Kako se poljoprivrednici na sjeveru Hrvatske nose s klimatskim promjenama

“Na sjeveru Hrvatske lani su slabo rodile jabuke i kruške, a smokvi je bilo puno; prije tridesetak godina to bi bilo nezamislivo. Sad bi struka trebala reći ljudima, dosad ste sadili ove kulture i sorte, ali klima se promijenila i treba prijeći na druge sorte i hibride koje bolje uspijevaju. To bi trebao iznjedriti naš projekt tj. pronaći kulture koje su otporne na nove klimatske uvjete. U Slavoniji su, primjerice, u sklopu jednog pilot projekta posadili hibrid luka koji se uzgaja u Španjolskoj i rezultati su bili uspješni”, govori meteorolog i klimatolog Emil Tkalec, tajnik Lokalne akcijske grupe (LAG) Sjeverozapad, čije je sjedište u Lepoglavi i već godinama provode projekte namijenjene ruralnim krajevima Varaždinske županije, a sad je na red došla i prilagodba poljoprivrednika novim klimatskim uvjetima.

U svibnju je održan prvi sastanak partnera na projektu suradnje pod nazivom “Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo Sjeverne Hrvatske” u kojem osim LAG-a Sjeverozapad sudjeluju LAG Izvor, sa sjedištem u Ludbregu, i LAG Prigorje-Zagorje tj. Prizag, sa sjedištem u Novom Marofu.

Starijim poljoprivrednicima se nije lako prilagoditi

Krajem srpnja potpisan je i ugovor o izradi studije o utjecaju klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, a izradit će je zagrebačka tvrtka BorEco Consulting i obuhvatit će područje Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.

Njezin je cilj prikazati utjecaj klime na ratarski i povrtlarski sektor te predložiti rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama, od novih agrotehničkih mjera i tehnologija proizvodnje do novih kultura i sorti, a sve kako bi se osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje i proizvođača. Iako su svi svjesni promijenjenih uvjeta, stare je navike teško mijenjati, posebice kod starijeg stanovništva.

“Ljudi vide što se događa i puno razgovaraju o tome, no u poljoprivredi je ostalo uglavnom starije stanovništvo i nije im lako prijeći na neki drugi hibrid kukuruza ili pšenice. Kad bi struka to iznjedrila, oni bi to lakše prihvatili. No neki, posebice oni mlađi, već svašta sade; batat, lavandu, gledaju što daje veći prinos i zaradu”, opisuje situaciju s terena Emil Tkalec i navodi što će se zapravo projektom istražiti.

Mjerit će se temperatura i vlažnost tla na različitim dubinama

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija – u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu – prikupljat će se vrijednosti temperature tla na sedam dubina i vlažnosti tla na pet dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime.

Takve uređaje na navedenim lokacijama nema ni Državni hidrometeorološki zavod, tako da će se mjerenjima dobiti podaci koji dosad nisu bili na raspolaganju poljoprivrednicima.

“Iako su to jako promjenjivi parametri i ovise o točno odabranoj mikro lokaciji, njima ćemo dobiti barem nekakav uvid u kretanje temperature i vlažnosti kroz godinu na temelju kojih bi se dobili određeni trendovi. Na temelju njih bi dobili i preporuke kad što sijati, kad navodnjavati i slično”, govori Tkalec.

Vrijednost ugovora o izradi studije iznosi 14.000 eura, dok je cijeli projekt vrijedan 136.000 eura i financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Studija bi trebala biti završena do početka sljedeće godine, dok bi cijeli projekt trebao završiti u svibnju sljedeće godine.

Najveći dio posla je podizanje svijesti

Stoga bi se tijekom zime organizirale radionice za poljoprivrednike na kojima će im biti prezentirani rezultati studije tako da već do sljedećeg proljeća znaju što sijati. U planu je i izrada online platforme tj. internetskog portala koji će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, a uključivale bi i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja. 

“Najviše novca i energije mislimo utrošiti na podizanje svijesti poljoprivrednika o nužnosti promjene svog pristupa prema poljoprivredi i uvođenja novih kultura, sorti i agrotehničkih mjera, a to nije jednostavno kao što zvuči”, kaže Tkalec, koji je i na prvom sastanku partnera istaknuo da je ovaj projekt osmišljen iz potrebe.

“Svi svjedočimo klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehničke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u dijelu Hrvatske u kojem su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehničke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena.”

