proizvodnih pogona, rudarskih postrojenja i procesa taljenja. Osim toga, PFAS, odnosno tzv. “vječne kemikalije” te drugi spojevi ulaze u zrak, tlo i podzemne vode iz ljudskog otpada, potrošačkih proizvoda odbačenih na odlagalištima i nusproizvoda iz tvornica za proizvodnju kemijskih tvari.

Sindrom toksičnog šoka

Ostali potencijalni izvori uključuju i prirodno prisustvo metala u okolišu, kao i njihovo namjerno dodavanje u tampone kako bi se smanjio broj bakterija ili uklonio neugodni miris.

Naime, istraživači su naveli kako se interes za proučavanje tampona povećao nakon 80-ih godina kada je pojavnost sindrom toksičnog šoka (bakterijske infekcije koja se može razviti uslijed dugotrajnog korištenja jednog tampona) bila češća nego danas. U međuvremenu se promijenila regulativa koja se odnosi na proizvodnju tampona; ona danas omogućava dodavanje dodatnih tvari u proizvod kako bi se izbjegao razvoj bakterija (Inside Climate News).

Na primjer, titanijev oksid koji se dodaje tamponima je toksičan za bakterije, ali nije jasno je li opasan i za ljude ukoliko se primjenjuje vaginalno. Naime, radi se o spoju sa širokim rasponom primjene, među ostalim i u UV filterima. Poznato je, naime, da se ovaj spoj ne apsorbira kroz kožu, no vaginalna sluznica je potpuno druga priča, o čemu ćemo više u zaključku.

Potrebna daljnja istraživanja

Ranije istraživanje, ono koje je provedeno na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu, potvrdilo je prisutnost PFAS kemikalija u menstrualnim proizvodima. Rezultati studije objavljene 2022. godine pokazali su kako 48 posto ispitanih  higijenskih uložaka sadrži PFAS, kao i 22 posto tampona i  65 posto menstrualnog donjeg rublja.

Nadalje, studija iz veljače 2023. pokazala je da PFAS može promijeniti hormonske i metaboličke procese potrebne za rast i razvoj male djece, tinejdžera i adolescenata. Kemikalije PFAS također su povezane s povećanim rizikom od raka bubrega kod odraslih, abnormalno visokim razinama kolesterola te smanjenim odgovorom protutijela na cjepiva i kod odraslih i kod djece.

Međutim, prema Američkom kemijskom vijeću, industrijskom udruženju, sama prisutnost kemikalije nije pokazatelj rizika ili štetnog učinka.

“Mjerenje kemikalije iz okoliša u krvi ili urinu osobe je mjera izloženosti; to samo po sebi ne znači da kemikalija uzrokuje bolest ili štetni učinak’, rekao je glasnogovornik te organizacije za CNN.

Unatoč tome što trgovačka udruženja uvjeravaju potrošače da su menstrualni proizvodi sigurni, sve je više onih koji su zabrinuti zbog potencijalnog štetnog utjecaja.

Apsorpcija kroz vaginu zaobilazi jetru

Naime, razlog zbog čega su istraživači zabrinuti jest činjenica da vagina ima visoko propusnu sluznicu te što vaginalno apsorbirane kemikalije ne prolaze kroz detoksikaciju kroz jetru već izravno ulaze u krvotok. Osim toga, metali su prirodno prisutne i nebiorazgradive anorganske tvari u okolišu s kojima je povezano više zdravstvenih rizika.

Arnedra Jordan, voditeljica projekta američke organizacije Black Women for Wellness, izrazila je zabrinutost i oko toga da se zdravstveni rizici koje predstavljaju metali u tamponima mogu proširiti i na okoliš.

“Ako te tampone odlažete na odlagalište otpada, hoće li za 20 godina to odlagalište predstavljati prijetnju? Morat ćemo se zalagati za specifičnije propise i standarde kako bismo znali što se nalazi u potrošačkim proizvodima i kako oni utječu ne samo na nas, nego i na našu zajednicu i planet”, rekla je (Inside Climate News).