Mrazovi, tuče, suše…

A da nešto treba poduzeti, dovoljno govori činjenica da se svake godine u Varaždinskoj županiji proglasi neka prirodna nepogoda. Ovog je proljeća ponovno bila proglašena, i to zbog mraza na području Lepoglave i Donje Voće. Prema zaprimljenim zahtjevima za odštetu, štete na poljoprivrednim usjevima iznosile su od 30 do 80 posto, a ukupna šteta zbog mraza procijenjena je na gotovo pola milijuna eura.

Sjeverozapadne dijelove Hrvatske, posebice one uz granicu sa Slovenijom, posljednjih godina redovito pogađaju i velika nevremena s tučonosnim oblacima. Zbog jake tuče ove je godine bilo dosta stradalih usjeva kod Cestice, Vinice i na području Novog Marofa, a prošle je godine bila proglašena prirodna nepogoda zbog tuče koja je poharala Sračinec, Petrijanec i Donje Ladanje. Štete na usjevima 2023. godine iznosile su 2,25 milijuna eura. 

Godinu ranije također je bila proglašena prirodna nepogoda i to uslijed dugotrajne suše na području tri grada i 14 općina Varaždinske županije. Uslijed izrazito visokih temperatura i nedostatka padalina štete od suše na ratarskim površinama, krmnom bilju, povrtlarskim kulturama te u voćnjacima i vinogradima obuhvatile su 20 do 90 posto usjeva, ovisno o lokaciji. 

Gradonačelnik Lepoglave i predsjednik LAG-a Sjeverozapad Marijan Škvarić stoga ističe da se ovim projektom povezuju znanost i praksa kako bi se poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama. 

“I ovog je proljeća na području Lepoglave bila proglašena prirodna nepogoda zbog mraza. Ponovno su nam ozebli vinogradi i voćnjaci tako da ove godine nismo imali trešanja ni marelica, a neće biti ni oraha, dok će urod u vinogradima biti ponovno manji. Suočeni smo i s čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svima drugima koji žive na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz informativno – edukacijske aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor”, kaže Škvarić.

Od rezidbe do inteligentne gnojidbe

Što se tiče obrane od sve učestalijih i nepredvidljivijih prirodnih nepogoda, Tkalec ističe da današnja tehnologija omogućuje uzgoj hrane u potpuno kontroliranim klimatskim uvjetima, ali je to preskupo za naše prilike. Stoga je ovaj projekt usmjeren na mjere koje je najlakše primijeniti uz što manje troškova, a koje bi rezultirale većim prinosima.

“Višegodišnje biljke imaju svoj vegetativni ciklus koji se rezidbom može regulirati i prilagoditi novim klimatskim uvjetima. Kod vinove loze, ali i drugog voća, uslijed blagih zima vegetacija posljednjih godina počinje prerano, a potom se dogode proljetni mrazovi koji unište urod. Osim toga, berbe su nam sve ranije. Nekad se grožđe bralo krajem rujna, a sada su berbe već u kolovozu. Za berbu je važno da je što kasnije kako bi grožđe bilo što dulje izloženo suncu jer to utječe na kiseline i šećer u grožđu, što potom utječe na sastav i kvalitetu vina”, napominje naš sugovornik dodajući da su za mnoge poljoprivrednike klimatske promjene šokantne te je prilagodba nužna jer uz klasični uzgoj uskoro neće biti nikakvog prinosa.

Problem suša može se, primjerice, riješiti navodnjavanjem, a za to na području županije postoje dobri uvjeti jer uz porječja Drave i Bednje ima dosta dostupne vode. Kao odgovor na sve češće tuče već se uvelike postavljaju zaštitne mreže za nasade, a prekomjerna insolacija rješava se zasjenjivanjima. Među vinogradarima ima i onih koji primjenjuju tzv. točkastu gnojidbu s dozatorima. Moderni strojevi za gnojenje imaju optičke senzore koji skeniraju svaki trs vinove loze ili, primjerice, svaki kukuruz, i prilagode količinu gnojiva trenutačnim potrebama biljke.

“Tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati”

Da su promjene u poljoprivrednoj proizvodnji nužne smatra i gradonačelnik Ludbrega i predsjednik LAG-a Izvor Dubravko Bilić.

“Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima, koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode”, kaže Bilić, dok Nevenka Benjak, predsjednica LAG-a Prizag, smatra da će rezultati projekta biti od koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. 

“Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt među teritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama.”